Usprkos negativnim trendovima u sektoru, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić od 2016. očekuje uzlaznu putanju zbog nekoliko važnih razloga – manjka zaštitara, većih sigurnosnih ugroza i nove europske direktive o javnoj nabavi
[ Dražen Najman ]
Predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić s 2016. godinom ulazi u posljednju dionicu svog četverogodišnjeg mandata na čelu najstarijeg zaštitarskog udruženja u Hrvatskoj. Od kada je preuzeo vođenje Ceha, Funčić upozorava struku i javnost na pad sektora privatne zaštite u RH, a prema statistici poslovanja u 2014. i 2015. nije optimističan jer su rezultati i dalje zabrinjavajući.
“I ove smo godine za proteklo razdoblje napravili analizu djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj. Ovo je 11. analiza koju smo realizirali zahvaljujući potpori članica Hrvatskog ceha zaštitara. Radi se o tvrtkama AKD Zaštita, Salon bankarske opreme, Alarm automatika, Alzas Alarms, Tehnozavod Marušić, Adriatic Security Solutions, Zaštita Zagreb, Eccos inženjering i Teltronic”, napominje Funčić. Prvi čovjeka Ceha ističe kako su na suradnju pozvali i Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsko udruženje poslodavaca, međutim i ove je godine njihova pomoć izostala.
Pad prosječne plaće u zaštitarskoj industriji
Iz analize je razvidno da industrija zaštitarstva u Hrvatskoj već četiri godine zaredom bilježi negativne rezultate, što predstavlja ukupni pad od oko 25 posto. Ukupan prihod u prošloj godini je dodatno pao za oko tri posto, odnosno pao je ispod 1,27 milijarde kuna. U padu je također i dobit. Ono što je interesantno za 2014. u odnosu na godinu ranije je to da je zabilježen pad broja poduzetnika u zaštitarstvu s 124 na 118, što je pad od pet posto. I po prvi puta je u analizi (za 2014.) prisutan pad broja zaposlenih u zaštitarskoj industriji. “Brojčano smo sada ispod 14.000 zaposlenih u sektoru privatne zaštite, što je pad veći od tri posto u odnosu na 2013. godinu. I ponovno je u daljnjem padu prosječna plaća zaštitara u Hrvatskoj“, dodao je Funčić i po pitanju zaštitarskih primanja istaknuo kako ‘sliku’ statistike plaća nije popravilo ni uvrštavanje Fine GS i Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) Zaštita čiji zaštitari i čuvari imaju plaće značajno iznad trenutnog prosjeka branše.
“Kada bismo iz prosjeka izuzeli spomenute dvije tvrtke, ali i plaće menadžmenta i voditelja u zaštitarskim tvrtkama, tada se realna plaća u zaštitarstvu kreće između 2.700 i 2.800 kuna. To je praktično minimalna plaća za izuzetno odgovoran i opasan posao gdje ljudi svakodnevno riskiraju zdravlje i život u poslovima zaštite ljudi i imovine. Stoga bih želio još jednom citirati Hilde De Clerck iz CoESS-a koja je na konferenciji Ceha prije dvije godine u Zagrebu rekla: “If you pay peanuts, you get monkeys!” (Ako plaćate kikirikijem, onda možete očekivati majmune!) Nadam se da smo dotakli dno i da niže od ovoga doista ne možemo”, ocjenjuje Funčić. Prvi čovjek Ceha za ovu godinu konstatira kako se kroz 2015. nastavlja trend iz 2014. godine i da se nije pokazalo da stvari kreću na bolje. No, iz nekoliko razloga stvari bi ipak trebale krenuti prema gore, drži Funčić.
“U ovom trenutku u sektoru nedostaje desetak posto od potrebnog broja zaštitara. Cijela je industrija u minusu od 1000 do 1500 zaštitara i ako se ne korigiraju plaće i status cijena usluga nisam siguran tko će odraditi iduću turističku sezonu na Jadranu. Nema više ograda, ljudi mogu ići raditi u Njemačku, Irsku i gotovo sve europske zemlje. Ljudi će otići na bolje plaćene poslove, ali i manje rizične. Dodatni je moment da samo Njemačka u ovome trenutku traži barem 1500 zaštitara, što je direktna posljedica izbjegličke krize u Europi. Nijemci nude plaću od 1500 eura pa naviše”, upozorava Funčić.
Iz analize je razvidno da industrija zaštitarstva u Hrvatskoj već četvrtu godinu zaredom bilježi negativne rezultate
Tko onda može napraviti odlučan korak da se pokrene situacija u zaštitarstvu u pozitivnom smjeru, upitali smo ga. Po ocjeni iz HCZ-a jedan od važnijih momenata je to što će od ožujka iduće godine u Hrvatskoj biti u primjeni nova Europska direktiva za javnu nabavu s čime bi se trebao uskladiti Zakon o javnoj nabavi RH. Spomenuta europska direktiva stavlja naglasak na najbolju vrijednost, a ne na najnižu cijenu! K tome Direktiva govori o tome da “cijena ne može biti ispod realnog troška koji treba platiti sukladno lokalnom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorom, o čemu su na konferenciji HCZ-a govorili generalni direktor njemačkog BDSW-a dr. Harald Olschok i generalni direktor španjolskog APROSER-a dr. Eduardo Cobas, koji je ujedno i predsjednik radnog odbora za socijalni dijalog COESS-a. Tom prigodom su po prvi puta u jednoj EU članici javno prezentirali novousvojeni priručnik “Nabava kvalitetnih usluga privatne zaštite”.
Hrvatska inačica priručnika dostupna je na zajedničkom EU portalu www.securebestvalue.org u čijoj izradi je sudjelovao i HCZ. Danas je redovita situacija da se cijene ruše ispod realnog troška. Tako niske cijene potom dovode do niskih plaća, a niske plaće dovode do erozije kvalitete i naposljetku do manjka zaštitara. A trenutak je takav da se u sektoru ne može dopustiti otpuštanja zaštitara.” Za razliku od javne nabave, privatni sektor ovu činjenicu daleko više respektira, pa su s time cijene usluga korektnije, a time i kvaliteta na višem nivou.
Zaštita nije trošak
“Dakle, zaštitari su ti koji su oči i uši i prvi u kontaktu sa sigurnosnim izazovima. Europska unije radi novu sigurnosnu agendu Europe koja govori o terorizmu i drugim ekstremizmima te borbi protiv organiziranog i cyber kriminala. Na tome se intenzivno radi, a potencirano je posljednjim terorističkim napadima u Europi. U Hrvatskoj trenutno radi oko 17.000 zaštitara, zaštitara-tehničara i čuvara u zaštitarskim tvrtkama i raznim unutarnjim čuvarskim službama kompanija i društava. Svi ti ljudi trebaju biti bolje iskorišteni u sustavu nacionalne sigurnosti.
Na zaštitu se treba prestati gledati kao na trošak. Zaštita je investicija u viši stupanj sigurnosti, što je izuzetno bitan moment. U Hrvatskoj imamo vrlo kvalitetne firme koje mogu i znaju odgovoriti na nove izazove”, smatra Funčić koji osiguravatelje drži ‘karikom koja nedostaje’ jer premalo i preslabo percipiraju investiciju u povećanje nivoa sigurnosti objekata i ljudi. Kada će se promijeniti odnos osiguravatelja prema pitanjima zaštite i sigurnosti ovisi u prvom redu o osiguravateljima, no još je jednom ponovio potrebu za osnivanjem Zaštitarske komore.
“U Sloveniji i Makedoniji funkcioniraju zaštitarske komore i tamo je situacija puno bolja. U tim zemljama zaštitarska industrija je partner Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog čega postižu bolje rezultate. U Sloveniji već imaju nekoliko potpisanih protokola između Zbornice i direktora policije, pa držim da kod nas treba slijediti taj primjer. Jednako dobro zaštitarska industrija funkcionira i u Njemačkoj i u Belgiji. Nivo regulacije ne znači, nažalost, više kvalitete. Zaštitare treba percipirati kao partnere koji mogu dati značajan doprinos u povećanju sigurnosti u državi, firmama i nizu sektora. Naše tvrtke u sektoru su dobre, kvalitetne i znaju raditi”, ustvrdio je Damir Funčić.
Predsjednik Ceha najavio je održavanje međunarodne strukovne konferencije “Privatna zaštita 2016. - Novi sigurnosni izazovi - pogled unaprijed” početkom ožujka iduće godine u Zagrebu. Za kraj, povodom predstojećih blagdana, Funčić je uputio čestitke za sretnu i uspješnu Novu 2016. godinu zaštitarkama i zaštitarima, vlasnicima tvrtki iz područja privatne zaštite, članicama i članovima strukovnih udruga i sindikata, djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova i drugih državnih institucija, akademskim partnerima i medijima sa željom i nadom da Nova 2016. godina bude sigurna i uspješna!