Hrvatski ceh zaštitara pokrenuo je nacionalnu kampanju “Zajedno u prevenciji za sigurnu Hrvatsku i EU“. Kampanja se provodi u cilju podizanja položaja i afirmacije djelatnosti privatne zaštite, razine znanja, educiranosti stručne i opće javnosti o važnosti i značaju prevencije u segmentu sigurnosti i djelovanju i položaju privatne industrije sigurnosti u zaštiti Republike Hrvatske
Privatna zaštita regulirana je profesionalna djelatnost, nalazi se u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja i usklađena je na razini EU, provodi se na temelju zakonskih akata ili drugih akata donesenih na temelju zakonskih ovlaštenja, a uvjetovana je posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija. Ova niskoakumulativna i radnointezivna djelatnost N80.10, u Hrvatskoj zapošljava 1,34 posto ukupnog broja prosječno zaposlenih i ostvaruje 0,21 posto ukupnih prihoda privrede. Prosječna neto plaća u N80.10 u 2018. iznosila je 3.979,00 kn i kaskala je 36,3 posto za prosječnom neto plaćom u RH. Privatna zaštita kao djelatnost je odgovorna i visoko rizična djelatnost čiji su zaposlenici svakodnevno u obavljanju poslova zaštite povjerene imovine i ljudi izloženi sigurnosnim rizicima, razbojništvima i prijetnjama. Pojavom novih sigurnosnih ugroza povećavaju se potrebe za većom razinom zaštite, postavljaju se veći zahtjevi za podizanjem razine kvalitete, stručnosti i broja zaštitara. Važnost privatne zaštite u sustavu zaštite i sigurnosti RH prepoznata je i prihvaćena u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti i Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti.
O sektoru privatne zaštite i izazovima koji su pred njim, razgovaramo s Lidijom Renatom Stolicom, predsjednicom Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore.
Kako vidite razvoj sektora privatne zaštite u Hrvatskoj?
Profesionalizacija koja se bazira na zakonskom okviru, primjeni standarada, kvaliteti, cjeloživotnoj edukaciji, snažnom socijalnom dijalogu, primjeni najboljih praksi i preporuka indeksa troškova pružanja usluga omogućiti će pravilan i zdrav rast i razvoj privatne zaštite. Indeks troškova formira se isključivo na poštivanju zakonskih propisa: Zakona o minimalnoj plaći, Zakona o doprinosima, Zakona o radu (prekovremeni rad, rad za blagdane i dr.), Zakona o privatnoj zaštiti (troškovi ishođenja licence, obveza nošenja službene odore, provođenje vježbovnih gađanja, zdravstvenih pregleda i dr.) i troškovi sklopljene obvezne police osiguranja od odgovornosti.
Sadašnji izazovi u poslovanju sa izraženom fragmentarnošću sektora, gdje korisnik još uvijek može naći tvrtku koja nudi uslugu jeftinije od realnih zakonom propisanih troškova, nema mogućnosti stvaranja dodatne vrijednosti koja omogućuje ulaganje u ljude, njihove uvjete rada, tehnologije...
Naredni period je vrijeme u kojem je potrebno provesti dubinsku transformaciju sektora privatne zaštite i sigurnosti, identificirati ključne točke promjena, prilagoditi se novih zahtjevima, tehnologijama i potrebama tržišta. Potrebno je u fokus staviti čovjeka, povećanje njegovih vještina, položaja i uvjeta obavljanja poslova. Ove promjene omogućiti će pružanje usluga s dodanom vrijednošću i rast plaća i položaja zaštitarki i zaštitara u sustavu privatne sigurnosti.
Djelovanje Ceha biti će usmjereno na razvoj sektora i njegovu transformaciju, stvaranjem dodatnih vrijednosti koja omogućuju ulaganja u tehnološke inovacije i procese. Ulaganja u ljudski kapital - podizanje primanja, uvjeta rada i cjeloživotnog obrazovanja, najvrjedniji su dio naše industrije. Zaštitarke i zaštitari u Hrvatskoj svakodnevno obavljajući svoje poslove prvi su kontakt; suočavaju se s javnošću, procjenjuju i uspješno se nose sa svim vrstama rizika, oni su lice i duša privatne zaštite.
Napokon smo dočekali i novi Zakon o privatnoj zaštiti.
Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora u organizirala je okrugle stolove i rasprave za pravne osobe i obrte licencirane za poslove privatne zaštite, akademsku zajednicu, neovisne stručnjake, menadžere sigurnosti, korisnike usluga, predstavnike objekata kritične infrastrukture i dionike sustava domovinske sigurnosti s ciljem informiranja, upoznavanja i aktivnog uključivanja u davanje mišljenja, prijedloga i sugestija na predloženi nacrt prijedloga Zakona o privatnoj zaštiti s ciljem što kvalitetnijeg i boljeg normativnog uređenja djelatnosti. Prvi zakon kojim je područje privatne zaštite uređeno u Republici Hrvatskoj je Zakon o zaštiti osoba i imovine iz 1996 godine (NN br. 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01), koji je postavio osnovu za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Nakon toga je 2003. godine donesen Zakon o privatnoj zaštiti sa izmjenama iz 2010, ima 11 podzakonskih propisa - pravilnika. Nakon više od deset godina od zadnjih izmjena i dopuna Zakona na 16 sjednici Hrvatskog sabora održanoj 31. siječnja 2020. donesen je novi Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16-2020).
Koje najvažnije promjene očekujete da će novi Zakon donijeti? Propisuje se i specijalizacija zaštitara, što je ocijenjeno dobrim potezom. Kako će to u praksi funkcionirati?
Važna promjena u zakonu se odnose na članak 6. u kojem je definirano da se privatna zaštita, i tjelesna i tehnička, mora ugovarati isključivo s vlasnicima objekta koji se štiti (odnosno s osobom koja se štiti ako je riječ o neposrednoj tjelesnoj zaštiti), te da privatnu zaštitu smije nuditi i ugovarati samo tvrtka s odobrenjem za privatnu zaštitu. To ukratko znači da, primjerice, glavni izvođač na nekom objektu koje nema odobrenje za privatnu zaštitu ne smije nuditi tehničku zaštitu i onda podugovoriti s tvrtkom koja ima odobrenje kako je do sada često bila praksa već investitor treba ugovarati tehničku zaštitu direktno s ovlaštenom tvrtkom. Isto se odnosi i na projektiranje, koje je do sada ugovarano preko arhitekta i elektro projektanta s projektantom tehničke zaštite, a od sada se smije ugovarati isključivo direktno investitor-projektant tehničke zaštite. To će donijeti više sigurnosti jer će manje osoba biti upoznato sa sustavima zaštite. Iako su i prije ove promjene projekti trebali biti tajna, često su predavani glavnom izvođaču s obzirom da je on ugovorio i te radove, a ne jednom su u sklopu javnog natječaja slani projekti tehničke zaštite kao dio dokumentacije za nuđenje svima. Definirane su i visoke kazne kako za tvrtke koje nude tehničku zaštitu, a nemaju odobrenje, tako i za tvrtke koje imaju odobrenje za privatnu zaštitu i ugovaraju je preko druge tvrtke, a ne direktno vlasniku.
Velika promjene je i definiranje novih kategorija, odnosno vrsta poslova u zaštitarstvu: Zaštitar specijalista i Zaštitar-IPU. Oboje će se kasnije detaljnije definirati Pravilnicima, ali za sada možemo reći da je Zaštitar-specijalista, zaštitar s višim nivoom osposobljenosti pa može obavljati poslove tjelesne zaštite objekata visokog rizika, dok Zaštitar-IPU ne mora biti tehničke struke, a moći će izrađivati prosudbe ugroženosti.
Hrvatski ceh zaštitara zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova - Ravnateljstvom civilne zaštite i časopisom Zaštita organizira nacionalno strukovno savjetovanje: “Novi zakon privatna zaštita” u Zagrebu, na kojem će biti javno predstavljanje i tumačenje novog Zakona o privatnoj zaštiti. Sudionici će pitanja o novom Zakonu moći upućivati prethodno, te na Savjetovanju dobiti na njih odgovore.
Trebaju li zaštitari imati status službene osobe?
Standardni posao zaštitara je utvrđivanje identiteta posjetitelja, sprječavanje ulaska određenim osobama ukoliko postoje neke koje imaju zabranu ulaska u neki objekt, održavanje reda, asistencija u nekim djelatnicima u slučaju da se određeni posjetitelji problematično ponašaju i slično, a riječ je o poslovima koji se većinom provode i u javnim institucijama.
Zaštitni pregledi svih osoba korištenjem odgovarajuće opreme (metal detektori i sl.), uz odgovarajući broj zaštitarki i zaštitara za neposredni pregled provodi se objektima u kojima je to propisano ili odlukom naručitelja, kao što su zračne luke, ulazi na stadione, dvorane, sudove i sl. Ovi pregledi imaju svoju propisanu proceduru i provode se određenom dinamikom. Zaštitari i zaštitarke obavljajući navedene poslove sukladno ovlastima prema Zakonu o privatnoj zaštititi, izloženi su različitim incidentima i napadima i nemaju status službene osobe. Smatramo potrebnim da se zaštitarima dodijeli status službene osobe, što mi kao struka ističemo već dug niz godina.
Kako spriječiti rad na crno u sektoru privatne zaštite i shodno tome otimanje poslova tvrtkama koje posluju po zakonu?
Sukladno novoj direktivi o Javnoj nabavi, koja u fokus stavlja kvalitetu i druge kriterije osim dosadašnje prakse najniže cijene na razini EU izrađen je priručnik “Nabava kvalitetnih usluga privatne zaštite”. Priručnik je izradio CoESS-a (udruga nacionalnih udruženja čije članice djeluju u području zaštitarstva u 28 europskih država) i sindikalna središnjica UNI Europa, a uz snažnu potporu Komisije EU, a čiju je hrvatsku inačicu pripremio Hrvatski ceh zaštitara. Ovaj priručnik ima uporište u novoj EU direktivi o javnoj nabavi, koja u fokus stavlja kvalitetu, a ne kao što je bila praksa dosada najnižu cijenu.
Javna nabava kvalitetnih usluga privatne zaštite može osigurati i veću razinu zaštite osoba i imovine. Povećanje mjera sigurnosti započinje s izborom pružatelja usluga privatne zaštite koji udovoljavaju zajedničkim kriterijima i standardima kvalitete. S obzirom na primjenu novog Zakona o javnoj nabavi, gdje najniža cijena više nije jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda, nego se ponude mogu ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija, od kojih je cijena tek jedna u nizu, imajući u vidu specifičnosti poslova sigurnosti, te praktične primjene odredbi Zakona, Ceh zaštitara u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi edukaciju za obveznike javne nabave.
HCZ je nacionalni član CoESS-a. Koji su vam budući planovi suradnje s CoESS-om?
Hrvatska industrija privatne zaštite nacionalni je član Europske konfederacije privatne sigurnosti i zaštite, te aktivno sudjeluje u razvijanju industrije privatne zaštite, također se aktivnosti Europske konfederacije sigurnosti redovito održavaju u Republici Hrvatskoj. Privatna zaštita sve više uključena je u zaštitu kritičnih infrastruktura, posebice rizičnih gospodarskih grana, zračnih luka, javnih površina, poslovnica novčarskih institucija i drugim društvenim aktivnostima. Na razini Europske unije imamo preko 45 000 tvrtki za privatnu zaštitu u kojima radi preko dva milijuna licenciranih zaštitara, gotovo 70 posto pružanja usluga ove industrije su privatne korporacije i drugi oblici privatnog vlasništva što dovoljno govori o položaju i važnosti industrije privatne zaštite za sigurnost EU. Privatna zaštita pruža širok spektar usluga u javnom i privatnom sektoru, od institucija Europske unije, nuklearnih elektrana, zračnih luka, objekata kritične infrastrukture, intermodalnih prometnih čvorišta, stanica i područja javnog prijevoza, te državnih vladinih agencija i institucija. Aktivni smo partner u sigurnosti i zaštiti EU, sugovornik sa Europskom unijom, sindikalnom središnjicom UNI Europom, vodeći posebnu pažnju o socijalnom dijalogu i koheziji.
Upravo stoga Hrvatski ceh zaštitara pokrenuo je nacionalnu kampanju “Zajedno u prevenciji za sigurnu Hrvatsku i EU”. Kampanja se provodi u cilju podizanja položaja i afirmacije djelatnosti privatne zaštite, razine znanja, educiranosti stručne i opće javnosti o važnosti i značaju prevencije u segmentu sigurnosti i djelovanju i položaju privatne industrije sigurnosti u zaštiti Republike Hrvatske.
Snažan socijalni dijalog ključan je za rješavanje izazova nedostatka radne snage na tržištu, stoga se svi dionici trebaju angažirati u promoviranju privatne zaštite kao atraktivnog posla i karijere s društvenom vrijednošću na nacionalnom nivou. Kampanja će se provoditi ciklusom stručnih rasprava, okruglih stolova, konferencija, edukacija i izdavaštvom.
Nataša Gajski Kovačić