Stradanje kulturnih dobara, od Domovinskog rata, poplava u kontinentalnom dijelu Hrvatske do nedavnih potresa s čijim se posljedicama još uvijek nosimo, dovelo je do preispitivanja naše spremnosti na djelovanje u izvanrednim okolnostima, kao i potrebe jačanja međunarodne suradnje kako bi se smanjili štetni utjecaji različitih nepogoda
U sklopu projekta “Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine” čiji je nositelj Ravnateljstvo civilne zaštite od 4. do 8. studenoga održana je radionica s ciljem jačanja kompetencija operativnih snaga sustava CZ za zaštitu kulturne baštine u izvanrednim situacijama. Otvaranju radionice prisustvovao je ravnatelj Ravnateljstva CZ dr. sc. Damir Trut koji je tom prilikom istaknuo važnost ove tematike s obzirom na to kako smo kroz nekoliko recentnih događaja svjedočili koliko smo se svi koji se bave spašavanjem ljudskih, u ovom slučaju materijalnih kulturnih dobara, našli u situaciji kako sačuvati kulturnu baštinu sa što manje oštećenja i kako postupati s baštinom nakon neke velike nesreće i katastrofe.
Izgraditi otpornost
Također je rekao da je ključna suradnja, kako s domaćim tako i s međunarodnim institucijama, jer svi smo u istoj ili sličnoj situaciji i potrebno je međusobno razmjenjivati iskustva, primjere dobre prakse, naučene lekcije, kako bi na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini izgradili otpornost društva, a time i zaštitili naša kulturna dobra. Tom prilikom se posebno zahvalio predavačima iz Italije i Portugala koji će podijeliti svoja iskustva i naučene lekcije iz svojih zemalja na ovoj radionici.
Zaključio je kako je cilj radionice dobiti kvalificirane stručne timove za evakuaciju i pohranjivane kulturnih dobara s područja zahvaćenim velikim nesrećama i katastrofama, ali i podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite kulturne baštine, što zahtjeva kontinuiran rad i edukaciju.
Sudionicima se na otvorenju obratio i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec koji je kazao kako je stradanje kulturnih dobara, od Domovinskog rata devedesetih godina, poplava u kontinentalnom dijelu Hrvatske do nedavnih potresa s čijim se posljedicama još uvijek nosimo, dovelo do preispitivanja naše spremnosti na djelovanje u izvanrednim okolnostima, kao i potrebe jačanja međunarodne suradnje kako bi se smanjili štetni utjecaji različitih nepogoda.
“Uz međunarodnu suradnju iznimno je važna upravo i međuresorna suradnja na nacionalnoj razini. Stoga je ovaj projekt novi značajan korak u razvijanju uzajamne podrške među sustavima. Osobito je važno što će program radionice vama polaznicima pružiti sveobuhvatnu sliku djelovanja oba sustava, upoznati vas s procedurama reagiranja, standardnim operativnim postupcima kao i procesima oporavka nakon katastrofa”, istaknuo je Petrinec obraćajući se polaznicima te izrazio uvjerenje da nas upravo razmjena iskustava i perspektiva iz različitih disciplina može uspješno dovesti do boljeg razumijevanja rizika na kulturnoj baštini, a samim time i unapređenja reagiranja.
Na radionici koja se održavala u Zagrebu, Sisku i Petrinji, sudjelovalo je 30 pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite (Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, HGSS-a i vatrogasaca) te 10 stručnjaka iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija. Radionica se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela te simulacijske vježbe spašavanja umjetnina, a sve s ciljem kako bi se obučili kvalificirani stručni timovi za evakuaciju i pohranjivane kulturnih dobara s područja zahvaćenim velikim nesrećama i katastrofama.
Rizicima se može upravljati
Projekt Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine (Operational forces of Civil Protection for the protection of Cultural Heritage - CPforHEritage”, financira se iz Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, Technical Assistance for Disaster Risk Management (“Track 1”), a provodi ga Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo civilne zaštite. Ukupna vrijednost Ugovora je 378.646,27 EUR, od čega bespovratna sredstva iznose 359.713,96 EUR. Razdoblje provedbe je 1. siječnja 2024. do 28. veljače 2025. Svrha projekta je jačanje međuresorne suradnje, podizanje svijesti o važnosti teme zaštite kulturne baštine i rukovanja istom u izvanrednim situacijama, s tendencijom razvoja okvira za daljnju edukaciju i osposobljavanje operativnih snaga sustava civilne zaštite (jačanje kapaciteta za odgovor), dok je očekivani rezultat je sveobuhvatno razumijevanje načela i praksi u zaštiti kulturne baštine za vrijeme izvanrednih situacija. Krajnji cilj projekta je izrada “Smjernica za Standardni operativni postupak” za definiranje procedura u katastrofama te podizanje svijesti o zaštiti kulturne baštine.
Upravljanje rizikom od katastrofa s fokusom na zaštitu kulturne baštine bio je naziv prvog predavanja na radionici, a održao ga je Saša Tkalec iz Frontexa. Rizik je prema ISO 31000:2018 “učinak neizvjesnosti na ciljeve “, rekao je Tkalec, dok je katastrofa kritični, odnosno uništavajući događaj za čije je prevladavanje i oporavak nužna vanjska pomoć ili intervencija.
O organizaciji sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj govorila je Ana Miličić, iz Ravnateljstva CZ. Svrha izrade procjene rizika je smanjenje rizika od katastrofa (SROK) uz pomoć kojeg se upravlja rizicima.
Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa, Ravnateljstvo CZ RH
Hrvatska sudjeluje u gotovo 50 posto projekata Mehanizma Unije za civilnu zaštitu
Projekt “Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine” smo započeli poučeni iskustvima nakon potresa koji su pogodili šire područje Grada Zagreba i Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom u Petrinji gdje smo uz spašavanje života i zdravlja ljudi kao civilna zaštita imali i jednu od temeljnih zadaća spašavanje kulturne baštine. Na temelju iskustva i nekih nedostataka koje smo tada uvidjeli odlučili smo kroz projekt kojeg smo osmislili, prijavili i dobili za to financijska sredstva iz Mehanizma unije za civilnu zaštitu, unaprijediti cjelokupni sustav civilne zaštite. U projekt smo ušli s pripadnicima Ministarstva kulture i medija, prvenstveno Restauratorsko konzervatorskim odjelom. . Radionicom smo kroz teorijski i praktični dio educirali ljude na koji način zaštititi nepokretnu kulturnu baštinu i spriječiti moguće daljnje urušavanje i oštećivanje te kako evakuirati i pohraniti na za to predviđena mjesta pokretnu kulturnu baštinu. Usvojena usmena teoretska znanja u prva tri dana ove konferencije sudionici su mogli na kraju praktično primijeniti kroz uspješnu vježbu. .
Istaknuo bih da je ovo prva aktivnosti koju smo isplanirali kroz ovaj projekt, jer bit će tu i follow up aktivnosti između Ravnateljstva CZ i Ministarstva kulture i medija.
Ravnateljstvo CZ je vrlo aktivno u privlačenju sredstava iz Mehanizma unije za civilnu zaštitu. Gotovo 50 posto projekata koji su dodijeljeni državama članicama Mehanizma su dodijeljeni upravo Republici Hrvatskoj, a jedan od tih projekata je i ova radionica. Istovremeno smo završili i s radionicom iz projekta DrawData data čiji je cilj izrada prijedloga i testiranja zakonodavnog okvira i metodologije za prikupljanje i procjenu šteta i gubitaka te globalne metodologije procjene potreba nakon katastrofe (Post-Disaster Needs Assessment Methodology - PDNA).
Kroz DrawData smo educirali naše operativne snage iz područnih ureda koje se bave prikupljanjem podataka kao i odgovorne osobe u jedinicama regionalne samouprave iz svih naših županija te svih nadležnih ministarstava. Kroz takvu interaktivnu radionicu napravili smo dodatni korak u razvijanju sustava prikupljanja podataka o gubicima u katastrofama i sustava procjene štete i gubitaka koji će biti namijenjen lokalnim i nacionalnim korisnicima a sve s ciljem sustavnog podizanja svijesti o katastrofama. To je u biti i temelj za bilo kakvu izradu procjene rizika, što je izuzetno važno kada svi znamo da cjelokupni sustav djeluje na temelju procjene rizika.
Da se vratim na radionicu o očuvanju kulturne baštine, iako se nadamo da nam ova usvojena znanja više nikada neke trebati i da će nas velike katastrofe zaobilaziti, realnost nas pobija i čini se da je ipak samo pitanje kada će nas pogoditi, a ne hoće li nas pogoditi. Stoga vjerujemo da ova znanja možemo kvalitetno primijeniti u zaštiti naše kulturne baštine.
Povjerenici civilne zaštite
“SROK uvijek započinje izradom procjene rizika”, rekla je Miličić. Polaznicima radionice je pojasnila tko su temeljne operativne snage sustava civilne zaštite: Operativne snage vatrogastva, Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatske gorske službe spašavanja, kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost. Riječ je o snagama visoke razine spremnosti i samodostatnosti i po osposobljenosti i po opremljenosti koje provode najzahtjevnije i najsloženije zadaće spašavanja u katastrofama te posjeduju posebna stručna znanja i vještine. Napomenula je da bi važna karika u sustavu trebali biti povjerenici civilne zaštite koji su odgovorni za svoje područje i koji bi bili sposobni da u najtežim situacijama razložno i staloženo usmjeravaju i organiziraju provedbu mjera i postupaka.
Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu CZ govorio je o osobnoj pripremi i pripremi tima za aktivnosti na terenu.
Uspjeh neke misije spašavanja ovisi o razini pripreme. Pritom priprema obuhvaća organizaciju tima, osposobljavanja, treninge, planiranje, administrativnu i logističku podršku, ali i jasno definiranu hijerarhiju i strukturu s jasno definiranim procedurama svih faza misije. “Svaki član tima ima specifičnu ulogu, bilo da je to zapovjednik, tehničar, logističar ili medicinski tim. Uz to, potreban je svakodnevni brifing i debrifing kako bi se osiguralo da svi članovi tima znaju status operacije, svoj zadatak i da su spremni na moguće promjene”, rekao je Marević. Pojasnio je važnost vježbi rekavši da redovite vježbe civilne zaštite omogućuju pojedincu i timu razvoj vještina potrebnih za rad na terenu.
O sustavu i djelovanju Konzervatorske službe govorila je Mirna Sabljak iz Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Sudionike je pobliže upoznala s radom Hrvatsko restauratorskog zavoda te Geoportalom kulturnih dobara RH kao središnjim mjestom pristupa prostornim podacima o nepokretnim kulturnim dobrima.
“Potresi 2020. godine u Hrvatskoj zahtijevali su hitna postupanja i procjenu šteta na kulturnoj baštini. Iskustva ratnog stradanja kulturne baštine u Domovinskom ratu i ranijih izvanrednih događaja već su prije iznjedrili procjenu šteta po građevinskim sklopovima prema posebno razrađenoj tipologiji sklopova”, rekla je.
Sinergija u upravljanju kriznim situacijama
Dodala je da je sinergija u upravljanju kriznim situacijama osnova očuvanja graditeljskog naslijeđa i cjelokupne baštine. “Sustavno upravljanje rizicima dio je budućnosti”, zaključila je.
The Coordination Structure for the protection of cultural heritage at risk: The Safeguarding Cultural Heritage Cell, bio je naziv predavanja Veronice Piacentini iz predsjedništva Vijeća ministara talijanske službe civilne zaštite. “I dalje treba uložiti mnogo napora da se ojača poveznica između tijela za upravljanje rizikom od katastrofa, aktera u kulturi i nositelja znanja”, rekla je.
U nastavku je održana radionica gdje su sudionici podijeljeni u četiri tima te su morali odabrati vođu tima, konzervatora, logističara i stručnjaka za PR te obrazložiti svoje odluke.
O komuniciranju s javnošću u kriznim situacijama govorila je Andrijana Maslać, voditeljica Službe za krizno komuniciranje, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH.
Preko medija se djeluje na najširu javnost
“Odnosi s javnošću podrazumijevaju rad u javnosti, rad za javnost i rad s javnošću. Suština odnosa s javnošću je komunikacija. Mediji su pritom posrednici koji omogućavaju komunikaciju. Preko medija se djeluje na najširu javnost, a cilj je stvaranje pozitivnog publiciteta i naklonosti novinara te partnerskog odnosa između organizacije i medija kao i promjene stavova ciljanih javnosti te poboljšanje odnosa sa zajednicom”, navela je Maslać. Poručila je sudionicima radionice: “Budite dostupni medijima kad imate lošu vijest jednako kao i kad želite plasirati neku dobru vijest”.
Kada je riječ o kriznom komuniciranju, Maslać je napomenula da kriza traži brzu reakciju, izaziva nesigurnost i stres, ometa uobičajene, rutinske aktivnosti, izaziva veliku medijsku pozornost i zanimanje javnosti, a obično je prati neprijateljski stav medija. Stoga su važna pravila kriznog komuniciranja sljedeća: prvih par sati je najbitnije, potrebno je doznati činjenice, nikad ne reći više nego što znamo, ne iznositi svoje mišljenje te biti iskreni.
Na temelju zadanog scenarija, sudionici su tada trebali pripremiti izjavu za medije, što su i vrlo uspješno obavili.
Kako se kulturna baština štiti od velikih katastrofa?
Svaki slijedeći dan radionice započeo je kvizom kojim se željelo potvrditi znanje stečeno prethodnog dana radionice. Kviz su osmislili Matija Varović iz Ravnateljstva CZ i Anja Radeljić iz Ministarstva kulture i medija, a sudionici su, kako se ispostavilo, pokazali zavidno znanje.
Privremena potpora za osiguranje statike stabilnosti kulturne baštine tijekom kriznih situacija bio je naziv predavanja kojeg je održao Ciro Bolognese iz Talijanske nacionalne vatrogasne i spasilačke službe koja djeluje pod talijanskim Ministarstvom unutarnjih poslova. Bilo kakva hitna situacija ili tehničko spašavanje u Italiji, brz odgovor na prirodne i umjetno stvorene katastrofe na nacionalnoj razni, zaštita od požara u fokusu su rada te službe.
Osnovni principi za kratkoročne protumjere koja se pružaju nakon ovako katastrofalnih događaja je stabiliziranje oštećenih zgrada, sprječavanje daljnje štete uslijed naknadnih potresa, preventivne mjere da se izbjegnu rušenja na drugim zgradama ili cestama. Bolognese je naglasio da je kulturna baština u Italiji poznata u cijelom svijetu, a iskustva koja ova služba ima u njenoj zaštiti i spašavanju su neprocjenjiva.
Xavier Romão, s Tehničkog fakulteta Esmeralda Paupério Sveučilišta u Portu fokusirao se na strukturne sustave.
Detaljnije o provedbi popisa šteta na nepokretnim kulturnim dobrima govorio je Milan Pezelj, glavni konzervator Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija. Sudionici su do u najsitnije detalje mogli vidjeti kako je tekao popis oštećenih dobara, a onda su i sami imali mogućnost u praktičnom dijelu kreirati jedan takav Obrazac.
Vrijeme je najveći neprijatelj očuvanja povijesne baštine
Dr. sc. Višnja Bralić, glavna konzervatorica za pokretnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija RH predavanjem Uvod u zaštitu spomenika – pokretna kulturna dobra, dalo je detaljni uvid u to što je pokretno kulturno dobro. U Registar kulturnih dobara RH upisano je ukupno 9059 kulturnih dobara na listi trajne i preventivne zaštite.
Iz djela “Preservation in the future: Any Reasons for Optimism”, M. Kirby Tallaya izvukla je citat: “Vrijeme je najveći neprijatelj očuvanja povijesne i umjetničke baštine. Ono je nepobjedivo i neumoljivo bilo da se radi o postupnom propadanju materijala, prirodnim katastrofama ili djelovanju čovjeka – zanemarivanju, socijalnim sukobima i individualnom vandalizmu. Protok i učinak vremena je neumitan, no na djelovanje čovjeka može se utjecati. O tome kako ćemo postupati prema umjetničkim djelima, njihovu okolišu i komuniciranju njihovih vrijednosti ovisit će njihovo trajanje u vremenu i mjesto u našoj kulturi.” Niz je primjera namjernih i nenamjernih destrukcija, ali i ravnodušnosti te zanemarivanja baštine u našoj neposrednoj okolini, dodala je.
Obrazac za evidenciju štete na pokretnim kulturnim dobrima s fokusom na potrese u Hrvatskoj 2020. prokomentirala je Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija. Spomenula je i da su utvrđena oštećenja na 70 sakralnih inventara, kao i progresivne štete na 5 već stradalih crkvenih inventara u Gradu Zagrebu nakon petrinjskog potresa.
Simulacijska vježba spašavanja
“Procijenjene štete na pokretnoj baštini unesene su u dokument Brza procjene šteta i potreba (Rapid Damage and Needs Assessment (RDNA)) za Svjetsku Banku. Ovaj dokument bio je podloga za raspis natječaja Fonda solidarnost putem kojega se financira konstruktivna sanacija i provedba hitnih mjera zaštite na pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini”, zaključila je. Spomenimo da je održana i vrlo interesantna i poučna praktična radionica Prva pomoć pokretnim kulturnim dobrima u kriznim uvjetima.
Četvrti i peti dan radionice “Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine” odvijao se na terenu u Sisku i Petrinji gdje je obiđena potresom oštećena baština te su prikupljene informacije o tijeku obnove.
U Sisku održana i Simulacijska vježba spašavanja umjetnina u slučaju katastrofe. Polaznici su podijeljeni u četiri grupe koje su morale pokazati na koji se način pristupa spašavanju kulturne baštine u slučaju katastrofa, a što je bio sukus svega onoga o čemu su učili u protekla četiri dana. Vježbu je vodio Tomislav Marević iz Ravnateljstva civilne zaštite, a evaluacija nakon održane vježbe pokazala je da su unatoč sitnim nepravilnostima sve grupe uspješno odradile zadatak.
S obzirom na to da je u petak bio ujedno i zadnji dan radionice, na kraju dana su dodijeljena i priznanja polaznicima za uspješno odrađenu obuku. Priznanja je polaznicima podijelio načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Dražen Štajduhar iz Ravnateljstva CZ.
Nataša Gajski Kovačić