U Sektoru privatne zaštite u 2015. bilježe se pozitivni trendovi, rast tri posto u prihodima, ostvaren je i rast u segmentu dobiti, dok su istovremeno manji gubici u poslovanju. U 2015., u odnosu na 2014. godinu, dobit je rasla čak 10 posto, dok su gubici manji čak za trećinu
[ Dražen Najman ]
Primjetni su znaci oporavka sektora i s razlogom se mogu poslužiti onom poznatom uzrečicom ‘nazire se svijetlo na kraju tunela’ u kojem se sektor privatne zaštite nalazi zadnjih par godina. Statistika pokazuje rast u svim segmentima, osim u jednom – i dalje pada broj zaposlenih, što će biti ključni problem u 2017. godini, naglasio je predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić pri objavi nove godišnje Analize poslovanja sektora privatne zaštite u Republici Hrvatskoj. Već 12 godina Ceh izrađuje statistiku i prezentaciju osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju djelatnosti privatne zaštite – N80.10 unutar grupacije N80, čija je osnovna namjena pružanje usluga tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine.
Rast prihoda i pad zaposlenih
Prema riječima predsjednika Funčića nakon četverogodišnjeg razdoblja (2011.-2014.) negativnih rezultata u svim segmentima u 2015. su se pojavili prvi znaci opravka industrije privatne zaštite u Hrvatskoj. Naime, u odnosu na 2014. sektor je u 2015. zabilježio rast u prihodima od tri posto. Rast je i u segmentu dobiti, a istovremeno se bilježe i manji gubici u poslovanju. U 2015., u odnosu na 2014., dobit sektora je porasla čak 10 posto, dok su gubici manji za trećinu. Gubitaka je u 2014. bilo čak 16 milijuna kuna, a 2015. bilo je 10,8 milijuna kuna. Kod iznošenje statistike važno je istaknuti i rast prosječnih plaća zaštitara s 3.100 kuna (2014.) na 3.289 kuna u 2015. godini, što je porast od 6,2 posto. I broj poduzetnika privatne zaštite je veći, pa je brojka porasla sa 118 u 2014. na 120 u 2015. godini. Riječ je o aktivnim poduzetnicima registriranima u N80.10 djelatnosti, koji su podnijeli godišnja financijska izvješća poduzetnika.
Sektor je ranije zapošljavao oko 15 000 zaštitara, no zbog prilika u sektoru i otvaranjem mogućnosti rada u drugim članicama EU broj zaposlenih zaštitara pao je na oko 13 500, pa je sve očitiji nedostatak kvalitetne radne snage
Međutim, broj zaposlenih u privatnoj zaštiti i dalje nezaustavljivo pada. U sektoru je bilo zaposleno oko 15 000 ljudi, a trenutna se brojka zaposlenih zaštitara kreće oko 13 500. “Sektoru trenutno nedostaje desetak posto radne snage. Tu dolazimo do brojke od 1500 zaštitara koji trebaju našoj industriji. Po mom mišljenju to je glavni razlog rastu plaća, jer nema tko raditi!”, kaže predsjednik Funčić koji zadnjih godinu,dvije upozorava na kronični manjak zaposlenih što tvrtkama privatne zaštite zadaje velike poslovne, organizacijske i kadrovske probleme. Što se tiče manjka ljudi predsjednik Ceha naglašava kako je sektor privatne zaštite na prijelomnici jer “tko ljude neće adekvatno platiti, ostat će bez njih!” Drugi razlog povećanju plaća Funčić vidi u povećanju prihoda tvrtki u sektoru. Međutim, i ovako narasla plaća zaštitara manja je za trećinu (34,4 posto) od prosječne plaće u hrvatskom gospodarstvu (5.019 kuna u 2015.). Kada se gleda prosječna plaća u Republici Hrvatskoj (5.711 kuna u 2015.) plaće zaštitara zaostaju za više od 40 posto, točnije za 42,4 posto. Statistika je ‘otkrila’ zanimljiv podatak da je zbog povećanja prihoda i smanjenja broja zaposlenih porastao ukupan prihod po broju zaposlenih temeljem radnih sati u 2015. (u odnosnu na 2014. rast je 5,5 posto).
Nadalje, u ukupnom prihodu gospodarstva Hrvatske, zaštitarstvo sudjeluje sa svega 0,21 posto. Za usporedbu u gospodarski jačim i uređenijim državama udio zaštitarskog prihoda kreće se od 0,5 do 1 posto.
“Držim da će Hrvatska trebati ići u tom pravcu. Primjerice, sigurnosna industrija jedne ozbiljne država kao što je Izrael u ukupnom prihodu države sudjeluje s više od jedan posto. Mi ćemo morati prihvatiti taj način razmišljanja“, dodaje Funčić i navodi primjer Švicarske kao dobro organizirane države po pitanju sigurnosti društva i zajednice.
Nedavno održana konferencija “Uloga privatne zaštite u sustavu nacionalne sigurnosti” u Ljubljani, u organizaciji Zbornice za razvoj slovenskega zasebnega varovanja, pokazala je važnost većeg angažmana cjelokupne industrije privatne zaštite u sustavu nacionalne i domovinske sigurnosti. Na spomenutoj konferenciji, nabraja Funčić, aktivno su sudjelovali predstavnici državnih institucija susjedne Slovenije te predsjednici strukovnih zaštitarskih komora iz regije.
“Na temelju prikazanog u Ljubljani, imajući u vidu nastanak novih sigurnosnih izazova, trenda povećanja važnosti sigurnosti i izdvajanja za sigurnost, prirodno je da sektor privatne zaštite postane sastavni dio opće sigurnosti, što se posebice odnosi na zaštitu kritične infrastrukture kao u zemljama članicama EU. Upravo izradom i donošenjem novih strategija nacionalne i domovinske sigurnosti, uvjereni smo da će se adekvatan način uvažiti i prepoznati mogućnosti, značaj i uloga privatne zaštite u RH. Upravo suradnjom HCZ-a s aktivnim dionicima u području sigurnosti kao što su menadžeri sigurnosti, projektanti i inženjeri tehničke zaštite, stručnjaci, visokoškolske ustanove i sveučilišta sa svojim stručnim programima i druge strukovne udruge, nastoji se raditi na podizanju sigurnosne kulture i promišljanju značaja industrije privatne zaštite u sustavu sigurnosti RH. Uostalom nužnim se smatra, zakonski urediti formiranje Hrvatske zaštitarske strukovne komore koja će biti adekvatan partner MUP-u i svim drugim čimbenicima sigurnosnog sustava RH. I u kojoj će svoju ulogu naći svi dionici u industriji privatne zaštite”, mišljenja je Damir Funčić koji je iznio još nekoliko važnih podataka.
Prognoza za iduću godinu
Iz statistike sektora za 2015. godinu vidljivo je da 30 najjačih tvrtki iz N80.10 djelatnosti (plus Fina GS) ostvaruje 92,5 posto prihoda, dok 7,5 posto prihoda otpada na ostale. Prvih 20 tvrtki iz N80.10 djelatnosti (plus Fina GS) zapošljava 90 posto radne snage u zaštitarstvu, odnosno zapošljavaju 12 300 ljudi. Kada se tome doda još deset tvrtki dolazimo do toga da prvih 30 tvrtki zapošljava blizu 95 posto ljudi u zaštitarstvu. To znači da ovi ‘sitni’ sve više gube tržišnu utakmicu jer je prije nekoliko godina prvih 20 tvrtki držalo 70 posto tržišta, a sada se taj omjer popeo na 85 posto. Prvih 30 drži sada 92,5 posto tržišta. Predsjednik Ceha dao je predviđanja o stanju sektora u idućoj godini.
Nužnim se smatra zakonski urediti formiranje Hrvatske zaštitarske strukovne komore koja će biti adekvatan partner MUP-u i svim drugim čimbenicima sigurnosnog sustava RH
“Kratko i jasno - bit će još manje ljudi. Evidentno je da licenciranih zaštitara i čuvara sve više nedostaje, pa s te strane imamo prijedlog za Ministarstvo unutarnjih poslova kako doskočiti problemu. Može se napraviti ustupak. Po meni se uredbom Vlade RH i MUP-a može dozvoliti licenciranje čuvara bez naoružanja, s općom zdravstvenom sposobnošću i sa završenom osnovnom školom, uz uvjet završetka srednje školu u roku od pet godina. Imamo tisuće ljudi s osnovnom školom koji su bili branitelji, a sada im zakonodavac priječi raditi kao čuvari ili zaštitari, jer ih traži srednju školsku spremu. A nitko ih nije pitao imaju li srednju školsku spremu kada su išli na prvu crtu. Ti ljudi bi željeli raditi kao čuvari, a ne mogu. Ljetnu sezonu 2017. neće imati tko odraditi što se tiče čuvanja turista, a turistički sektor u Hrvatskoj sudjeluje s čak 20-ak posto u ukupnom prihodu. Sigurnost turističke destinacije kao ključnog čimbenika održivosti i razvoja turizma, ostvaruje se sistemskim pristupom više faktora, gdje je nezaobilazan ljudski faktor – s iskustvom i znanjem. Stoga prijedlog – dopustimo zaštitarskim tvrtkama zapošljavanje čuvara sa osnovnoškolskom naobrazbom!”, ističe Funčić i navodi kako se to i ranije prakticiralo u sektoru, u pojedinim tvrtkama. Drugo rješenje za manjak ljudi u sektoru je uvoz radne snage iz inozemstva, no za predsjednika Ceha je prihvatljivije zapošljavanje naših nezaposlenih koji nemaju potrebnu školsku spremu, a takvih ima puno i spremni su raditi, no zakon im ne dozvoljava. Kod tvrtki tehničke zaštite statistika bilježi prosječni rast od 12 posto u 2015. godini, za razliku od 2014. kada su rasli šest posto. To je prosječni rast po stopi od 10-ak posto godišnje. “Znanje u našim tvrtkama koje se bave tehničkom zaštitom je na izuzetno visokom nivou i one su regionalno vrlo jake firme s visokim prihodima i visokoobrazovanim kadrom”, kaže Funčić i poentira kako se prema prikupljenim brojkama nazire opravak industrije i struke.