ESSE-ov menadžment (slijeva): Josip Taradi, Dejan Vasović, Vesna Nikolić, Biljana Vranješ i Leon Vedenik
Glavni strateški ciljevi ESSE-a za razdoblje od 2026. do 2030. podrazumijevaju povećavanje broja članova ESSE, intenziviranje međunarodne suradnje inženjera sigurnosti i kontinuirano stručno i znanstveno usavršavanje inženjera sigurnosti
Krajem prošle godine izabrano je novo vodstvo Europskog društva inženjera sigurnosti (ESSE), na mandat od 2025. do 2030. godine. Društvo će idućih pet godina voditi Dejan Vasović, a uz njega su u menadžment ESSE-a izabrani dopredsjednici Leon Vedenik, Vesna Nikolić, Biljana Vranješ i Josip Taradi. O planovima, ciljevima i aktivnostima Europskog društva inženjera sigurnosti porazgovarali smo s dr. sc. Dejanom Vasovićem, izvanrednim profesorom Fakulteta zaštite na radu Sveučilišta u Nišu. Vasović je u akademskom području aktivan 20-ak godina kroz rad na matičnom fakultetu te djelovanju u više udruženja i projekata.
Što će Društvu biti u fokusu rada i djelovanja u idućem petogodišnjem razdoblju?
Fokus rada, definirani planovi i očekivani ciljevi su rezultat zalaganja više članova društva koje smatram pouzdanim osloncem u budućem radu. Glavni strateški ciljevi ESSE-a za razdoblje od 2026. do 2030. podrazumijevaju povećavanje broja članova ESSE, intenziviranje međunarodne suradnje inženjera sigurnosti i kontinuirano stručno i znanstveno usavršavanje inženjera sigurnosti. Neke od aktivnosti koje su u funkciji realizacije strateških ciljeva društva su aktivno i kontinuirano informiranje i komunikacija s javnošću i inženjerima sigurnosti, suradnja s međunarodnim organizacijama sigurnosti, poticanje suradnje inženjera sigurnosti u međunarodnim istraživačkim projektima, organizacija međunarodnih susreta inženjera sigurnosti, suradnja s visokoškolskim ustanovama koje obrazuju inženjere sigurnosti, pojačano uključivanje mladih istraživača odnosno stručnjaka na početku karijere, praćenje i analiza propisa sigurnosti, učešće u javnim raspravama i davanje stručnih prijedloga, predlaganje pojedinaca i udruženja za relevantna nacionalna priznanja u oblasti zaštite i tako dalje. Naravno, podrazumijeva se kontinuitet organizacije Međunarodne konferencije Menadžment i sigurnost, kao prepoznatljivog brenda udruženja, kao i znanstveno-stručnih seminara i webinara. Cilj nam je da društvo postane prepoznatljiva i utjecajna organizacija u svim segmentima zaštite, s jasno definiranom vizijom i precizno ustanovljenom svrhom.
Položaj profesije sigurnosti u zemljama šire regije može se ocijeniti kao institucionalno priznat, ali još uvijek ne u potpunosti konsolidiran u smislu profesionalnog autoriteta, autonomije i društvenog utjecaja struke
Koliko Društvo danas okuplja članova i tvrtki, a s kojim udruženjima održavate stručnu suradnju?
Prema posljednjim ažuriranim podacima iz 2026., Društvo ima 190 članova iz 22 države. Pored zemalja regije iz kojih članstvo dominantno dolazi, Društvo ima članove iz ostalih zemalja Europe ali i Afrike, Sjeverne Amerike i Azije. Društvo aktivno surađuje s Hrvatskom udrugom za zdravo radno mjesto - Zagreb, Udruženjem inženjera zaštite “Tutela” – Skopje, Udruženjem inženjera zaštite i zdravlja na radu Republike Srpske - Banja Luka, Udruženjem za unapređenje zaštite na radu - Sarajevo, Združenjem za bezbednost pri rabota 28. april” – Skopje. Od kolektivnih članova kontinuirano surađujemo s Društvom varnostnih inženjirjev iz Ljubljane.
ESSE kao Društvo okuplja inženjere sigurnosti iz više zemlja tzv. Adria regije. Kako ocjenjujete položaj struke zaštite i zdravlja na rada u zemljama regije? Što su najveći problemi i izazovi struke koju predstavljate?
Položaj profesije sigurnosti u zemljama šire balkanske regije može se ocijeniti kao institucionalno priznat, ali još uvijek ne u potpunosti konsolidiran u smislu profesionalnog autoriteta, autonomije i naročito društvenog utjecaja struke. Iako su poluge sigurnosti formalno ugrađene u nacionalne pravne okvire, profesija se često doživljava prvenstveno kao funkcija vođena usklađenošću, a ne kao strateški doprinos organizacijskim performansama, upravljanju rizicima i održivosti. Jedan od glavnih izazova je neujednačena razina profesionalne kompetencije, koja je rezultat fragmentiranih obrazovnih sistema, ograničenih puteva specijalizacije i nedovoljnih smjernica za kontinuirani profesionalni razvoj. Dodatni strukturni problemi uključuju često nejasan profesionalni status, neusklađene režime licenciranja/certifikacije i ograničeni udio inženjera sigurnosti u ranim fazama planiranja projekata. Profesija se također suočava sa stalnim pritiscima vezanim uz minimiziranje troškova, slabe prakse provođenja i nedostatak harmoniziranih regionalnih standarda, što zajedno ograničava njen kapacitet da učinkovito utječe na kulturu prevencije i dugoročno smanjenje rizika.
Gledajući u budućnost, očekivani i željeni budući pravac zaštite na radu, zaštite životne sredine, zaštite od požara kao i upravljanja izvanrednim situacijama u regiji leži u dubljoj pravnoj harmonizaciji, jačim mehanizmima provođenja i jasnijoj integraciji preventivnih pristupa zasnovanih na proaktivnom upravljanju rizicima. Očekuje se da će razvoj zakonodavstva ići dalje od formalnog usklađivanja s direktivama EU prema doslednijoj primjeni, uz podršku mjerljivih indikatora učinka, zatim digitalnih alata za izvještavanje i na kraju provjerama zasnovanih na dokazima učinka. Ključni prioritet bit će jačanje profesionalne uloge i odgovornosti inženjera sigurnosti kroz jasnije okvire za licenciranje, kontinuirani profesionalni razvoj i formalno priznavanje kompetencija u nacionalnim ali i prekograničnim okvirima. Također se očekuje veća integracija sigurnosti na radu, zaštite životne sredine i zaštite od požara u jedinstvene upravljačke i regulatorne okvire, što odražava realnost složenih sigurnosnih rizika. Konačno, strukturirana regionalna suradnja bilo kroz profesionalna udruženja, zajedničke programe obuke i zajednička istraživanja trebala bi sve više služiti kao katalizator za unapređenje sigurnosnih politika, regulatornih inovacija i postepeno unapređenje kulture sigurnosti u cijeloj regiji.
Možete li nam prokomentirati stanje regulative zaštite na radu po pojedinim zemljama regije?
Na Balkanu i široj regiji, regulatorni okvir za sigurnost na radu, zaštitu životne sredine i zaštitu od požara odražava niz napredaka uvjetovanih stalnim izazovima u djelatnosti zaštite. Srbija je, primjerice, nedavno revidirala zakon o sigurnosti na radu kako bi se adekvatnije uskladila s europskim i međunarodnim standardima, stavljajući veći naglasak na procjene rizika, odgovornosti poslodavaca i podzakonske akte koji prate njegovu implementaciju. Hrvatska održava detaljan zakonski okvir s više zakona i propisa koji reguliraju sigurnost na radu, zaštitu od požara i procjenu rizika, ali postoje kontinuirane debate o provođenju i stvarnoj praksi na radnim mjestima. U Bosni i Hercegovini slika je značajno fragmentiranija: dok zakoni postoje na više razina, akti o zaštiti životne sredine su posebno u fokusu zbog nedostatka koherentne implementacije. Sjeverna Makedonija nastavlja napore na usklađivanju svojeg zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu s normama EU, uz podršku nacionalnih tijela usmjerenih na poboljšanje pravne hijerarhije. Slovenija generalno ima razvijenije i harmoniziranije regulatorne okvire, iako se, kao i njeni susjedi, suočava s praktičnim zadatkom provođenja i kontinuiranog ažuriranja. Širom regije, zakoni o zaštiti životne sredine su često formalno robusni, ali se bore s provođenjem. Slično je s pristupima u segmentu zaštite od požara koji su utemeljeni u nacionalnim zakonima koji definiraju odgovornosti i preventivne mjere, ali se razlikuju u tome koliko se učinkovito primjenjuju.
Položaj i stanje zaštite i zdravlja na radu u Srbiji
Položaj i stanje sigurnosti i zdravlja na radu u Srbiji je neodvojivo od stanja zaštite uopće koji se sumarno mogu ocijeniti kao normativno adekvatno uređeni, ali još uvijek u fazi funkcionalne konsolidacije, posebno u kontekstu tekuće ekonomske transformacije. Nedavne regulatorne reforme su ojačale formalne zahtjeve na koje stručnjaci sigurnosti moraju odgovoriti i razjasnile odgovornosti poslodavaca, odnosno poboljšale usklađenost s europskim principima. Međutim, praktična primjena i provođenje ostaju neujednačeni u različitim sektorima privrede. Kako se ekonomija Srbije pomiče ka tehnološki intenzivnijim industrijama, razvoju infrastrukture (kritične, digitalne....) i integraciji u europske lance sigurnosti, zahtjevi za sistemima prevencije, upravljanjem rizicima i profesionalnom kompetentnošću značajno rastu. Zaštita životne sredine i zaštita od požara, iako zakonski detaljno uređeni, suočavaju se sa sličnim izazovima u vezi s kapacitetima, koordinacijom i potrebom za preventivnim, sistemski orijentiranim pristupima, a ne reaktivnim usklađivanjem. Smatram da će budući napredak u ovim djelatnostima ovisiti o jačanju institucionalne efikasnosti, profesionalizacije uloga vezanih za sigurnost, digitalizacije procesa monitoringa i integracije upravljanja rizicima počevši od sigurnosti i zdravlja na radu, preko zaštite životne sredine i zaštite od požara u strateško ekonomsko i razvojno planiranje.
Može li i koliko regionalna suradnja inženjera sigurnosti doprinijeti poboljšanju struke i regulative zaštite na radu, u zemljama iz kojih dolazi članstvo ESSE-a?
Regionalna suradnja među inženjerima sigurnosti, posebno na razini zemalja u regiji iz kojih ESSE dominantno ima svoje članove, snažan je pokretač unapređenja kako profesije, tako i regulatornih okvira koji su osnova sigurnosti i zaštite u svim sferama. Kroz zajedničke aktivnosti kao što su međunarodne konferencije, zajednički istraživački projekti ili zajedničke profesionalne mreže, inženjeri razmjenjuju znanja, najbolje prakse i nove pristupe koji pomažu u podizanju profesionalnih standarda. Misija ESSE uključuje i njegovanje intenzivne međunarodne suradnje i harmonizaciju znanosti i obrazovanja o sigurnosti, što direktno podržava razvoj dosljednijih, visokokvalitetnih kompetencija u oblasti sigurnosti u regiji. U regiji gdje se povijesni, ekonomski i pravni konteksti razlikuju, ova suradnja pomaže u premošćivanju jaza u implementaciji i potiče usklađivanje sa širim europskim normama i pristupima. Ovakvi događaji i zajedničke inicijative okupljaju stručnjake iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i šire, gradeći zajednički profesionalni identitet i omogućavajući kolektivno zalaganje za poboljšane regulatorne okvire. Na kraju krajeva, ovakve regionalne mreže, ne samo da jačaju individualne profesionalne sposobnosti, već doprinose i sigurnijim radnim mjestima i robusnijim sistemima sigurnosti na cijelom Balkanu.
Misija ESSE uključuje i njegovanje intenzivne međunarodne suradnje i harmonizaciju znanosti i obrazovanja o sigurnosti
ESSE je zadnjih desetak godina, u sklopu programa stalnog stručnog usavršavanja zaštite na radu, održao niz događaja, seminara i webinara. Što planirate od stručnih događaja u 2026.?
Upravo tako, društvo je organiziralo niz uspješnih seminara i webinara, od kojih je posljednji bio posvećen problematici sigurnosti u obrazovno-odgojnim ustanovama. Prateći trendove i aktualnosti u djelatnosti zaštite, društvo u 2026. godini planira nastavak uspješnih programa stručnog usavršavanja za zaštitu, u formi seminara/webinara, bilo onsite ili online. Tema kao i način organizacije seminara/webinara bit će dogovoreni na prvom sastanku menadžmenta ESSE u 2026. godini koji se uskoro očekuje. Iako tema još uvijek nije definirana svakako mogu najaviti aktualnu i vrlo aplikativnu temu koja će biti obrađena tijekom seminara ili webinara s kompetentnim predavačima. Poticaj nam daju prethodno realizirani seminari/webinari koji su bili vrlo posjećeni i formalno priznati kao instrument kontinuiranog usavršavanja u djelatnosti zaštite.
“Menadžment i sigurnost”, najdugovječnija konferencija ESSE-a ulazi u 21 godinu održavanja. Gdje planirate održati konferenciju M&S 2026. i koja će biti glavna tema događaja?
Europsko društvo inženjera sigurnosti (ESSE) u 2026. godini organizira 21. konferenciju M&S 2026 u Bosni i Hercegovini, konkretno u Banji Vrućici koja se nalazi blizu grada Teslića a u divnom ambijentu hotela Kardial, uz veliko zalaganje međunarodnog, a posebno lokalnog organizacijskog odbora predvođenog poštovanom kolegicom Biljanom Vraneš s Univerziteta u Banjaluci. Tema 21. konferencije je upravljanje inovacijama i zaštita, odnosno inovacije u svim segmentima zaštite, s posebnim fokusom na suvremene inovativne trendove u djelatnosti zaštite. Detaljnije informacije o tematskim cjelinama i uvjetima sudjelovanja na konferenciji su dostupne na web stranici ESSE-a. Ovom prilikom posebno moram istaknuti ulogu odanih autora i sudionika konferencije koji su omogućili da konferencija dosegne zavidni znanstveni i stručni status i da bude jedna od najdugovječnijih konferencija u djelatnosti sigurnosti u regiji.
Dražen Najman