[mr. sig. Sandro Šegedin]
Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (NN, 173/03, 150/05) donesen je sa svrhom zaštite, prije svega osoba koje obavljaju novčarsko poslovanje u objektima kategoriziranih novčarskih institucija (dalje - NI). Pod tim se pojmom podrazumijevaju zaposlenici, zaštitari i korisnici usluga te ostale osobe koje ulaze u te prostore. Zaštita je trebala biti neposredna (tjelesna zaštita ili pregradnja radnih prostora protubalistikom) ili posredna, putem odgovarajućih tehnologija zaštite novca i vrijednosti.
U godinama primjene ukazali su se određeni problemi koji su priječili postizanje optimalnih mjera zaštite, prije svega u specifičnostima poslovanja svake pojedine NI, unatoč pretežitom smanjenju počinjenja kaznenih djela u poslovnicama. Smanjenje broja razbojništava posebice se uočava u kladionicama, dok je u bankama do 2011. godine taj broj bio drastično smanjen.
Mrtvi i ranjeni unatoč mjerama zaštite
Međutim, s obzirom na postizanje osnovne svrhe Zakona, a to je zaštita osoba, ne može se zaobići podatak da je od 2005. do 2011. godine, unatoč primjeni mjera zaštite, pri počinjenju kaznenih djela (pretežito razbojništava) ukupno smrtno stradalo 10 osoba (tri počinitelja, tri građanina, tri zaštitara te jedan policijski službenik), a tjelesno ih je ozlijeđeno pet (tri počinitelja i dva zaštitara). Zaposlenici NI (osim vjerojatnih psihičkih poteškoća), pritom srećom nisu i fizički stradavali.
Uvođenjem elektrokemijskog sustava zaštite pri distribuciji gotovine prepadi na specijalna vozila za prijevoz novca praktički su iskorijenjeni, a još su sporadična razbojništva na kombije HP-a i druga vozila koja prevoze novac i vrijednosti bez ikakve zaštite, tj. na vlasnike mjenjačnica i drugih ustanova koji novac prenose u vrećicama, torbama, džepovima...
Dosadašnjim praćenjem počinjenja kaznenih djela tijekom 2011. i 2012. godine uočava se trend povećanja razbojništava, posebice njihovo raspoređivanje na druge objekte (benzinske postaje, tisak, trgovine, otkup zlata, zlatarnice), što ukazuje na potrebu osuvremenjivanja postojećeg Zakona, što podrazumijeva donošenje novog propisa, s obzirom da se može očekivati veći broj izmjena i dopuna. Prijedlog naziva glasio bi Zakon o zaštiti novčarskih institucija, budući da su minimalne mjere zaštite već odavno prerasle u višu razinu kvalitete i kvantitete. Zakon mora i dalje svoju osnovnu namjenu temeljiti na zaštiti osoba te tome prilagoditi sve planirane mjere zaštite.
Prema posljednjem statističkom popisu (s 01.11.2012.), broj objekata novčarskih institucija koje su obveznici primjene Zakona iznosi 9104, no taj broj u zadnjih nekoliko mjeseci opada jer su zatvoreni neki poštanski uredi HP-a, kladionice i automat-klubovi, s izuzetkom broja bankomata koji je u porastu.
Dvostruko manje razbojništava
Počinjenja kaznenih djela, posebice razbojništava, u NI ukupno su smanjena s 436 u 2004. na oko 200 koliko se procjenjuje za 2012. godinu, dakle dvostruko manje. Međutim, u nekim se NI broj kaznenih djela i povećao, posebice u bankama, što želimo prevenirati.
Od 2003. do 01. 11. 2012. godine počinjeno je 196 razbojništava (nisu uključeni pokušaji razbojništava te provale odnosno krađe) u poslovnicama 35 banaka, od kojih neke više ne posluju ili su integrirane. S obzirom na ukupan broj poslovnica banaka (1227), to je više od 15%. U odnosu na ukupan broj NI, kaznena djela u bankama na godišnjoj razini sudjeluju s oko 2%, što naoko nije velik broj, ali su kvalitativno razbojništva u bankama u pravilu organiziranija i stresnija i za počinitelja i za osoblje, pa se rizik ozljeđivanja ljudi povećava, a otuđuje se i veća količina novca.
Broj razbojništava u novčarskim institucijama sudjeluje s oko 25% u ukupnom broju svih vrsta razbojništava (trgovine, ulica, stanovi i dr.), što je velik broj na koji treba utjecati mjerama zaštite. Otvaranjem brojnih prodavaonica za otkup zlata i plemenitih kovina koje posluju bez gotovo ikakve zaštite, počiniteljima je olakšan dostup novcu i dragocjenostima bez izlaganja većim rizicima. Tako je ove godine u takvim poslovnicama već počinjeno 185 razbojništava, što iziskuje poduzimanje određenih mjera, a što je najlogičnije uključenjem takvih poslovnih subjekata u Zakon.
Uvođenjem elektrokemijskog sustava zaštite pri distribuciji gotovog papirnatog novca praktički su iskorijenjeni prepadi na specijalna vozila za prijevoz zaštitarskih tvrtki, dok se sporadično čine razbojništva na kombije HP-a ili na druga vozila koja prevoze novac i vrijednosti bez ikakve zaštite, odnosno na vlasnike mjenjačnica i drugih NI koji prenose novac u vrećicama, običnim torbama ili džepovima. Zakonom se mora urediti i zaštita drugih oblika vrijednosti, kao što su kovanice i druge dragocjenosti.
Postupanje MUP-a
Prvi korak: tijekom razdoblja uskladbe održani su brojni sastanci s obveznicima primjene Zakona, dana su objašnjenja odredbi, stručna mišljenja, izmijenjeni su podzakonski akti koji reguliraju privatnu zaštitu; Drugi korak: nakon proteka vremena uskladbe provedba inspekcijskih nadzora, izdavanje rješenja s naloženim mjerama i optužnih prijedloga, zabrana rada poslovnicama, provedeni žalbeni postupci i upravni sporovi te izdane suglasnosti na manje ili drukčije mjere zaštite; Permanentno: svakodnevno se prati počinjenje kaznenih djela, kontinuirano se surađuje s policijom, prati se broj obveznika primjene zakona, nove tehnologije zaštite te obavlja provjera pravnih i fizičkih osoba koje provode tehničku i tjelesnu zaštitu u NI.
Smanjenje broja razbojništava posebice se uočava u kladionicama, ali je zato u bankama gdje je njihov broj do 2011. godine bio drastično smanjen, u zadnje dvije godine on opet osjetno porastao
Primjenom zakonskih mjera zaštite u poslovnicama NI uspostavljene su mjere zaštite:
Protuprovalni i protuprepadni sustavi s dojavom na CDS, alarm zadnje novčanice
Elektrokemijski sustav, tzv. dimna novčanica
Kase, "time-trezori", trezori s odgodom otvaranja, trezorski i drugi štićeni prostori, centralni trezori s integralnom zaštitom
Sustav videonadzora s pohranom videozapisa u rezolucijama identifikacije
Kontrola kretanja (pristupa) u poslovnicama – kartični ili (rjeđe) biometrički
Kontrola ulaza/izlaza putem sustava "interlocking" sa zaštitom stakala protuprovalnim folijama, te sustavi "interlocking" za ulazak u trezor i sl.
Pregradnja radnog prostora neprobojnim pregradama
Sustav cijevne pošte
Zaštita bankomata protuprovalnim sustavima zaštitom otvaranja vrata i neprekidnim nadzorom prema CDS-u te videonadzorom ili (rjeđe) elektrokemijskom zaštitom novca
Zaštita pošiljke pri distribuciji novca elektrokemijskom zaštitom
Obznana na vidnim mjestima u poslovnicama o primjeni tehničke zaštite
Organizacijske mjere
Tjelesna zaštita.
Prijedlozi podizanja razine sigurnosti u poslovnicama NI:
Optimalno iskoristiti postojeće ljudske resurse i potencijale, što podrazumijeva vođenje odgovarajuće kadrovske politike te stalnu edukaciju i usavršavanje djelatnika novčarskih institucija za primjenu zaštite i samozaštite;
Prije pokretanja poslovanja organizirati prostor u kojem se odvija novčarsko poslovanje tako da se već u toj fazi preventivno djeluje na potencijalne počinitelje kaznenih djela, odnosno da se novac i vrijednosti te mjesta njihove pohrane ne ističu u poslovnicama;
Optimalno iskoristiti postojeće sustave zaštite koji moraju imati odgovarajuću primjenu, ispravnost i funkcionalnost sukladno stvarnim potrebama i realnim rizicima ugrožavanja od unutarnjih i vanjskih uzroka. Temelj i početak svake uspostave mjera mora se bazirati na realnoj i dinamičkoj prosudbi ugroženosti;
Stalno ažurirati postojeće sustave tehničke i druge zaštite te pratiti razvoj trenutno najboljih i najmodernijih sustava i integrirati ih u postojeće sustave zaštite ili zamijeniti sustave koji su zastarjeli;
Sastaviti realan plan i program zaštite te sigurnosne procedure poslovanja svake pojedine poslovnice te prilikom distribucije novca s naglaskom na maksimalno reduciranje ovisnosti o "ljudskom faktoru", koji će rezultirati prihvatljivom razinom sigurnosti;
Uspostaviti tjelesnu zaštitu tamo gdje je to najprikladnije, uključivši zaštitare koji su obučeni za zaštitu novčarskih institucija s obzirom na specifičnost njihova poslovanja te visinu rizika;
Promijeniti i/ili modificirati financijsko poslovanje na način da se maksimalno smanje iznosi manipulativnog novca i vrijednosti u poslovnicama u korist bezgotovinskog poslovanja, skrate putovi novca te da se ograniči broj centralnih poslovnica koje će zadržati uplatno-isplatne transakcije (gotovinski centri, diskretne blagajne);
Kontinuirano provoditi promidžbu i isticanje zaštite i nedostupnosti novca i vrijednosti ("ostaviti počinitelja izvan objekta");
Odgovarajuće zaštititi informacijske sustave koji su vitalni dio poslovanja i pri čemu se uslijed parničnih postupaka može narušiti kredibilitet i ugled novčarske institucije;
U proces zaštite aktivnije uključiti osiguravajuće tvrtke;
Permanentno ažurirati propise koji uređuju problematiku zaštite novčarskih institucija te provoditi kontinuirane redovne i kontrolne nadzore nad primjenom tih propisa.
