Godinu koja je upravo na izmaku obilježila je prilično intenzivna aktivnost usmjerena na izradu prijedloga zakonskih i podzakonskih propisa - Zakona o zaštiti novčarskih institucija, Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite te Zakona o privatnoj zaštiti, čija se objavljivanja ipak očekuju tijekom sljedeće, 2014. godine
[ Damir Stolnik ]
Kako bi uspostavila politike i instrumente što sličnije onima u Europskoj uniji, Republika Hrvatska je prije pristupanja Uniji bila obvezna uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. To se usklađivanje očekivalo i u području koje obuhvaća privatnu zaštitu. Međutim, to se nije dogodilo, prvenstveno iz razloga što europsko zaštitarstvo zapravo i ne postoji. Postoje nacionalna zaštitarstva država članica Unije. Područje privatne zaštite u zemljama članicama EU jedno je od rijetkih područja koje dosad još nije "europski" usklađeno. U svakoj od država članica vrijede posve različiti kriteriji i zahtjevi. Tako u gotovo svim članicama organizacija i regulacija pojedinih specijalnosti imaju određene specifičnosti.
Povijesno gledajući, u Hrvatskoj su već devedesetih godina doneseni prvi propisi koji su uređivali rad privatne zaštite (godine 1996. objavljeni su Zakon o zaštiti osoba i imovine i njegovi provedbeni akti). Upravo su ti propisi, ma koliko smo ih u međuvremenu morali poboljšavati, definirali sadašnji pravni okvir privatne zaštite i omogućili da se ona profesionalno razvija u skladu s europskim standardima.
Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU nisu se dogodile znatnije promjene u području zakonodavstva koje regulira privatnu zaštitu, ali su se, sukladno tehnološkom razvoju, gospodarskim prilikama i sigurnosnom stanju, ukazale potrebe za daljnjim poboljšanjem u pojedinim područjima.
Zakon o zaštiti novčarskih institucija
Zahvaljujući svome dugogodišnjem razvojnom putu, privatna zaštita u Hrvatskoj uređena je kvalitetno. Sve zakonske promjene koje su se dogodile od 1996. godine nisu bile uvjetovane europskim direktivama ili europskim standardima i zahtjevima, već su posljedica ukazanih potreba za daljnjim poboljšanjem stanja u pojedinim važnim područjima. Jedno takvo područje jesu i novčarske institucije. Postojeći Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima rezultirao je određenim smanjenjem ukupnog broja kaznenih djela u kategoriziranim objektima. Međutim, u pojedinim vrstama novčarskih institucija zabilježen je kontinuirani broj pa i porast broja kaznenih djela. Osim toga, na tržištu su se pojavili neki gospodarski subjekti u kojima se dnevno bilježi više kaznenih djela, posebice razbojništava, a koji dosad nisu bili obveznici primjene Zakona - zlatarnice, stanice za otkup plemenitih kovina i sl. Kako činjenje kaznenih djela razbojništva u novčarskim institucijama utječe i na sigurnost svih građana (bilo da su zaposlenici novčarskih institucija, ili stranke koje se nalaze u ili pokraj tih objekata) i na sigurnost imovine, građana i poslovnih subjekata, bilo je nužno donijeti novi, kvalitetniji propis koji će cjelovitije propisivati problematiku zaštite osoba i imovine u objektima novčarskih institucija.
Razvoj privatne zaštite u Hrvatskoj temelji se na vlastitim inicijativama i potrebama, a naši su zakonski propisi posve u skladu s uređenošću drugih članica EU
Zakonske korekcije uvjetovale su vrlo intenzivne aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova i zainteresiranih partnera na donošenju propisa iz ovog područja tijekom cijele 2013. godine. Održani su brojni skupovi i javne rasprave te je izrađen prijedlog novog zakona kojim se nastoje smanjiti rizik i povećati zaštita i razina sigurnosti pri obavljanju novčarskog poslovanja u objektima novčarskih institucija kao i pri distribuciji novca i vrijednosti, te prije svega smanjiti broj kaznenih djela razbojništva. S obzirom na množinu mjera koje se novim zakonom propisuju i tako obuhvaćaju optimalne, a ne više minimalne mjere zaštite (kao što je to bio slučaj s postojećim propisom), novi je propis nazvan Zakon o zaštiti novčarskih institucija.
Najvažnija je promjena u novom zakonu propisivanje mjera zaštite za svaku pojedinačnu novčarsku instituciju posebno, čime se ukida postojeća kategorizacija novčarskih institucija, a bankomati su pridruženi bankama koje su i tako njihovi vlasnici.
Dodane su nove novčarske institucije, kao što su zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, Hrvatski novčarski zavod i specijalizirane institucije ili tvrtke koje za banke ili druge klijente ugovorno obavljaju poslove obrade, pohrane, distribucije i uplatno-isplatnog poslovanja putem gotovog novca i vrijednosti.
Što se tiče izdavanja suglasnosti na alternativne mjere zaštite, propisuju se uvjeti pod kojima je uopće moguće podnijeti zahtjev za izuzećem od primjene mjera zaštite. Pritom je ostavljena mogućnost izdavanja suglasnosti na mjere zaštite koje se mogu pojaviti kao vrlo korisne i prikladne, a trenutačno nisu propisane Zakonom.
Postojeće mjere zaštite pri distribuciji novca nisu znatnije korigirane s obzirom na činjenicu da uspostavom dosadašnjeg načina zaštite novca i vrijednosti u distribuciji od 2007. godine do danas nisu zabilježeni napadi na vozila pri prijevozu novca i vrijednosti (što se, dakle, pokazalo dobrim rješenjem).
Novim zakonom propisuju se i uvjeti i način prekogranične distribucije gotova novca i vrijednosti svih pravnih i fizičkih osoba iz inozemstva koje imaju namjeru transportirati novac stranih komercijalnih banaka i drugih novčarskih institucija u ili kroz Republiku Hrvatsku.
Iako je Zakon "gotov proizvod" i prema najavama je trebao biti objavljen do kraja 2013. godine, može se očekivati da će svjetlo dana ugledati tek u 2014. godini.
Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite
Usporedo s novim Zakonom o novčarskim institucijama, tijekom 2013. godine pristupilo se izradi prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zašite kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja poslova tehničke zaštite pravnih osoba i obrta koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, fizičkih osoba koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova tehničke zaštite (zaštitara-tehničara) te obveze korisnika tehničke zaštite.
Najvažnija novost koju zakonodavac predlaže novim pravilnikom jest uvođenje kvantifikacije prosudbe ugroženosti pojedinog objekta ili javne površine, a kojom se može na mjerljiv numerički način odrediti prihvatljivost stupnja rizika u objektu. Sama kvantifikacija nije nepoznanica u "tehničkoj praksi", jer kao takva postoji još od kolovoza 2006. godine kada ju je Hrvatski ceh zaštitara izdao kao (neobvezujuću) preporuku. Primjena matematičkog modela usporedbi parametara koji utječu na ugroženost objekta štićenja s jedne strane i mjera koje utječu na smanjenje te ugroženosti zapravo je instrumentarij vrednovanja primijenjenih mjera zaštite, čija je glavna svrha procjena jesu li primijenjene mjere zaštite adekvatne i sukladne Zakonu.
Iako Pravilnik izravno tangira Zakon o novčarskim institucijama, njegovo se objavljivanje može očekivati tek u drugoj polovici 2014. godine, nakon objavljivanja Zakona o privatnoj zaštiti kao njegova temeljnog akta.
Zakon o privatnoj zaštiti
Tijekom 2013. godine, usporedo s pripremom novog Zakona o novčarskim institucijama, intenzivirane su i aktivnosti oko priprema novog Zakona o privatnoj zaštiti.
Novim se zakonom, prije svega, nastoji podići kvaliteta obavljanja zaštitarskih poslova, uskladiti uvjete poslovanja za pravne i fizičke osobe izvan Republike Hrvatske te uvesti nova kategorizacija osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite. Njegovo upućivanje u zakonsku proceduru Vlade RH planirano je za drugo tromjesečje 2014. godine.
Budući da je Zakon o privatnoj zaštiti temeljni zakon koji se odnosi na djelatnost privatne zaštite, tijekom 2014. godine može se očekivati i donošenje niza provedbenih propisa vezanih na ovaj zakon, ali i na Zakon o novčarskim institucijama.