Direktorica V Grupe u razgovoru za Zaštitu hvali se rastom prihoda unatoč krizi, kritizira nelojalnu konkurenciju i nedovoljno konkretne izmjene zakona, MUP-u nudi prijedloge za poboljšanje, a očekuje i sudjelovanje drugih državnih institucija, te otkriva da su već pronašli strateškog partnera iz EU, točnije – on je pronašao njih
[ Antun Krešimir Buterin ]
Usred globalne i lokalne financijske krize nikome nije lako plivati na poslovnoj površini, što osobito vrijedi za bremenito zaštitarsko tržište. I dok neki plutaju, a drugi tonu, ima i onih što zahvaljujući širenju poslovanja na druge sektore koji s privatnom zaštitom nemaju dodirnih točaka, uspijevaju plivati jer su izborili malen, ali siguran plus na kraju poslovne godine. Direktoricu tvrtke V Grupa Zaštita Ankicu Vrbanc zamolili smo stoga da nam objasni strategiju s kojom su prije dvije godine krenuli ususret recesiji, te da opiše kakve su sve darove radom zaslužili pod božićnim borom.
Prilikom našeg zadnjeg razgovora rekli ste da zbog krize niste čak obilježili ni Dan zaštitara. Kakva će vam na kraju biti 2010. godina?
Što se tiče poslovanja tvrtke V Grupa Zaštita, najprije ističem da smo u 2009. imali rast od 21 posto, što je za recesijsku godinu doista velik uspjeh. Ove smo godine zadržali prihode na razini iz 2009., ali dosad bilježimo 4 posto rasta. Svjesni smo da to nije mnogo, no u ovim je uvjetima i više nego dobro. A Dan zaštitara svakako ćemo početi obilježavati dogodine. Ove ga godine gotovo nitko osim vašeg časopisa nije obilježio ni spomenuo vjerojatno zato što kod nas ne postoji tradicija slavljenja tog Dana budući da je ustanovljen tek ove godine. Tradicija se stvara dugo, a mi ćemo je započeti 2011.
Zbog velikog broja lani novozaposlenih ove ste godine dobili priznanje "Heroji recesije u 2009". Jeste li se herojski ponašali i ove godine?
S obzirom na 21 posto rasta u 2009., na zadovoljstvo naših djelatnika ni u jednom segmentu nismo dirali njihova radnička prava, iako su uvjeti poslovanja bili dosta teški, pri čemu najviše mislim na teškoće u naplati potraživanja. Naime, kad je rok plaćanja 120-150 dana, a vi morate osobne dohotke isplatiti u roku od 30 dana, svi upadamo u velike probleme. Ipak, čak smo unatoč teškoćama dobili taj lijep dopis g. Letice. Nismo znali za priznanje "Heroji recesije" koje nas je ugodno iznenadilo i na čemu zahvaljujemo. Ako ćemo suditi po pravima iz kolektivnog ugovora koja smo zadržali i u 2010., očekujemo da ćemo sličan dopis dobiti i dogodine.
Koliko zaposlenih danas uopće ima V Grupa Zaštita?
Broj zaposlenih izražava se po satima rada pa možemo reći da imamo više od 670 zaposlenih.
Već ste godinama među 10 najvećih zaštitarskih tvrtki u Hrvatskoj. Koliko je teška borba s konkurencijom, i što vas kod nje najviše smeta?
Najveći je problem - niska cijena sata rada. Pogledajte samo konkretan primjer tendera za Ina maziva gdje jedna zaštitarska kuća za usluge svog djelatnika koji je i licencirani zaštitar i vatrogasni tehničar, ima prosječnu cijenu od 32 kune po satu.
Bilo bi vrlo zanimljivo kad bi inspekcije uzele godišnja financijska izvješća zaštitarskih tvrtki i odvojila tvrtke čiji je udio plaća u neto prihodima 75 posto od tvrtki gdje je taj udio 45-50 posto. U normalnom poslovanju nijedna tvrtka ne može kroz tzv. operativnu dobit imati 50 posto!
Ističem da je neto plaća vatrogasca-zaštitara 4000 kuna. Uzmete li bruto i podijelite s tom satnicom, lako ćete uvidjeti da iz nje ne možete isplatiti osnovnu plaću, a da u to nismo uključili ni godišnje odmore, bolovanja, troškove odore, police iz odgovornosti… Postavlja se pitanje – kako uopće djelovati na jednom tako neuređenom tržištu? Kroz novi Zakon o vatrogastvu definirana je cijena intervencije. Ono za što smo prije često lobirali, no nikako nismo dobivali podršku resornog ministarstva, jest definiranje najniže cijene usluge zaštitara, odnosno zaštitara-vatrogasca. Dokad će takvo stanje trajati, ja to ne znam. No činjenica je da smo prvi na tržište izašli s mogućnošću svojevrsne dvostruke licence – jer vatrogasac tehničar ima i licencu zaštitara. Uštedjeti po jednoj poziciji četiri plaće nije malen novac, riječ je o stotinama tisuća kuna. Osim toga, kod komitenata je za tako dobro obučen kadar lakše postići dobru cijenu, a i ti naši zaposlenici imaju dosta veće plaće od zaštitara. U konačnici su svi zadovoljni: i zaštitar-vatrogasac jer dobiva bolju plaću pa je motiviraniji; i komitent jer s jednim zadovoljnijim čovjekom dobiva dvostruku zaštitu pa mu je lakše nama platiti za obavljenu uslugu, a zbog toga smo zadovoljni i mi.
Tržište je, kažete, prilično nesređeno. Jesu li zadnje izmjene Zakona doprinijele sređivanju stanja?
Dobro je da je s tim izmjenama zadržan način rada 12-24-12-48, ne toliko zbog nas poslodavaca, koliko zbog zaposlenika kojima taj način rada puno više odgovara. Kad je Zakonom o radu definirana smjena od 8 sati, među zaštitarima je nastao velik nemir koji je, srećom, brzo utišan. Što se tiče ostalih izmjena i dopuna, čini nam se da se opet išlo na izmjene represivnog dijela odredaba koje se odnose na sankcioniranje. Da se razumijemo, sankcije podržavamo jer se pravila moraju poštovati, no loše je što u Zakon nije ugrađen jedan nužan segment koji je izravna posljedica činjenice da naše tržište rada - nema licenciranih zaštitara. Nije ugrađen mehanizam koji bi nam dao rok za proces licenciranja i u kojem bismo bili zakonom zaštićeni. Bilo bi dovoljno da su nam za to dali samo 2,5 do 3 mjeseca, a nakon toga su mogli propisati veliku, čak i najveću kaznu. Nažalost, umjesto sadržajnih izmjena, uvijek se pribjegava samo represivnim mjerama. Zakonodavac mora biti svjestan da mi radimo na tržištu te da zaštitari čine prekršaje radeći bez licence ne zato što tako žele, već zato što prateće institucije – u ovom slučaju Zavod za zapošljavanje – u portfelju nemaju nama potreban kadar.
Pa gdje onda tražite ljude nužne za normalno djelovanje tvrtke?
Zakon definira da zaštitar mora imati srednju stručnu spremu, tj. da čuvari mogu imati samo osnovnu školu. Da bismo podigli kvalitetu usluge i imali kontinuirani priljev licenciranog kadra, registrirali smo vlastitu javnu ustanovu za edukaciju "Lupus". Trenutno više nemamo problema s nužnim kadrom jer mi kroz tu ustanovu unaprijed školujemo kadar nužan za buduću realizaciju poslova. Potencijalne zaposlenike tražimo putem portala Mojposao te i dalje komuniciramo s HZZ-om. Ipak, najveći dio priljeva možemo zahvaliti postojećim zaposlenicima koji usmenom predajom k nama pozivaju prijatelje, rodbinu… Prednost je vlastite javne ustanove "Lupus" što se formiraju grupe ovisno o objektu koji se čuva i o načinu čuvanja. Tvornica, recepcija u tvrtki, trgovački centar... svako mjesto ima specifičnosti pa mi unaprijed već kod prijema ljudi profiliramo kadrove za određene zaštitarsko-čuvarske pozicije. Recimo, ljude koji su jaki u komunikaciji sigurno ne treba staviti na noćno čuvarsko mjesto, dok one povučenije ne treba smjestiti usred gužve na ulazu u neku tvrtku.
Na više ste stručnih konferencija u zadnje doba prezentirali nove proizvode. O čemu je riječ?
U pitanju su naši novi proizvodi namijenjeni transportu novca i/ili zaštiti bankomatskih kazeta, u čemu smo – u to sam sigurna – trenutno najjači na tržištu. Banke masovno ugrađuju sigurnosna vrata pa se smanjuje potreba za tjelesnom zaštitom. Zaštitarske tvrtke koje poslovanje temelje na pružanju usluga tjelesne zaštite, a pritom u portfelju imaju niz banaka, uskoro će se naći u velikim problemima – doživjet će pad prodaje. Mi smo se zato još pred tri godine ugovorno povezali s francuskom tvrtkom Oberthur čiji smo ekskluzivni zastupnik za RH. Njihovi su proizvodi sofisticirani, a cijena visoka, pa smo imali problema u njihovu plasmanu na tržištu, no u međuvremenu su i sami proizvodi doživjeli promjene te su sada znatno jeftiniji, naročito moduli koji se ugrađuju u bankomatske kazete. Sad su, srećom, sve veće banke napokon prepoznale vrijednost tih proizvoda. Temeljem suglasnosti MUP-a već smo počeli primjenu u Erste banci te u bankomatima Kreditne banke Zagreb. Posao u tom segmentu u zadnje se doba definitivno širi.
V Grupa već je neko vrijeme članica europskog udruženja A.S. Advanced Security AG. Što vam donosi to članstvo?
Prije svega smo dobili ugovore s tvrtkom Brink’s koja zapošljava više od 170.000 zaštitara, ali i ugovor s Group4 (G4S). Dakle, što se tiče prijevoza vrijednosnih pošiljki i uvođenja kartičarskih usluga za ovo smo im područje postali partneri.
Po ulasku Hrvatske u EU, hoćete li vani tražiti strateškog partnera? Ili ste ga možda već pronašli?
Istina je malo drukčija - strani partner traži nas. Točnije, već nas je našao. Ne bih htjela prejudicirati čitavu stvar, no mogu reći da će po ulasku Hrvatske u Europsku uniju V Grupa Zaštita definitivno imati inozemnog strateškog partnera.
U Sloveniji su nakon ulaska u EU mnoge zaštitarske tvrtke propale ne mogavši se prilagoditi novim, višim standardima. Što očekujete od otvaranja naših granica i dolaska konkurencije?
Mi smo tu prilagodbu već počeli traženjem proizvoda koji se nude na tržištu EU-a te praćenjem zakonodavstva EU-a. Zahvaljujući spomenutim ugovorima sigurno nećemo ostati bez tržišta, jer će nam strateški partner svojom vrhunskom logistikom dati "vjetar u leđa". Uz to, tržišnu prednost osigurat će nam i njihov model djelovanja koji smo dijelom već uveli. Važan je element i europsko zakonodavstvo koje sigurno neće dopustiti da se na natječaj javi tvrtka čija je satnica 32 kune, iako plaća za to radno mjesto košta najmanje 36 kuna. Sve je regulirano zakonom i nelojalne konkurencije nema, tj. više je neće biti! Njihovo je razmišljanje ovakvo: bolje imati pet objekata na kojima imate 10-20 posto zarade, nego 10 objekata gdje nemate nijedan posto zarade.
Kad već spominjete zakonodavstvo, najveću će ulogu svakako odigrati MUP. Jeste li zadovoljni suradnjom s predstavnicima Ministarstva?
Mi MUP-u kontinuirano nudimo svoje prijedloge i ideje. Njihova je podrška ključna u segmentu zakonske regulative koja od njih i polazi. Neke se stvari već sad mogu lako riješiti kroz djelovanje drugih službi. Recimo, nerealno je imati 3-4 zaštitarske kuće koje su, kao i mi, "Heroji recesije", a da druge tvrtke isplaćuju minimalne plaće. Mi isplaćujemo i noćni rad, rad vikendom i blagdanima, te dar djeci i božićnice, a drugi imaju tek osnovnu satnicu. Uključivanje MUP-a neće biti dostatno, nužne su i druge službe i onda će se situacija s nelojalnom konkurencijom vrlo brzo riješiti. Unatoč svemu, u kontekstu priprema za EU moram reći da najviše ipak djelujemo unutar tvrtke - kroz edukaciju zaposlenika, ne samo izvršitelja, nego i upravnog kadra.
Na poslovna nam vrata sve glasnije kuca 2011. Hoćete li joj otvoriti vrata širom ili jedva?
Uvijek razmišljam pozitivno pa i sada. I prije dvije godine, kad se recesija tek zahuktala, prihvatila sam je kao nešto neminovno. Nakon razgovora u tvrtki odlučili smo u to ući punom snagom, s puno dobre volje i novih zamisli. Dokaz dobro postavljenih ciljeva i organizacije poslovanja jesu dobro poznati brandovi i tvrtke koje priključujemo našoj referentnoj listi – tako je, npr. zadnji novi klijent koji nam je dao povjerenje tvrtka Orbico sa svim podružnicama, a tu je i niz novih komitenata koji su ušli u portfelj V Grupe Zaštite. Istim ćemo trendom nastaviti i u 2011. Okupili smo odličnu ekipu mladih ljudi, tu su i vrhunski savjetnik te zanimljiva kvota žena u upravi, što je neobično za zaštitarske tvrtke.
Tvrtke koje poslovanje temelje na tjelesnoj zaštiti, a u portfelju imaju niz banaka, uskoro će se naći u problemima jer će doživjeti pad prodaje, no mi smo se još prije tri godine ugovorno vezali s uglednom francuskom tvrtkom Oberthur
Zato dogodine ne vidim veće probleme, već daljnji razvoj. Kroz diverzifikaciju poslovanja počeli smo nuditi čitav paket usluga kroz sestrinsku tvrtku V Grupa d.o.o. Dakle, ne radimo više samo djelatnost iz područja privatne zaštite, već i tzv. upravljanje zgradama ("facility management). Radimo procjene, održavanje svih segmenata održavanja nekretnina (plin, struja, tehnički popravci), čišćenje... Time je V Grupa Zaštiti d.o.o. (www.vsecurity.hr) otvoren novi kanal za dobivanje poslova jer više nismo samo na tržištu privatne zaštite, nego prihode dobivamo i kroz druge segmente poslovanja, te omogućujemo daljnji rast i razvoj tvrtke bez izlaska u regiju ili vršenja akvizicija na domaćem tržištu, što je u krizi iznimno važno. Znate, u krizi su svi okrenuti na unutarnje procese i racionalizaciju troškova i ako ste dio tek jedne usluge u sustavu, onda ste dio problema, no ako možete ponuditi paket usluga i postići željene sinergijske efekte, dakle uštede, onda ste dio rješenja. Taj je koncept naša ideja vodilja u ukupnom poslovanju i razlog strateške odluke o diverzifikaciji poslovanja kroz druge sestrinske tvrtke u poslovnom sustavu V Grupa (www.vgrupa.hr) S tim konceptom nastupa na tržištu u segmentu "facility managementa" samo smo u zadnja dva mjeseca preuzeli šest novih objekata.