Turističke organizacije i svi oni koji se bave turizmom trebaju unaprijediti svoje sustave sigurnosti i postati daleko više svjesni potencijalnih rizika koji prijete turizmu. Lokalna zajednica bi trebala više raditi na preventivi kako bi se pospješili različiti oblici turističke sigurnosti, a sve s ciljem da Hrvatska ostane sigurna turistička zemlja. U okviru MUP-a bilo bi dobro razviti Odjel turističke policije koji bi radio na drugačiji način od načina na koji rade policajci koji se bave nekih
Turističke organizacije i svi oni koji se bave turizmom trebaju unaprijediti svoje sustave sigurnosti i postati daleko više svjesni potencijalnih rizika koji prijete turizmu. Lokalna zajednica bi trebala više raditi na preventivi kako bi se pospješili različiti oblici turističke sigurnosti, a sve s ciljem da Hrvatska ostane sigurna turistička zemlja.
U okviru MUP-a bilo bi dobro razviti Odjel turističke policije koji bi radio na drugačiji način od načina na koji rade policajci koji se bave nekih drugim aspektima sigurnosti. To su opći zaključci 2. međunarodne konferencije "Sigurnost u turizmu" koja je održana 13. i 14. studenoga u rovinjskom hotelu Lone u organizaciji Hrvatskog foruma za urbanu sigurnost i časopisa Zaštita, tvrtke Tectus d.o.o., te u suradnji s američkom organizacijom Tourism&More i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje (DUZS).
Sudionici konferencije SIGTUR 2014 mogli su vidjeti kako izgleda kada se na jednom mjestu okupe stručnjaci iz regije i Europe koji se bave sigurnošću turizma, a ponajviše se razgovaralo o sigurnosti kao ključnom elementu pri odabiru turističke destinacije, praktičnim pitanjima zaštite i sigurnosti turista na turističkim lokacijama i u turističkim objektima.
Podijeljena u nekoliko modula konferencija je obradila sigurnost velikih događanja, sigurnost smještajnih kapaciteta, sigurnost zdravlja kao element pouzdanosti turizma, sigurnost grupnih krstarenja, sigurnost kao oblik marketinga u turizmu, sigurnost prometa.
Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić je istaknuo važnost sigurnosti u odabiru turističkog odredišta. Osvrnuo se na interdisciplinarnost turističke djelatnosti i u skladu s time intenzivnu suradnju Ministarstva turizma s MUP-om, DZUS-om, HGSS-om i ostalim ustanovama i službama koje mogu dati svoj doprinos sigurnosti. U tom je kontekstu spomenuo vrlo uspješnu akciju MUP-a i Ministarstva turizma „Sigurna turistička sezona“, a koja će čini se postati i dobar izvozni proizvod jer za projekt suradnje domaćih i stranih policajaca na unaprjeđenju sigurnosti tijekom turističke sezone zainteresirani su i naši turistički konkurentni. Spomenuo je i iznimnu važnost preventive u smanjenju štetnih događanja.
Glavni urednik časopisa Zaštita Nikola Milijević naglasio je da su se organizatori konferencije sastavljajući program ovogodišnjeg SIGTUR-a koncentrirali na teme koje su od prvorazrednog značenja za sigurnost u turizmu.
Visoku razinu sigurnosti omogućuje i kvalitetna regulativa
Nirvana Ukušić iz DUZS-a je zahvalila organizatorima na inicijativi za ovakvom konferencijom izražavajući nadu da će ona zasigurno potaknuti raspravu o sigurnosti i turizmu, te naglasila da moderni turizam zahtijeva brojne sadržaje što izistkuje sinergijsko djelovanje svih razina društva. Od turizma cijelo naše društvo ima interesa, a DUZS čini velike napore u organizaciji zaštite i spašavanja. Primjerice hitni poziv 112 stalno se usavršava, a turisti informacije o hitnim službama mogu dobiti na šest različitih jezika.
Dario Činić i Dragan Poropat, predstavnici TZ Rovinja i grada Rovinja zaželjeli su sudionicima konferencije dobrodošlicu u Rovinj, dok je Bernard Gršić iz Hrvatske gospodarske komore naglasio važnost konferencije u gospodarskoj krizi koja je još uvijek hrvatska stvarnost.
Pomoćnica ministra unutarnjih poslova, Ines Krajčak pozdravila je skup u ime ministra Ranka Ostojića i pritom naglasila ulogu Ministarstva u unaprjeđenju opće sigurnosti u državi, a posebno se osvrnula na sigurnost u turizmu kao gospodarskoj djelatnosti od posebnog značaja za Hrvatsku.
"Hrvatska spada u red turističkih zemalja u kojima je sigurnost na visokoj razini. Turistima se mora omogućiti siguran boravak i odmor, a u tu svrhu poduzimamo razne aktivnosti“, kazala je Krajčak dodavši da MUP-ove statistike idu u prilog tome da je sigurnost sve veća jer pokazuju da je kriminalitet u Hrvatskoj u stalnom padu. Podsjetila je i na kvalitetnu zakonsku regulativu kao podlogu za provođenje mjera sigurnosti u Hrvatskoj.
"Sigirnost se može povećati samo ako se nametne kao imperativ", zaključila je Krajčak. A sigirnost se kao imperativ mora postaviti i u poslovanju hotelskih lanaca, o čemu je govorio Neven Rusković iz Špice. Hotelijerstvo je jedan od sektora koji posvećuje veliku pažnju optimizaciji internih procesa sa ciljem poboljšavanja poslovnih rezultata. Kako Rusković kaže Špica Grupa koja je distributer VingCard proizvoda svojim rješenjima doprinosi kvalitetnijem upravljanju radnim vremenom zaposlenika, upravljanju kontrolom kretanja gostiju i osoblja te upravljanju potrošnjom energije. Time se dobiva više sigurnosti i nadzora, ali i kvalitetnije usluge za goste te učinkovitije i isplativije poslovanje kao i održavanje. Rusković je napomenuo da je još 1979. godine VingCard patentirao prvu hotelsku karticu koja je zamijenila klasični ključ i otvorila put novim tehničkim mogućnostima i integracijama kakve danas imamo u hotelima. Rusković je govorio o tome kako su hoteli u svojoj informatizaciji otišli dalje od svih hrvatskih branši: "Svi se još sjećamo pretinaca s ključevima na hotelskim recepcijama. Zamijenivši ih karticama riješili smo i pitanje identifikacije gosta". Govoreći o optimizaciji troškova rekao je da je potrošnja električne energije u hotelima veliki 'rezervoar' u kojem se može postići smanjenje troškova. Vingcard Orion nudi upravo rješenja u tom sustavu smanjenja potrošnje no uz istovremeno nenarušavanje udobnosti gostiju. VingCard Orion omogućuje digitalnu kontrolu sobne temperature, žičanu ili bežičnu komunikaciju sa senzorom pokreta i prekidačem na vratima, bežičnu komunikacija s VingCard bravom. Rusković je upoznao prisutne i s rješenjima koja Špica Sustavi nude za učinkovito upravljanje radnim vremenom: "Zaposlenici su ključni resurs poduzeća. Troškovi rada su uvijek visoki, no najskuplji sat je sat koji nikada nije odrađen i nije kao takav evidentiran", pojasnio je Rusković. Upravljanje radnim vremenom nešto je što hoteli moraju optimizirati, jednako kao i troškove. Krajnji je cilj svih rješenja omogućiti što veću sigurnosti i nadzor te optimizaciju, no nikako ne na štetu gosta.
O zaštiti osoba i imovine u turističkim objektima govorio je Sandro Šegedin iz Sektora za inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova. Kazao je da je turizam grana gospodarstva od posebnog značaja, s više od 12 milijuna posjetitelja godišnje, od čega je više od 90 posto stranih i s brojem noćenja blizu 72 milijuna te prihodom od oko osam milijardi eura. Udio turizma u BDP-u je oko 16 posto, a granični promet vozila veći je od 20 milijuna. U Hrvatskoj ima 663 hotela, 20 apartmanskih hotela, 121 hostel, 10 lječilišta, 43 turistička naselja, 57 turističkih apartmana, 250 kampova i kampirališta, 67 marina i 57 luka nautičkog turizma, s preko 200.000 plovila. Niz je propisa koji reguliraju sigurnost u turizmu, poput Zakona o pružanju usluga u turizmu, Zakona o kritičnim infrastrukturama, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti., Zakona o turističkoj inspekciji... Sigurnost se spominje i kao jedan od brendova u Strategiji razvoja turizma do 2020.
"Najčešća kaznena djela u turističkim objektima odnose se na razne vrste krađa po kupalištima i plažama, kampovima, hotelima, apartmanima...Statistički podaci iz 2012. pokazuju da je u toj godini bilo 728 krađa u turističko-ugostiteljskim objektima, a 2013. njih 652. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 553 krađa. Statistike dalje kazuju da je u 2012. zabilježeno 1.441 teških krađa provaljivanjem iz turističko - ugostiteljskih objekata, u 2013. njih 948, a u prvih devet mjeseci ove godine 722 što govori da ipak dolazi do smanjenja.
Šegedin je, govoreći o ulozi MUP-a u održavanju turističke sigurnosti , kazao da MUP provodi nadzor nad radom DUZS-a, pojačani nazdor turističkih i ugostiteljskih objekata, prometa, graničnih prijelaza, te u uspostavi javnog reda i mira. Osvrnuo se na Zakon o privatnoj zaštiti kao temeljan Zakon na kojem MUP rad. Po MUP-ovim statistikama unutarnju čuvarsku službu ima 12 turističko- ugostiteljskih objekata, sedam novčarskih institucija i jedan sportski objekt te tri zračne luke, s 130 zaštitara i 16 čuvara. A je li to dovoljno ostavio je sudionicima konferencije da sami prosude.
Što se prijedloga za poboljšanje sigurnosti tiče, Šegedin podsjeća na obveze pravnih i fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge za uspostavom mjera zaštite osoba i imovine. Smatra da bi bilo potrebno uspostaviti osnovne prostorne i tehničke mjere koje osiguravaju osnovne
preventivne uvjete sigurnosti u turističkim i ugostiteljskim objektima i prostorima, poput rasvjete, mehaničkih mjera, odgovarajućih informacije o pojedinim vrstama prostora i usluga, pristupnim putovima. Na odgovarajući način je potrebno educirati zaposlenike turističko – ugostiteljskih objekata o osnovama sigurnosti i pravilima ponašanja, kako bi bili sposobni upozoriti goste i posjetitelje na negativnosti koje eventualno u određenim okolnostima mogu očekivati, potom uspostaviti odgovarajuće mjere tehničke zaštite, sukladno procjeni ugroženosti i kategorizaciji rizika s naglaskom na zaštitu pri pohrani novca i vrijednosti (kase, sefovi, trezori i sl.) te sustava videonadzora objekata i javnih površina s odgovarajućom kvalitetom uz poštivanje zaštite osobnih podataka. Trebalo bi i uspostaviti odgovarajuće mjere tjelesne zaštite organizacijom unutarnje službe ili ugovorno putem zaštitarske službe u objektima i prostorima u kojima se obavlja turistička djelatnost većeg obima s većim brojem posjetitelja i osoblja, te gdje se pohranjuje novac i vrijednosti visokog iznosa. Pri tome treba tražiti visoko osposobljene osobe, čija će se razina kvalitete obavljanja poslova specijalizirati i time podići osuvremenjivanjem Zakona o privatnoj zaštiti koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Tehnička zaštita često se smatra troškom umjesto investicijom
"Uzevši u obzir stratešku važnost turizma za razvoj i napredak Republike Hrvatske potrebno je i dalje raditi na uspostavi optimalnih uvjeta održavanja prihvatljive razine sigurnosti stalnim osuvremenjivanjem propisa kojima se uređuje područje sigurnosti i zaštite osoba i imovine na državnoj, lokalnoj i regionalnoj razini te njihovom pravovremenom i odgovornom primjenom uz provođenje nadzora njihove primjene. U tu svrhu potrebno je planirati i provoditi mjere i aktivnosti kroz djelovanje državnih tijela u uspostavi javne sigurnosti, te aktivnosti na uspostavi poslovne sigurnosti od strane pravnih osoba i obrta koje provode turističko – ugostiteljsku djelatnost, uključujući korporativnu sigurnost. Isto tako, potrebno je planirati i provoditi mjere privatne zaštite u objektima i prostorima turističkih kapaciteta u kojima su nužne obzirom na realno procijenjenu visinu rizika korištenjem odgovarajućih mjera tjelesne ili tehničke zaštite", objasnio je Šegedin.
"U turističkom sektoru se tehnička zaštita često smatra troškom umjesto investicijom . Iako Hrvatska ima jako dobro definiranu zakonsku regulativu u polju tehničke zaštite, bolju od većine zemalja Europe, na terenu to se vrlo često krši. Nerijetko se ugradnjom videonadzora bave tvrtke koje nemaju kvalifikacije za to, Uz to u turističkom se sektoru odmah ide na izvedbu sustava, a preskače se faza analize, prosudbe i projektiranja. Na taj način izvedeni sustavi nisu optimalni i često ne zadovoljavaju potrebe investitora, a neodržavanje sustava često dovodi do njihove nefunkcionalnosti", kaže Renata Dončević iz tvrtke Alarm Automatika. Ona je na konferenciji govorila o uslugama koje prate implementaciju tehničke zaštite pa se tako osvrnula na Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (NN 198/2003.) koji definira što se sve podrazumijeva pod provedbom tehničke zaštite. Provedba tehničke zaštite tako podrazumijeva snimku postojećeg stanja štićenog objekta i analizu problema s ocjenom; izradbu prosudbe ugroženosti; izradbu sigurnosnog elaborata; definiranje projektnog zadatka; projektiranje sustava tehničke zaštite; izvedbu sustava tehničke zaštite; stručni nadzor nad izvedbom radova; obavljanje tehničkog prijama sustava tehničke zaštite; održavanje i servisiranje sustava tehničke zaštite te uporabu sustava tehničke zaštite.
"Svjetska statistika raspodjele cijene novog sustava tehničke zaštite podrazumijeva da na projektiranje i pregled sustava otpada 12 posto investicije, a pravilno projektiran sustav u skladu s potrebama korisnika preduvjet je za punu funkcionalnost. Održavanje u garantnom roku podrazumijeva 5 posto investicije kako bi se očuvala funkcionalnost sustava, dok na obuku korisnika otpada također 5 posto investicije s obzirom da samo ispravno obučeni korisnici u potpunosti koriste mogućnosti sustava. Također treba inzistirati na točnom projektu izvedenog stanja jer instalacije često nisu izvedene prema izvedbenom projektu, a ne
unese se izmjene u izvedeno stanje što vodi do problema u održavanju", objasnila je Dončević, koja je potom pojasnila potencijale koje pruža centralni tehnički nadzor, a kojeg omoguće tvrtka Alarm Automatika. CTN podrazumijeva uslugu stalnog nadzora tehničkih dojava s objekata, promptnu reakciju na probleme na sustavima što osigurava potpunu funkcionalnost sustava. Kako poboljšati razinu sigurnosti na plažama u Republici Hrvatskoj govorila je Silvana Radovanović iz Hrvatskog crvenog križa. HCK vodi Službu spašavanja na vodi. Osim samog spašavanja, a dosad su spasili preko 300 ljudskih života, HCK provodi i tečajeve osposobljavanja spasilaca, a otkako su krenuli sa ustrojem službe spašavanja osposobili su 2000 spasitelja. Obnova licenci za spasitelje vrši se svake dvije godine. Uz to, HCK vrši i procjenu rizika na kupalištima te edukaciju.
Najveći broj spasilaca je u Istri, najmanje u Dalmaciji
"Ljeti smo nerijetko u situaciji da hitna ne može doći odmah do unesrećenog pa su spasitelji ti koji pružaju prvu pomoć. Svake godine preko 400 spasilaca vrši nadzor na 150 plaža širom Hrvatske. Najveći broj spasilaca je u Istri, najmanje u Dalmaciji", kaže Radovanović. Što se procjene rizika tiče, ona podrazumijeva pregled zadanog područja na zahtjev koncesionara i prijedlog rješenja. I najviše procjena rizika imali su u Istri, a najmanje u Dalmaciji.
"Prije nešto više od mjesec dana smo radili procjenu rizika za rovinjsku plažu Moulini", kaže Radovanović te napominje da se u SAD, primjerice, ljudi kupaju ispred promatračnica a kod nas bježe na skrovita mjesta čime narušavaju svoju sigurnost.
Kako se u turističkim objektima zaštititi od požara govorio je Davor Kadojić Balaško iz MUP-a. On je rekao da kod izrade objekata treba obratiti pažnju na vatrogasne pristupe, kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara. Od uvjeta za vatrogasne pristupe može iznimno odstupiti građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara te građevina izvan građevinskog područja (planinski i
lovački domovi i sl.) do koje nisu izgrađene javne prometnice. U tom je slučaju obvezatna primjena dodatnih mjera zaštite od požara (sprinkler, dva sigurnosna puta i sl.). Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani s jedne strane za niske stambene objekte i objekte do četiri kata koji imaju obostrano orijentirane stambene jedinice; s dvije strane za objekte za javne skupove (kazališta, kina, sportske dvorane, crkve, hoteli.), objekti za odgoj i obrazovanje, trgovački centri, bolnice, stambeni objekti u kojima boravi preko 100 osoba, dok s tri i četiri strane moraju biti osigurani ako tako propisuju posebni propisi i ako je građevina složene izgradnje.
Kada je riječ o građevinskim mjerama za sprječavanje prijenosa požara u ugostiteljskom objektu Kadojić Balaško kaže da ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u požarne sektore. Riječ je o prostoru s ograničenim građevinskim konstrukcijama i elementima (zidovi, međukatne konstrukcije, vrata, prozori) određene vatrootpornosti. Vatrootpornost požarnog sektora je vrijeme za koje se požar neće proširiti na okolne požarne sektore niti s okolnih prostora na promatrani požarni sektor. Pretpostavlja se da će u tom vremenu požar biti lokaliziran. Kadojić Balaško je govorio još o putovima za izlaženje kojima se obavlja evakuacija ljudi, sigurnosnim stubištima, vratima na putu za izlaz te uređajima za uzbunjivanje, dojavu i gašenje požara. Ugostiteljski objekti u kojima može istovremeno boraviti više od 100 osoba moraju imati izveden sustav za dojavu požara. Takav sustav mora biti projektiran i izgrađen sukladno Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN 56/99).
Ugostiteljski objekti u kojima istovremeno može boraviti više od 250 osoba moraju imati zvučni uređaj za uzbunjivanje, dok ugostiteljski objekti čija je površina veća od 500 četvornih metara moraju imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara.
Sa sustavima zaštite za hotele, sudionike je upoznao Tino Herceg iz tvrtke Luveti koji je rekao da se u prošlom Pravilniku o vatrogasnim aparatima NN 101/11 količina potrebnih vatrogasnih aparata određivala se s obzirom na požarno opterećenje i površinu požarnog sektora, dok se u novom Pravilniku o vatrogasnim aparatima NN 74/13 količina potrebnih vatrogasnih aparata određuje prema kapacitetu gašenja vatrogasnih aparata odnosno jedinica gašenja. S novim Pravilnikom usvojena je i nova klasa požara pod oznakom F koja se odnosi na požare biljnih i životinjskih ulja i masti. Prvi korak u Hrvatskoj prema gašenju požara u kuhinjama napravljen je u Pravilniku o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/07) gdje se spominje protupožarna deka kao obavezna oprema za gašenje. Slijedeći korak napravljen je ulaskom Hrvatske u EU usvajajući europsku normu EN 3-7:2004 + A1 koja u svom aneksu napominje da se vatrogasni aparati punjeni prahom i ugljičnim dioksidom smatraju iznimno opasnim i ne bi smjeli biti korišteni za gašenje požara klase F.
Herceg je predstavio vatrogasne aparate punjene specijalnim sredstvom za gašenje koji pri kontaktu sa zapaljenim uljem stvaraju sapunasti sloj koji odvaja kisik od zapaljenog ulja, te ujedno hlade zapaljenu materiju. Sredstvo nije agresivno za korisnika, te se nakon aktivacije kuhinjske površine jednostavno prebrišu mokrom krpom. Govorio je o i stabilnom sustavu ZEUS specijaliziranom0 za gašenje požara F klase koji predstavlja najučinkovitiji i najmoderniji način gašenja požara u profesionalnim kuhinjama. Sustav osigurava maksimalnu zaštitu osoba i objekta, omogućava vremenski odmak podesiv do dvije minute za intervenciju s manjim aparatom ili protupožarnom dekom, specijalni dermoaktivacijski kablovi različitih temperaturnih osjetljivosti aktiviraju sustav. Sustav se ugrađuje u vrlo kratkom vremenskom periodu, oko osam sati, ovisno o rasporedu uređaja u kuhinji. Sustav je u potpunosti automatiziran, a osim automatske aktivacije postoji mogućnost ručnog aktiviranja.
Osim sustave gašenja požara Herceg je predstavio i dio ostalog asortimana proizvoda koje Luveti prodaje, a koji svoju namjenu itekako mogu imati u pružanju sigurnosti u turizmu. Među njima su brane za zaštitu plaža od ekoloških akcidenata, a koje mogu poslužiti kao barijere kojima se sprječava širenje naftnih mrlja. Prilikom postavljanja u vodu takve brane zadržavaju okomit položaj pri čemu jedan dio pluta iznad vode, a jedan ispod morske površine. Luveti distribuira i moderne vreće – Floodsax za zaštitu od poplava kao alternativu vrećama pijeska te mobilni prolazni metal detektor težine 40 kilograma kojeg jedna osoba može sastaviti odnosno rastaviti u samo pet minuta.
Hrana kao izvor nesigurnosti
Vedran Poljak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio je o ulozi sigurnosti hrane u turizmu: "U 2012 godini svijetom je putovalo oko milijardu i 35 milijuna turista koji na putovanjima ispunjavaju sve svoje fiziološke potrebe, a jedna od njih je hrana. Globalna i regionalna migracija turista raste neprestano od 2000. godine, a na putovanjima dolazi do promjene stila prehrane. Uz to mediteranske, a posebno egzotične zemlje imaju ipak nešto niži higijenski standard na što osjetljivi potrošači osobito reagiraju". Zdravstveno ispravnom hranom smatra se hrana prihvatljiva za konzumaciju, slobodna od mikroorganizama i štetnih tvari u količinama koje bi akutno ili kronično mogle ugroziti ljudsko zdravlje.
"Kada smo na putovanju obično pretjerujemo sa svime pa tako i s hranom, a kada pojedemo obilati obrok želudac se raširi njegov Ph postaje neutralan i tada bakterije mogu probiti sigurnosnu barijeru", kaže Poljak. Kada je riječ o zarazama hranom, prevladavaju aerobne bakterije, enterobakterije i salmonela koja je, primjerice, sve do 2004. godine bila vodeći uzrok trovanja hranom u Europi. Salmonela je osobito opasna za stariju populaciju. Problem je i što je danas u trendu sirova hrana, iako tek termička obrada osigurava sigurnu hranu. Najčešće kontaminirana hrana su jaja i proizvodi od jaja, meso i prerađevine, kolači i sladoled, gotova jela, mlijeko i mliječni proizvodi. Novi zdravstveni rizik putem hrane predstavljaju bakterije poput campylobactera ili novi patogeni kao što je E.coli O157 te rezistentne bakterije, patogeni koji su prešli s vrste na vrstu.
O sigurnosti kao turističkom proizvodu govorio je pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić koji je rekao da suvremeni turist ne kupuje smještaj, robu ili uslugu, nego doživljaj. Gledano na taj način, osjećaj nesigurnosti nije ugodan doživljaj. Sigurnost kao zaštićenost i poštivanje vitalnih potreba gosta predstavlja važan čimbenik izbora svrhe i mjesta putovanja. "Zadovoljan gost, najbolji je promicatelj destinacije i turističkog proizvoda i obrnuto. Osjećaj nebrige ili izostanak pomoći, težak je nedostatak destinacije. To je loša vijest za tržište i vijest koja se brzo širi i dugo pamti", objašnjava Prizmić. U suvremenom turizmu 42 posto svih putnika sudjeluje u nekim pustolovnim aktivnostima. Od 2009. do 2013. pustolovni turizam doživljava najveći rast od čak 69 posto. Po Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine vizija Hrvatske je 365 dana atraktivnog i sigurnog aktivnog odmora. Zbog svega toga dolazi i do većeg broja intervencija koje HGSS pruža svake godine.
"HGSS je nacionalni nositelj djelatnosti spašavanja i sprječavanja nesreća, te pružanja hitne medicinske pomoći na neurbanim i nepristupačnim terenima i pri elementarnim nepogodama. Trauma sustav i Zlatni sat podrazumijevaju brzu i kvalificiranu pomoć neposredno na mjestu nesreće, što znali u roku od sedam minuta u urbanim područjima, a maksimalno 20 minuta u ruralnim područjima te brzi transport u roku od sat vremena u odgovarajuću bolnicu", rekao je Prizmić koji smatra da je sigurnost dio vrijednosti za novac i naplativa je. Sigurnost je javna potreba građana i već se dijelom financira proračunima jedinica lokalnih samouprava i RH ili iz drugih izvora, no prilika je financirati sigurnost iz EU fondova, smatra Prizmić.
"Sigurnost svojim višedimenzionalnim i učinkovitim doprinosom velikom broju strateških ciljeva i prioriteta RH uz relativno mala ulaganja doprinosi značajnim pozitivnim društvenim, gospodarskim, socijalnim, demografskim i ekološkim učincima. Sigurnost je strateški preduvjet turizma, a izostanak sigurnosti rezultira nenadoknadivim ljudskim i materijalnim štetama", zaključio je Prizmić. Na njegovo se predavanje nadovezalo ono Jadrana Perinića, ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje koji je govorio o ulozi medija u krizama i katastrofama. U prva 24 sata od izbijanja krize imamo malo informacija, dolazi do nagađanja javnosti o uzrocima i posljedicama krize, a mediji zahtijevaju trenutačne informacije.
"Kriza uzrokovana katastrofom jedan je od pet najvažnijih događaja koji sačinjavaju 'dobru' novinarsku priču. Takve novosti se dobro 'prodaju'. Medije obično zanima: što se dogodilo, zašto se dogodilo i što će se poduzeti? Svojim izvještavanjem mediji oblikuju mišljenje različitih javnosti o sustavu i time sudbonosno utječu na njegov ugled", tumači Perinić. Dodaje da su mediji odlučujuće važni za formiranje javnog mnijenja te da javnost uglavnom misli ono što sugeriraju mediji. Na taj način kriza nije ono što se uistinu dogodilo, već ono što ljudi misle da se dogodilo. Suvremeni mediji su izmijenili u potpunosti način na kojeg informiraju javnost pa je informacija postala ekskluzivna informacija, činjenica dramaturgija a dugi tekst kratki tekst.
Društveno neodgovorno ponašanje medija može izazvati posebno štetne posljedice u turističkim područjima poput trenutnog napuštanja turističke destinacije, negativnog imidža destinacije, odnosno može destinaciji priskrbiti epitet nesigurnog odredišta koje se ne preporuča za odmor.
"U pojedinim turističkim destinacijama mediji su odigrali ključnu ulogu u padu prodaje turističkog proizvoda. Na Tajvanu, nakon pojave SARS-a, nepripremljeni novinari iznosili su različite neutemeljene podatke, a to je dovelo do smanjenja potražnje za hotelskim kapacitetima za čak 50 posto. Nakon nestanka i smrti mlade Australke Britt Lapth
orne 2008. godine u Dubrovniku, zanimanje stanovnika Australije i Novog Zelanda za ljetovanjem u Hrvatskoj, odnosno Dubrovniku gotovo da je nestalo. Tijekom potrage za djevojkom, Facebookom su se poput požara proširili vrlo loš publicitet i slika Hrvatske kao nesigurne destinacije", objašnjava Perinić.
Davor Spevec iz DUZS-a upoznao je prisutne s osobitostima jedinstvenog europskog broja 112. Centri 112 su komunikacijski i koordinacijski centri za sve vrste hitnih situacija, u Hrvatskoj u dva centra rade vatrogasni koordinatori, a jedan ima funkciju vatrogasnog operativnog centra. Pozive na broj 112 zaprimaju civilne osobe, postupanje je propisano standardnim operativnim postupcima. Operateri filtriraju i odbacuju nenamjenske i zlonamjerne pozive a nadležnoj hitnoj službi prosljeđuju hitne pozive, ostajući i određeno vrijeme u konferencijskoj vezi zbog opserviranja hitnog slučaja i potrebe angažiranja drugih hitnih službi. Prikupljanje podataka vezanih za strukovnu nadležnost i upućivanje jedinica za interveniranje u nadležnosti je hitnih službi. Pozivatelj ne treba znati telefonske brojeve svake pojedine hitne službe i teritorijalnu nadležnost. Štedi se vrijeme jer operater nakon dojave na broj 112 alarmira sve hitne službe potrebne u konkretnom slučaju. Filtriranjem zlonamjernih, nenamjenskih ili opetovanih poziva hitnim službama se omogućava neometan rad. Osim prepoznatljivih hitnih službi, Sustav 112 može angažirati druge službe ili operativne snage koje su svojom djelatnošću vezane za sustav zaštite i spašavanja. Sustav 112 temeljem utvrđenih standardnih operativnih postupaka omogućava lociranje pozivatelja u hitnoj situaciji, hitni prijevoz zrakom ozlijeđenog ili organa za transplantaciju, timova koji sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja. Sustav 112 zaprima hitne pozive na stranim jezicima. Kako bi se dočarala zaposlenost Sustava 112 recimo da je u 2013. namjenskih poziva na broj 112 bilo 1.331.069, nenamjenskih je bilo 1.549,479 dok je zlonamjernih bilo 23.750 što nas dovodi do brojke od 2.904,298 poziva.
Pokrovitelji konferencije su bili Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Grad Rovinj.
Preuzmite cijeli izvještaj
Nataša Gajski Kovačić