Zagreb kao najveći hrvatski grad s najviše stanovnika ipak nije toliko nesiguran kako se rašireno misli, jer je prema stopi nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika tek sedmi, dok je prema opasnostima u prometu čak bliži začelju.
[ Antun Krešimir Buterin ]
U želji da široku javnost alarmiraju i zaintrigiraju za svoje teme i, u konačnici, poprave vlastitu prodaju, neke dnevne novine s vremena na vrijeme objave senzacije koje to zapravo nisu. Tako je, primjerice, jedan dnevnik nedavno objavio "top-listu najnesigurnijih gradova" te je na naslovnici čak objavljen naslov prema kojemu ispada da je Zagreb najopasniji, a Gospić najsigurniji hrvatski grad. U tekstu je, doduše, točno rečeno da je mladim ljudima koji bi htjeli zasnovati obitelj osobna sigurnost jedan od važnih kriterija pri odabiru grada u kojem bi se htjeli skrasiti. No nažalost - i po taj dnevnik i po samu istinu - pritom su zanemarene same znanstveno-istraživačke osnove. Nemoguće je, naime, zaključak da je Gospić najsigurniji izvesti samo iz činjenice što policija u njemu bilježi najmanji broj kaznenih djela.
28 najvećih gradova
Isto tako, posve je krivo zaključiti da je Zagreb najnesigurniji samo zato što je u njemu realno najveći broj kaznenih djela. Nijedna takva tvrdnja zapravo "ne drži vodu" iz jednostavnog razloga - realni brojevi uopće nisu dovedeni u vezu sa statističkim pokazateljima. Konkretno, s brojem stanovnika u tim gradovima.
Želeći izbjeći zamku u koju su upali mnogi prije nas, časopis "Zaštita" odlučio je provesti jedno ozbiljno, detaljno i na znanstvenim osnovama utemeljeno istraživanje sigurnosti hrvatskih gradova. Prvotna je ideja gorepotpisanog autora bila obuhvatiti što veći broj gradova, no kad nam je iz Popisa stanovništva 2001. postalo jasno da u Hrvatskoj imamo čak 61 grad s više od 10.000 duša, želju smo morali reducirati. Na kraju smo kao donju granicu
Detaljan popis svih 28 gradova uključenih u ovo istraživanje, kao i njihove točne pozicije na sve tri naše "ljestvice sigurnosti" (imovinska kaznena djela, nasilna kaznena djela te žrtve u prometu), možete pogledati
ovdje
Iznenađujući rezultati
Na papiru nam je tada preostalo još 28 gradova s više od 20.000 stanovnika. To su redom: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac, Pula, Sisak, Šibenik, Varaždin, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor, Vinkovci, Kaštela, Vukovar, Koprivnica, Čakovec, Đakovo, Požega, Sinj, Kutina, Petrinja, Zaprešić, Virovitica i Križevci.
Ljubaznošću hrvatske policije uspjeli smo, nakon vrijednog rada MUP-ovih analitičara i statističara, dobiti detaljne podatke o broju kaznenih djela počinjenih u tih 28 gradova tijekom svih mirnodopskih godina (dakle, posljednjih 11) od 1998. do 2008. godine. Oboružani tim morem podataka, povezali smo se sa znanstvenicima s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te zajedno s njima došli do zanimljivih rezultata.
Za mnoge će neki rezultati, odnosno mjesta koja na ljestvici najsigurnijih gradova zauzimaju njihovi gradovi, predstavljati prava iznenađenja. Ugodna, ali i neugodna. A sada, nakon kratkog uvoda, riječ prepuštamo znanosti.... Točnije, dvjema znanstvenicama.
[ prof. dr. sc. Renata Franc ]
[ Ivana Šakić, prof. ]
Kako bismo se organizirano i djelotvorno suprotstavili kriminalitetu, potrebno je raspolagati sa što točnijim podacima o njegovom stanju, kretanju i strukturi. S obzirom da se brojne institucije bave kriminalitetom s različitih stajališta, shodno tome postoje i različite evidencije o njegovom stanju i kretanju – imaju ih policija, državno odvjetništvo, odgojne ustanove te zavodi za statistiku. Svaka od tih institucija evidentira podatke o svom radu i dostavlja ih vlastima i široj javnosti. No svakoj od institucija mogu se uputiti i određeni prigovori na način na koji evidentiraju i prikupljaju podatke u smislu njihove sveobuhvatnosti i pouzdanosti. Primjerice, policija nema jasna pravila brojanja kaznenih djela te joj neka kaznena djela ostaju nepoznata jer nisu prijavljena. Također, još ne uspoređuju dobivene statistike s alternativnim izvorima kao što su, primjerice, ispitivanja viktimizacije i studije samoiskaza.
Provedena analiza kriminaliteta u 28 najvećih hrvatskih gradova temelji se na evidenciji MUP-a RH o broju kaznenih djela počinjenih od 1998. do 2008.
Unatoč svemu, činjenica je da policija prikuplja najviše podataka u svezi kriminaliteta. Provedena analiza kriminaliteta u 28 najvećih hrvatskih gradova temelji se upravo na evidenciji MUP-a RH o broju kaznenih djela počinjenih od 1998. do 2008. godine. Kako bi se lakše usporedila učestalost kriminaliteta u različitim gradovima, izračunata je stopa kriminaliteta koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluiranja učinkovitosti mjera prevencije kriminaliteta te relativne sigurnosti nekoga grada. Valja reći da je inače praksa da taj statistički pokazatelj označava broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika. No s obzirom da Hrvatska ima samo četiri grada s više od 100.000 stanovnika (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), odluka o prikazivanju broja kaznenih djela u nekom gradu na 1000, a ne na 100.000 stanovnika, sasvim je legitimna.
Pri izračunavanju stope kriminaliteta u svakom gradu u navedenom razdoblju vodilo se računa o razlici između imovinskih i nasilnih kaznenih djela. Drugim riječima, za svaki su grad zasebno zbrojene sve kategorije imovinskih kaznenih djela počinjenih od 1998. do 2008., te se na temelju tog zbroja izračunala stopa koja označava broj nasilnih kaznenih djela u tom gradu na 1000 stanovnika.
Isto vrijedi i za nasilna kaznena djela u što su ubrojena ubojstva i pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede i tjelesne ozljede. U kaznena djela protiv imovine ubrojena su kaznena djela razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe, provalne krađe i krađe. Osim stope imovinskih i kaznenih djela, u analizu smo uključili i stope prometnih žrtava (ozlijeđenih i poginulih) u svakom od gradova. Taj je statistički pokazatelj dobiven na isti način kao i stope kaznenih djela, odnosno zbrojene su prometne žrtve u svakom gradu od 1998. do 2008. godine, te se na temelju toga zbroja izračunala stopa koja označava broj prometnih žrtava u gradu na 1.000 stanovnika.
Na temelju grafičkog prikaza 1, može se uočiti da od 28 analiziranih hrvatskih gradova, u razdoblju od 1998. do 2008. godine najveću stopu kaznenih djela protiv imovine ima grad Pula, i to čak 422,7 takvih djela na 1000 stanovnika! Valja napomenuti da je grad Pula tek na devetom mjestu po broju stanovnika, te da gradovi koji imaju mnogo više stanovnika, poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, imaju osjetno manju stopu imovinskih kaznenih djela nego Pula. Nakon Pule, po veličini stope kaznenih djela protiv imovine nalazi se glavni grad, grad Zagreb, s 282,2 kaznenih djela protiv imovine na 1000 stanovnika. Nakon Zagreba slijede Vinkovci, grad koji je tek na 16. mjestu po broju stanovnika svih analiziranih gradova, s 215,7 kaznenih djela protiv imovine na 1000 stanovnika. Iza Vinkovaca slijedi grad Rijeka, treći grad po broju stanovnika, i to s 181 kaznenim djelom protiv imovine na 1000 stanovnika.
Najmanju stopu kaznenih djela protiv imovine ima grad Požega, 22. hrvatski grad po broju stanovnika, s 44,7 imovinskih djela na 1000 stanovnika. Grad koji ima najmanje stanovnika od svih 28 analiziranih gradova, a to su Križevci, nalazi se na predzadnjem mjestu prema stopi kaznenih djela protiv imovine, i to s 49,4 takvih djela na 1000 stanovnika.
Drugim riječima, ta su dva grada, barem što se tiče imovinskih kaznenih djela, najsigurniji gradovi u Hrvatskoj. Osim ta dva grada, kao sigurnije gradove u pogledu imovinskih kaznenih djela valja svakako još istaknuti i gradove kao što su Sinj (59,9 imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika, a 23. grad po veličini), Koprivnicu (63,4 imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika; a 19. grad po broju stanovnika), Viroviticu (67,9 imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 27. grad po broju stanovnika) te Samobor (69,9 imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 15. grad po broju stanovnika).
Stope nasilnih kaznenih djela prikazane na grafičkom prikazu 2, pokazuju nam da Slavonski Brod, grad koji je na 6. mjestu prema broju stanovnika, ima najveću stopu nasilnih kaznenih djela (6,7 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika). Nakon Slavonskoga Broda, prema veličini stope nasilnih kaznenih djela nalazi se grad Virovitica s 6,3 kaznenih djela na 1000 stanovnika, pri čemu je važno napomenuti da je to gotovo najmanji analizirani grad (tek 27. hrvatski grad po veličini). Nakon Virovitice slijede još Karlovac, grad na 8. mjestu prema broju stanovnika, sa 6,16 nasilna kaznena djela na 1000 stanovnika, te Čakovec s 5,61 nasilna kaznena djela na 1.000 stanovnika, Pula i Šibenik. Zagreb, kao najveći hrvatski grad koji je ujedno u percepciji mnogih označen kao najnesigurniji, tek je na sedmome mjestu prema stopi nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika (5,01).
Najsigurniji su grad, što se tiče nasilnih kaznenih djela, Križevci koji imaju 2,4 nasilna kaznena djela na 1000 stanovnika, pri čemu valja napomenuti da je to grad koji ima najmanje stanovnika od svih analiziranih gradova. Nakon Križevaca, među sigurnijim je gradovima u pogledu nasilnih kaznenih djela i Zaprešić, koji je također među manjim gradovima po broju stanovnika (26. po veličini). Također, među sigurnijim gradovima nalaze se još i Požega (2,6 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 22. grad po broju stanovnika), Samobor (2,7 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 15. grad po broju stanovnika), Koprivnica (2,8 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 19. grad po broju stanovnika), Sisak (2,9 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 10. grad po broju stanovnika) i Sinj (2,9 nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika; 23. grad po broju stanovnika). Na prvi bi se pogled moglo zaključiti da manji gradovi imaju manju stopu nasilnih kaznenih djela. Međutim, uvid u grafički prikaz 2 ukazuje nam na izuzetak - Viroviticu. To je, naime, tek 27. grad po broju stanovnika, a ima stopu nasilnih kaznenih djela koja je čak na 2. mjestu po veličini (6,3 nasilna kaznena djela na 1000 stanovnika). Odnosno, samo Slavonski Brod ima veću stopu nasilnih kaznenih djela od Virovitice, što upućuje na zaključak da su to dva najnesigurnija grada u tom pogledu.
Zaključno, usporedbom stopa obiju vrsta kaznenih djela u ovih 28 gradova na temelju grafičkog prikaza 1 i 2, vidljivo je da se Križevci, Požega, Koprivnica, Sinj, Samobor i Sisak mogu svrstati među - najsigurnije gradove u Hrvatskoj.
Stope prometnih žrtava prikazane na grafičkom prikazu 3 pokazuju nam da grad Kaštela, koji je na 17. mjestu po broju stanovnika, ima najveću stopu žrtava u prometu, i to 76,9 na 1000 stanovnika! Nakon Kaštela, prema veličini stope prometnih žrtava nalazi se Dubrovnik sa 75,1 prometnih žrtava na 1000 stanovnika. Nakon Dubrovnika slijede Kutina, grad na 24. mjestu po broju stanovnika, sa 74,8 prometnih žrtava na 1000 stanovnika, pa Zadar sa 70,2 prometne žrtve na 1000 stanovnika, Pula i Vinkovci sa 68,5 prometnih žrtava na 1000 stanovnika.
Također je zanimljivo da grad Zagreb, iako prometno najviše opterećen i s daleko najvećim brojem vozila u prometu, ima stopu prometnih žrtava koja je među manjima u usporedbi s ostalih 27 gradova (49,7 prometnih žrtava na 1000 stanovnika). Povrh toga, i ostali veliki gradovi prometno su među najsigurnijima! Najmanju stopu prometnih žrtava ima grad Vukovar (28,8 žrtava na 1000 stanovnika).