Uporaba metoda opažanja Zemlje u kontekstu upravljanja rizicima dobiva na sve većoj važnosti posljednjih godina. Zbog globalnih klimatskih promjena sve veći intenzitet i frekventnost ekstremnih vremenskih nepogoda poput uragana, poplava i oluja ugrožava sve veći broj područja. Poplave koje su ugrozile istočni dio Hrvatske, nažalost, samo su potvrda strašne statistike o sve češćim i opasnijim poplavama koje uzimaju ljudske živote, odnose domove, uništavaju sjetvu i ostavljaju za sobom štetu čije saniranje traje godinama.
Nepovoljni vremenski uvjeti praćeni velikim količinama oborina zbog, razvojem i izgradnjom, oslabljenih retencijskih sposobnosti tla, sve češće uzrokuju poplave koje ugrožavaju ljude, kućanstva i poljoprivredne usjeve. Znanstvena zajednica fokusirana je na razvoj sustava senzora koji prikupljaju podatke na nasipima i u kombinaciji s meteorološkim podacima daju smjernice o mogućim slabim točkama u sustavu obrana od poplava.
Korištenjem satelitskih radarskih snimaka, poput TerraSAR-X, u kombinaciji s optičkim i snimkama pomoćnih podataka omogućuje se korak dalje u razvoju informacijskih usluga za bolju podršku upravljanja rizicima. Na taj se način dolazi do relevantnih informacija o posljedicama elementarnih nepogoda, do pokazatelja utjecaja na područja od interesa i skupa podataka pogodnih za daljnju uporabu u svrhu analize stanja na terenu. Radarske satelitske tehnologije su se u tim slučajevima višestruko puta dokazale kao optimalni alat za brzo, učinkovito i o vremenskim uvjetima neovisno sredstvo pogodno za civilnu zaštitu, krizno upravljanje i prostorno planiranje. Stajaća voda ima karakterističan spektralni potpis na radarskim slikama što omogućava prikupljanje podataka o površinama pod vodom u vrlo kratkom roku i implementaciju podataka u informacijske sustave koji su osnova za donošenje odluka u kriznim situacijama.
Primjena satelitskih podataka prije i poslije krizne situacije
Proces uporabe satelitskih tehnologija za nadzor, snimanje i prikupljanje podataka iz zraka u današnje vrijeme je maksimalno pojednostavljen. Za aktiviranje usluge između korisnika i satelita dovoljno je web sučelje sa kartom putem koje korisnik definira područje interesa. Nakon što zaprimi zadatak za snimanjem, prvi satelit koji prođe iznad interesnog područja napravi snimku i korisniku isporuči tražene podatke. Takvi podaci su u potpunosti usklađeni sa standardima i GIS tehnologijama te ih je moguće spremati u prostorne baze i na njima raditi prostorne analize pri tome koristeći i druge podatke te prostorne odnose među njima.
U slučaju poplava, korištenje satelitskih podataka ima primjenu prije krizne situacije za studije ranjivosti određenih područja i poslije krizne situacije za točnu procjenu opsega i ugroženosti područja koje omogućava brzu reakciju mjerodavnih službi.
Prilikom izrade studije ranjivosti, optičkim satelitom se snima šire područje duž toka rijeke te dobiveni podaci digitalnog modela reljefa i ortofoto snimke terena koriste kao podloga hidrološkim modelima u integriranom geoinformacijskom sustavu. Oni uz statističke podatke o naseljenosti i već zabilježene poplave na tom području daju kvalitetniju sliku koliko je neko područje izloženo riziku od poplava.
Zbog globalnih klimatskih promjena, sve veći intenzitet i frekventnost ekstremnih vremenskih nepogoda poput uragana, poplava i oluja, ugrožava sve veći broj područja
Na taj način se omogućava donošenje pravodobnih odluka o pojačanju nasipa ili povećanju retencijskih svojstva terena gdje je moguće. Različite opcije koje stoje na raspolaganju donositeljima odluka mogu se implementirati u taj isti informacijski sustav i integrirati u sustav koji stoji na raspolaganju civilnoj zaštiti kako bi se prilikom potencijalne poplave što prije prepoznale oslabljene točke sustava i za ugrožena područja osigurala pomoć.
U slučajevima poplave od izuzetne je važnosti da informacijski sustav, koji služi kao podloga za donošenje odluka, sadrži točne i precizne podatke s omogućenim modeliranjem opasnih situacija kako bi pravodobna reakcija, ukoliko se na nekom području poplava ne može spriječiti, barem umanjila nekad nenadoknadivu štetu.
Pouzdane i ažurne geoinformacije
U slučaju kada količina padalina u kombinaciji sa zasićenosti tla vodom i već povišenim vodostajima rijeka neizbježno dovede do poplave nekog područja, važno je osigurati ‘real time’ radarske satelitske snimke i geoinformacijske podatke koji podižu efikasnost koordinacije civilne zaštite i timova za spašavanje. Rješenja za civilnu zaštitu fokusirana su na pomoć zdravstvenim, vatrogasnim i policijskim postrojbama da ubrzaju odaziv i povećaju operativnu uspješnost u kombinaciji s već postojećim informacijskim sustavom koji sadrži „normalno“ stanje na terenu i kroz studiju ranjivosti definirane slabe točke. Sve lokacije djelatnika i vozila dostupne su kroz operativno planiranje, podatke o mobilnosti i komunikacije te integrirane geoinformacijskim sustavom sa stanjem na terenu i analiziranim područjima ugroze. Pouzdane i ažurne geoinformacije od vitalnog su značaja za humanitarne službe diljem svijeta za procjenu šteta od katastrofa, za nadzor kompleksnih kriza i reduciranje vremena odaziva i stradanja.
Ekstremni vremenski uvjeti sve češće uzrokuju krizne situacije čak i u područjima koja su nekad bila smatrana klimatski stabilnima i dovode do stradanja i ogromnih šteta. Prirodni procesi i mehanizmi se ne mogu zaustaviti, ali se njihovo razorno djelovanje može ograničiti pravodobnom uspostavom sustava koji se bazira na analiziranju slabih točaka i modeliranju mogućih scenarija kako bi se dobio što bolji uvid u potencijalne opasnosti koje povišeni vodostaj ili padaline donose sa sobom.
Povećanjem razine svjesnosti o opasnostima poplava i organiziranjem reakcijskih protokola civilne zaštite, šteta će zasigurno moći dijelom biti umanjena, što uvelike ovisi o dobroj podlozi za donošenje odluka, pravodobnoj reakciji i stavljanju naglaska na koordinaciju među svim relevantnim akterima i donositeljima odluka prije i kada do krizne situacije, poput poplave, dođe.