Prošle jeseni potpisan je Sporazum o međusobnoj suradnji Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa i Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), a dokument su potkraj studenoga u sjedištu DHMZ-a u Zagrebu potpisali predsjednik Platforme HŽG Marijan Vundać i glavna ravnateljica Zavoda dr. Branka Ivančan-Picek. Kako je istaknuto na potpisivanju, Sporazum je početak stručne suradnje Platforme i DHMZ-a na razmjeni informacija i statistike kako bi se unaprijedio sustav korištenja klimatoloških podataka i prognoza za potrebe sustava sigurnosti i civilne zaštite, pa su u tom pogledu učinjeni prvi koraci u izradi aplikacije za prikupljanje informacije o vremenskim nepogodama/događajima koji su uzrokovali određenu štetu i posljedice. Trenutno, u demo verziji, aplikacija radi samo za jedinice lokalne samouprave s područja Vukovarsko-srijemske županije, a nakon što se usvoje primjedbe korisnika, aplikacija će biti razvijena i prilagođena za rad na područje cijele države.
Kratki presjek trenutnog stanja
Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa je mjesto koje osigurava da ne trošimo vrijeme i resurse pojedinačno, nego da dobijemo rješenja dobre prakse članova Platforme koji su već isti ili sličan problem riješili.
Ovo su temeljne naznake čiji je cilj potaknuti rad Platforme, a ciljem postizanja aktivnosti u kojima je Platforma mjesto razmjene dobre prakse i ideja, mjesto realizacije ciljeva zajedničkih svim članovima platforme te mjesto na kojem članice mogu tražiti i dobiti pomoć pri realizaciji problema na koje nailaze u radu na terenu i funkcioniranju sustava civilne zaštite (CZ).
Državni hidrometeorološki zavod je središnja akademska i operativna institucija čiji rad i rezultati rada predstavljaju temelje u smanjenju rizika od nepogoda i katastrofa, te raspolaže kvalitetnim i specijaliziranim kadrom, a ujedno je glavni izvor meteoroloških, hidroloških i podataka o kvaliteti zraka. Sporazumom potpisanim prošle godine želi se uspostaviti kvalitetna suradnja Platforme HŽG i DHMZ-a. Pritom bi DHMZ, kroz prezentacije za članove Platforme, osigurao bolje poznavanje sustava upozorenja i izrade procjena rizika od katastrofa, čime bi se ojačao odgovor na sve nepogode i katastrofe. Također, DHMZ bi aktivno sudjelovao u pronalaženju potrebnih i efikasnih rješenja u sustavu civilne zaštite, a u svrhu sigurnosti i kvalitetnijeg života svih građana Republike Hrvatske.
Iz svega navedenoga slijedi da bi Platforma HŽG i DHMZ zajedničkim i koordiniranim radom te međusobnom suradnjom, koja ima zajednički cilj, postigli kvalitetnije rezultate u svim procesima koji se odnose na smanjenje rizika od katastrofa.
Izrada alata za razmjenu podataka i povratne informacije s terena nakon vremenskih nepogoda
Kako bi se podigla kvaliteta upozorenja na opasne vremenske pojave potrebno je u njih uključiti informaciju o utjecaju te osigurati potrebnu i pouzdanu informaciju o procijenjenom riziku za određeno područje, na određeni hidrometeorološki događaj. Da bi se to ostvarilo meteorolozima je potrebna informacija o posljedicama nevremena ili nepogode na terenu.
U tu svrhu krenulo se u izradu i pripremu alata za slanje povratnih informacija s terena. Podaci o utjecaju nepogoda sadrže informacije o šteti, intenzitetu događaja te području koje je nepogoda zahvatila. Na osnovu prikupljenih podataka o utjecaju meteorolozima bi se dugoročno osigurao prijelaz s upozorenja, čiji su kriteriji većinom baziraju na klimatološkim povratnim periodima, na vremenska upozorenja bazirana na utjecaju (engl. impact based forecast i impact oriented forecast and warnings). Time bi i operativno planiranje dobilo precizniji uvid u očekivanu štetu prema pojedinim razinama upozorenja.
Važno je istaknuti kako u ovoj testnoj fazi radimo na principu Web obrasca, a ako se u procesu izrade i pripreme alata uoči potreba proširenja platforme ciljamo k aplikaciji koja se povezuje s numeričkim prognostičkim modelima.
Sam obrazac sadržava u sebi dovoljan broj operativnih podataka te omogućava usporedbu prognoze i realnog ‘otiska’ na terenu.
Osnovni parametri su:
- Vrsta ugroze;
- Vrijeme trajanja;
- Lokacija - područje - općina – županija;
- Intenzitet;
- Površina zahvaćenog prostora;
- Procijenjena šteta (brza i okvirna procjena za korištenje u matricama rizika).
Sam obrazac sadrži značajno veći broj podataka koji ostaju kao baza kod pošiljatelja, a u DHMZ-u se svi sabiru u jedinstvenu bazu za područje cijelog prostora RH.
U ovoj fazi otvorene su mogućnosti izrade brzih analiza po svakom podatku u obrascu, a prema potrebi radit će se korekcije i nadopune na osnovu uočenih nedostataka.
Bitno je napomenuti da je proces izrade alata definiran sporazumom Platforme HŽG i DHMZ-a, što je među prvim zajedničkim aktivnostima dviju organizacija.
Namjera i temelj suradnje sadržan je u potrebi razmjene podataka s ciljem povećanja sigurnosti življenja te otpornosti prostora, sa svim njegovim sastavnicama, na nesreće i katastrofe.
Kako je prostor u kojem živimo sve intenzivnije opterećen rizicima od nesreća i katastrofa, zajedničke aktivnosti Platforme HŽG i DHMZ-a daju dobru kadrovsku osnovu za zajednički pristup EU projektima kako u pisanju i projektiranju, tako i u realizaciji projekata.
Za kraj, ovom suradnjom doveli bismo problematiku razumijevanja i reagiranja na nepogode, nesreće pa i katastrofe na operativno višu razinu, što bi svima u sustavu primarno, a i ukupno u prostoru na kojem živimo i djelujemo, dalo preciznije i kvalitetnije baze podataka, pa posljedično i korekcije u scenarijima i operativnim planovima postupanja.
Cilj je da živimo sigurnije, a preventiva dobije podatke koji će osigurati pravovremenost potrebnih reakcija. Platforma (aplikacija) je otvorena za suradnju s cijelom akademskom i stručnom zajednicom, jer bez znanja i kvalitetnih podataka većinu problema riješit ćemo po principu “Majke mi, neće se dogoditi”, a taj princip je najgori mogući scenarij bez obzira o čemu je riječ.
Ipak, idemo korak po korak i naučeno će biti dobri temelji za svaki novi dan te svima koji se bave ovom problematikom svaki dan davati nove i kvalitetne podatke. Razmjenom istih ne moramo se svi ‘opeći’ nego znanje i iskustvo drugih postaje zajedničko.
Pavo Medved, Tanja Renko