ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine

Već i letimičan pogled na pozicije koje pojedini gradovi, temeljem stopa kaznenih djela i prometnih žrtava, zauzimaju na tri ljestvice tj. grafička prikaza, nameće zaključak s naslovnice našeg novog broja: „Pula najnesigurniji, a Požega najsigurniji grad“. Iako tek deveta po broju stanovnika, Pula je, očito je, ima daleko najveću stopu imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika, ali je vrlo visoko i po druga dva kriterija - peta po stopi nasilnih kaznenih djela te šesta po stopi prometnih žrtava. Požega je, s druge strane, tek 22. po veličini, ali je prema druga dva kriterija na samome začelju – 28. (imovinska k.d.) i 26. (nasilna k.d.), tek je stopa žrtava u prometu nešto veća (16. mjesto). Vrlo je slično i u Križevcima (28., 27. i 13.). Slavonski Brod, iako s najvećom stopom nasilnih kaznenih djela, ukupno ipak nije nesiguran grad - spašavaju ga srednje velike stope imovinskih k.d. i prometnih žrtava (15.).
Svakako u oči upada i činjenica da se naši najveći gradovi s više od 100.000 stanovnika, ali i s najvećim brojem automobila i prometnica, zapravo mogu pohvaliti više nego solidnim sigurnosnim stanjem u prometu. Zagreb je, naime, u tom pogledu 21., Split tek 24., Rijeka 26., a Osijek na 23. mjestu.

U globalu, veću sigurnost svojim građanima ipak znatnije pružaju manji gradovi (osim Požege i Križevaca, tu su još i Samobor, Sinj, Sisak, V. Gorica, Vukovar i Koprivnica), dok na sigurnosti svakako moraju poraditi veći gradovi kao što su Pula, Vinkovci, Zadar, Karlovac, Šibenik, Zagreb, Slavonski Brod...
Ni ostali, naravno, ne bi smjeli prekrižiti ruke i smješkati se. Posla ima za sve. Mi u časopisu "Zaštita" vjerujemo da rezultati ovog istraživanja koje smo proveli u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, nude mnogo mogućnosti za daljnje rasprave i analize, kako na lokalnim razinama, tako i na državnoj. Teško je, jasno, očekivati da će samo na temelju ovih rezultata Hrvati odjednom početi masovnu selidbu u sigurnije gradove. Međutim, kao autori i inicijatori istraživanja nadamo se da će vlasti svih naših gradova, ali i nadležna državna tijela, iskoristiti ove podatke kako bi još ozbiljnije i predanije prionuli poslu zbog kojega i postoje – da svima nama život bude bezbrižniji, ugodniji i sigurniji.
Naravno, dio odgovornosti svakako leži i na nama, stanovnicima gradova, jer upravo mi i činimo sva ta kaznena djela zbog kojih su naši gradovi tu gdje jesu. Policija i pravosuđe, odnosno ukupan represivni aparat države, teško mogu spriječiti sama nedjela jer se od njih obično očekuje da odrade posao nakon počinjenih kaznenih djela. Za život u sigurnijem okruženju moramo se žrtvovati i pomučiti mi sami, Zagrepčani, Splićani, Puljani, Brođani... (A. K. Buterin)

Gradovi s više od 100.000 stanovnika (prema popisu stanovnika iz 2001.)
ZAGREB: Sedmi po stopi nasilnih kaznenih djela, drugi po stopi imovinskih kaznenih djela i tek 21. po stopi stradalih u prometu
SPLIT: 12. (nasilna k.d.), šesti (imovinska k.d.) i tek 24. (promet)
RIJEKA: 16. (nasilna k.d.), četvrta (imovinska k.d.) i tek 26. (promet)
OSIJEK: 8. (nasilna k.d.), 10. (imovinska k.d.) i tek 23. (promet)

Gradovi s više od 50.000 stanovnika (prema popisu iz 2001.)
ZADAR: 11. (nasilna k.d.), peti (imovinska k.d.) i četvrti (promet)
SLAVONSKI BROD: Prvi (nasilna k.d.), 15. (imovinska k.d.) i 15 (promet)
VELIKA GORICA: 21. (nasilna k. d.), 13. (imovinska k.d.) i 25. (promet)
KARLOVAC: Treći (nasilna k.d.), 7. (imovinska k.d.) i 11. (promet)
PULA: Peta (nasilna k.d.), prva (imovinska k.d.) i 6. (promet)
SISAK: 22. (nasilna k.d.), 20. (imovinska k.d.) i 20. (promet)
ŠIBENIK: 6. (nasilna k.d.), 8. (imovinska k.d.) i 9. (promet)

Gradovi s više od 30.000 stanovnika (prema popisu iz 2001.)
VARAŽDIN: 16. (nasilna k.d.), 12. (imovinska k.d.) i 27. (promet)
DUBROVNIK:  12. (nasilna k.d.), 18. (imovinska k.d.)
BJELOVAR: 15. (nasilna k.d.), 19. (imovinska k.d.) i 10. (promet)
SAMOBOR: 25. (nasilna k.d.), 23. (imovinska k.d.) i 19. (promet)
VINKOVCI: 8. (nasilna k.d.), treći (imovinska k.d.) i 6. (promet)
KAŠTELA: 19. (nasilna k.d.), 17. (imovinska k.d.), i prva (promet)
VUKOVAR: 16. (nasilna k.d.), 14. (imovinska k.d.) i 28. (promet)
KOPRIVNICA: 24. (nasilna k.d.), 25. (imovinska k.d.) i 8. (promet)
ČAKOVEC: četvrti (nasilna k.d.), 9. (imovinska k.d.) i 17 (promet)
ĐAKOVO: 20. (nasilna k.d.), 21. (imovinska k.d.) i 12. (promet)

Gradovi s više od 20.000 stanovnika (prema popisu iz 2001.)
POŽEGA: 26. (nasilna k.d.), 28. (imovinska k.d.) i 16. (promet)
SINJ: 22. (nasilna k.d.), 26. (imovinska k.d.) i 18. (promet)
KUTINA: 12. (nasilna k.d.), 16. (imovinska k.d.), treća (promet)
PETRINJA: 10. (nasilna k.d.), 22. (imovinska k.d.) i 22. (promet)
ZAPREŠIĆ: 27. (nasilna k.d.), 11. (imovinska k.d.) i peti (promet)
VIROVITICA: Druga (nasilna k.d.), 24. (imovinska k.d.) i 14. (promet)
KRIŽEVCI: 28. (nasilna k.d.), 27. (imovinska k.d.) i 13. (promet)

Gradovi s manje od 20.000 stanovnika (prema popisu iz 2001.) nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem: Solin, Poreč, Našice, Županja, Nova Gradiška, Omiš, Metković, Knin, Ogulin, Slatina, Ivanec, Novska, Rovinj, Novi Marof, Makarska, Daruvar, Trogir, Gospić, Krapina, Umag, Pleternica, Opatija, Labin, Valpovo, Belišće, Garešnica, Crikvenica, Beli Manastir, Ploče, Trilj, Otočac, Donji Miholjac, Imotski

Cjelovito istraživanje i svi grafički prikazi mogu se pogledati ovdje