Sigurnost nije opcionalna!

Nema razumnog argumenta da se ne bira kvaliteta. Pristup koji cilja na najnižu cijenu je kratkoročan, uski, neodgovorni i u konačnici skuplji. To je neodrživ pristup, i nitko sa zdravom logikom ne može tvrditi da je za sigurnost bolje ići na najnižu ponudu. Stoga vjerujem da će taj razlog i zdrav razum pobijediti, jer oni su na našoj strani
[ Nataša Gajski Kovačić ]

Generalna direktorica ASSA-I (The Aviation Security Services Association – International) od srpnja 2016. i generalna direktorica CoESS-a (Confederation of European Security Services) od kolovoza 2014. godine, Catherine Piana, posjeduje i ogromne vještine kao edukatorica, podučavajući o osobnom brendiranju, motivaciji, krativnosti, vodstvu i međuljudskim vještinama. S Pianom razgovaramo o stanju privatne sigurnosne industrije u Europi. 
 
Koji je glavni cilj i uloga COESS-a?
Glavni cilj, kao što je i navedeno u dokumentu o misiji CoESS-a, jest zastupati i podržati rast sudionika privatne sigurnosne industrije koji pružaju rješenja visoke kvalitete te profesionalne usluge usmjerene na odabir i razvoj kvalificiranog osoblja i tehnologije. Konkretno, to znači povezivanje nacionalnih udruga u jednu krovnu organizaciju i zastupanje njihovih interesa u odnosu na institucije Europske unije. Uz to CoESS im pruža argumente i sredstva kako bi bolje zastupali svoje interese na nacionalnoj razini.
Kako bismo to postigli, održavamo bliske odnose s institucijama EU-a, posebice Europskom komisijom, jer smo na taj način u mogućnosti industriji pružili visoku vidljivost i profesionalni i vjerodostojan imidž. Kroz CoESS-ove odbore, prikupljamo stručna mišljenja, i tako omogućujemo dobre i reprezentativne pozicije. Izrađujemo i vlastite inicijative, kao što su White Papers za CoESS, primjerice o zaštiti kritičnih infrastruktura. Također reagiramo na prijedloge zakonodavstva, kao što je buduće zakonodavstvo koje se odnosi na dronove.
 
Koji utjecaj ima privatni sigurnosni sektor na sigurnost u Europi?
Privatna sigurnost široko je prepoznata kao dio sigurnosne ponude. Uključivanjem u mnoge zadatke, na mnogim mjestima, privatna sigurnosna industrija pokazuje svoju predanost zaštiti ljudi i imovine. S rastućim brojem javno-privatnih partnerstva, ova industrija pokazuje svoju profesionalnost i odgovornost
Činjenica je da je sve veći broj zadataka koje je prije obavljao javni sektor, uglavnom policijske snage, sada postao dijelom privatnog sektora ili je potpuno prenesen na privatne sigurnosne tvrtke. I nije riječ samo o ekonomskim razlozima za ovo, već i strukturnim razlozima, a općenito je prihvaćeno da industrija privatne sigurnosti pridonosi dodanoj vrijednost i stručnosti u cjelini.
 
U čemu se očituje glavna snaga privatnog sigurnosnog sektora u Europi, a što je njegova najslabija karika?
Generalno gledano, profesionalnost njenih ljudi, zakonodavni okvir u većini država članica i inovacije jake su karike. 
Kada je o slabostima riječ, spomenula bih da privatna sigurnosna industrija još uvijek pati od deficita imidža, što pak povlači za sobom da neki kupci traže najnižu cijenu, a ne najbolju vrijednost. To također ima utjecaj na poteškoće s kojima se suočava privatna sigurnosna industrija u nekim zemljama u pronalaženju osoblja koje vidi ovu industriju kao mjesto na kojem mogu graditi profesionalnu karijeru. Postoje rješenja za prevladavanje tih prepreka, primjerice u izradi standarda koji će podržavati kupce u odabiru tvrtki koje se pridržavaju najviših standarda. Podržani smo u našoj politici kvalitete od strane naših socijalnih partnera iz UNI Europa, koji ovu potragu za kvalitetom vide kao priliku za pronalaskom radne snage. Trenutna klima, u kojoj se sve više zadataka prebacuje na privatnu sigurnost, pojačava našu vidljivost i imidž spram šire javnosti. Teroristički napadi i time povećana prisutnost čuvara na mnogim mjestima, također su povećali povjerenje građana u zaštitare i njihovu svijest da su upravo oni dio rješenja.
Konačno imamo i priliku pokazati da sigurnost nije opcionalna, i da stoga ne bi trebala biti tek neka usputna misao, već bi ona trebala biti ugrađena u politike tvrtki.
 
Po vašem mišljenju, trebamo li nove vrste javno-privatnog partnerstva kao odgovore na rastuće ugroze?
Ne trebamo nužno nove oblike javno-privatnog partnerstva, već se trebamo pobrinuti da se ispunjavaju kriteriji za uspjeh i da ih se ojača. Ti kriteriji su: formaliziranje zajedničke strukture, otvoreni dijalog, jasan okvir s preciznom definicijom uloga, odgovornosti i ograničenja te procjena javno-privatnog partnerstva i korektivnih mjera. 
Osim toga, što je još i važnije, odnos povjerenja i zajednički cilj na kojeg se svi igrači u javno-privatnom partnerstvu mogu referirati bit će ključni za postizanje uspjeha. Zajednički smisao svrhe je najjači mogući nematerijalni element u ovom partnerstvu.
 
Sve veći broj zemalja članica Europske unije koristi privatne zaštitarske tvrtke za čuvanje azila za migrante. Mislite li da su migracije i terorizam koji su postali vrlo važan sigurnosni problem u Europi posljednjih nekoliko godina, pomogli privatnom sigurnosnom sektoru da napreduje?
Ne bih se baš tako izrazila i smatram da ova dva pitanja treba promatrati odvojeno. Jedina veza između njih je njihov istodobni trenutak. Dodatna potražnja za sigurnosnim službama koje proizlaze iz terorističkih napada u većini je slučajeva reakcija kako bi se ljudi/zaposlenici osjećali sigurnijima i stoga je vremenski ograničena. Nasuprot tome, migracijska situacija stvorila je veću potražnju za čuvarima u zemljama koje su najviše pogođene, poput Njemačke, gdje se sigurnosno osoblje dugoročno zapošljava u objektima migranata. To također zahtijeva specifične vještine i u nekim slučajevima komplementarnu obuku.
Važan datum u našem kalendaru je 6. lipnja, kada se sastaje izaslanstvo Odbora za koordinaciju CoESS-a, s nedavno imenovanim povjerenikom za sigurnost EU-a Sir Julianom Kingom. Ovo je velika čast i fantastična prilika za predstavljanje najvišeg državnog službenika EU-a s europskim programom privatnih sigurnosnih službi
Ostali čimbenici predstavljaju podršku dugoročnom rastu privatne sigurnosti. To uključuje širenje privatne sigurnosne domene, što je rezultat povećanja preventivnih zadataka koji se daju privatnoj sigurnosti, dok je policija usmjerena na svoje zadatke u provedbi zakona. Tehnologija također utječe na ponudu privatnih sigurnosnih tvrtki jer sve više nude «rješenja», a ne ljude ili čistu tehnologiju.
Svi ti čimbenici, a možda još i neki drugi, utječu na industriju. CoESS, zajedno sa svojim socijalnim partnerom UNI Europa i financijama iz Europske unije, upravo započinje projekt pod nazivom «Predviđanje, pripremanje i upravljanje promjenama u zapošljavanju u privatnoj sigurnosti». Ovaj projekt rezultirat će objavljivanjem izvješća koji identificira i mjeri te promjene te daje djelotvorne preporuke kako poslodavcima tako i sindikatima kako bi se industrija mogla bolje pripremiti za promjene i kako bi na njih pripremila i svoju radnu snagu. Ovo je dvogodišnji projekt, koji će biti finaliziran u jesen 2018. godine.
 
Objavili ste priručnik „Nabava kvalitetnih privatnih sigurnosnih usluga”, koju je razvio CoESS i UNI-Europa uz financijsku potporu Europske unije. Znate li u koliko se država članica EU privatne sigurnosne usluge kupuju po kvaliteti, a ne po najnižoj cijeni? Postoje li određeni koraci koji se mogu poduzeti kako bi se osiguralo da je glavni razlog za kupnju privatnih sigurnosnih usluga upravo kvaliteta, a ne najniža cijena?
Borba za kvalitetu naspram najniže cijene predstavlja dugoročnu borbu, koja se istodobno mora voditi na mnogim frontama. Objavljivanje Priručnika s najboljom vrijednosti bila je samo polazna točka i moramo stalno podsjećati sve naše dionike da ćemo nastaviti ovu bitku dok je ne dobijemo, a u tome ćemo i uspjeti. 
Nema razumnog argumenta da se ne bira kvaliteta, umjesto niske cijene. Pristup koji cilja na najnižu cijenu je kratkoročan, uski, neodgovorni i u konačnici skuplji. To je neodrživ pristup, i nitko sa zdravom logikom ne može tvrditi da je za sigurnost bolje ići na najnižu ponudu. Stoga vjerujem da će taj razlog i zdrav razum pobijediti, jer oni su na našoj strani.
 
Možete li nam reći nešto o COESS-ovim budućim aktivnostima? 
Imamo neke vrlo važne i uzbudljive aktivnosti. Već sam spomenula projekt kojeg financira Europska unija o promjeni zapošljavanja u privatnoj sigurnosti, za koji organiziramo prvu radionicu 6. listopada u Bruxellesu, neposredno nakon naše Glavne skupštine 5. listopada.
Osim toga, CoESS također koordinira projekt financiran od strane EU-a, koji se odnosi na unutarnje ugroze, i to zajedno sa Securitasom i DHL-om. Cilj je stvaranje alata za detekciju i prevenciju prijetnji od strane unutarnjih organizacija temeljem iskustva u zrakoplovstvu koje se može, međutim, prenijeti i na druge načine prijevoza i općenito na druge vrste kritičnih infrastruktura. 
Vrlo važan datum u našem kalendaru je 6. lipnja, kada se sastaje izaslanstvo Odbora za koordinaciju CoESS-a, s nedavno imenovanim povjerenikom za sigurnost EU-a Sir Julianom Kingom. Ovo je velika čast i fantastična prilika za predstavljanje najvišeg državnog službenika EU-a s europskim programom privatnih sigurnosnih službi
Nastavit ćemo održavati visoku vidljivost po pitanju dronova, pri čemu CoESS ima niz važnih doprinosa. U novije vrijeme, CoESS je aplicirao na mjesto u budućoj stručnoj skupini o dronovima u sklopu Generalnog direktorata za mobilnost i transport (DG MOVE) Europske komisije. 
Razvijamo i dokument o sigurnosti prometa, koji će biti predstavljen DG MOVE-u.
Naš rad u CEN-u (Committee on European Standardisation - Odbor za europsku standardizaciju) - postaje sve konkretniji, s kontinuiranim radom na Standardu za pružatelje privatnih sigurnosnih usluga u kritičnim infrastrukturama. Ovo je još jedna konkretna i operativna transpozicija naše politike kvalitete. Cilj je da sve kritične infrastrukture zapošljavaju samo one tvrtke koje posluju u skladu s budućim EU standardom o CIP-u.
A postoji i mnogo više! Možete pratiti naše aktivnosti tako da posjetite našu sekciju «Novosti» na www.coess.eu ili se prijavite za primanje eNewslettera, kojeg ćemo uskoro početi redovno objavljivati.