Većina zaštitara je zadovoljna po pitanju sezonskog angažmana jer rade punih šest mjeseci - od početka travnja do kraja rujna. Naravno, uz taj im je detalj bitno i to da imaju besplatan smještaj i minimalno jedan obrok, a to većina ima na sezonskim poslovima
[ Eugen Antić ]
Gotovo pa sve zaštitarske tvrtke imaju povećanu potrebu za zaštitarima tijekom turističke sezone i trebaju veliki broj sezonskih radnika. No koliko je to radnicima isplativo znajući da su u zaštitarstvu male plaće, dok se radnici u turizmu na sezonskim poslovima plaćaju pet tisuća kuna i budu zaposleni po šest mjeseci? Zaštitari se u ljetnim mjesecima najviše traže za rad u velikim hotelskim kompleksima i naseljima, autokampovima i turističkim apartmanskim naseljima, plažama, parkinzima, parkovima i drugim prostorima. Njihov posao uključuje česte obilaske štićenoga prostora, nadzor nad kretanjem osoba i vozila, osiguranje javnih okupljanja, sprječavanje krađa pa i postavljanje zasjeda potencijalnim lopovima koji provaljuju u automobile na hotelskim parkinzima i onima koji pokušavaju preko balkona ulaziti u sobe i otuđivati vrijedne stvari gostiju.
U tom poslu zaštitari itekako znaju biti uspješni, no njihov rad nije lagan jer su stalno vani u pokretu, na suncu, koje u ljetnim mjesecima zna nemilosrdno pržiti, a zadržavanje na takvom suncu znači i rizik od razvoja raka kože. Radeći na sezonskim poslovima zaštitari rade u smjenama s dosta prekovremenog rada. Neki od njih se žale i na radne odore koje znaju biti neprikladne uvjetima u kojima rade. Radi se većinom o materijalima od sintetike i plastike koji su uz to još i tamnih boja, a tamne boje se na suncu znaju zagrijavati puno brže nego one svijetlih boja. Neki od njih se žale i na neprimjerenu obuću koju kupuju sami i koja im ne izdrži sezonu. Probleme im znaju predstavljati i lokalni mještani, koji jednostavno ne shvaćaju što je to privatan posjed i kulturno ponašanje te koji ne poštuju ovlasti i upute zaštitara. Naglašavaju da su stranci po tom pitanju puno bolji i da poštuju zaštitare i njihove upute, iako se i među njima nađe poneki izuzetak.
Treba napomenuti i to da nisu svi zaštitari sezonski radnici u turističkim objektima jer neki od njih na takvim objektima rade čitavu godinu. Lopovima, naime, ne manjka mašte ni tijekom zime pa je velike turističke komplekse potrebno čuvati tijekom čitave godine.
Većina zaštitara je zadovoljna po pitanju sezonskog angažmana jer rade punih šest mjeseci - od početka travnja do kraja rujna. Naravno, uz taj im je detalj bitno i to da imaju besplatan smještaj i minimalno jedan obrok, a to većina ima na sezonskim poslovima. Na pitanje mogu li zaraditi pet tisuća kuna, zaštitari odgovaraju da mogu ako odrade 300 do 350 radnih sati. Dakle, iz njihovih se odgovora može zaključiti da im plaća varira oko četiri tisuće kuna što je ispod prosjeka turističkih radnika.
Zaštitarske tvrtke o sezonskim poslovima u zaštitarstvu
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljivo je da velik broj zaštitarskih tvrtki traži dosta zaštitara od Istre do Dubrovnika, stoga smo odlučili kontaktirati zaštitarske tvrtke kako bi vidjeli kolike su njihove potrebe za sezonskim radnicima i što nude zaštitarima za takav posao. Unatoč tome što na HZZ-u imamo više od 300 tisuća nezaposlenih neke tvrtke ne uspijevaju pronaći dovoljan broj sezonskih zaštitara. O svojim iskustvima govore nam u tvrtki Sigurnost Osijek u kojoj nam kažu da su za njih ti poslovi neisplativi zbog velikih troškova smještaja i prehrane djelatnika.
“Tvrtka Sigurnost - Osijek nema povećanih potreba za radnom snagom tijekom ljetnih mjeseci, pa ni ne ulazimo u sezonske poslove tijekom ljetnih mjeseci. Većina sezonskih poslova je vezana za rad na poslovima čuvanja u ljetnim mjesecima na obali. Osiguranje smještaja i prehrane djelatnika iziskuje značajne troškove te stoga ovaj posao smatramo neisplativim. Umjesto toga našim stalnim klijentima nastojimo pružiti što kvalitetniju uslugu”, kaže Marinko Miloš iz Sigurnosti Osijek.
HZZ o sezonskom zapošljavanju
Zanimalo nas je ima li Hrvatski zavod za zapošljavanje podatke kolike su stvarne potrebe zaštitarskih tvrtki za sezonskim radnicima te ima li dovoljno radne snage za ove poslove, odnosno, kolike su bile njihove potrebe za prošlu godinu, a kolike za ovu godinu. “S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od značajnijih aktivnosti HZZ-a. Kako temeljem Nacionalne klasifikacije djelatnosti zaštitne i istražne djelatnosti pripadaju kategoriji administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti nije moguće iskazati potrebu samo za djelatnost zaštitne i istražne djelatnosti već za cijelu kategoriju. Ako gledamo samo zanimanje čuvar/čuvarica objekta i okoliša tijekom 2014. godine na sezonskim poslovima tražilo se 47 radnika, a zaposleno je 46 osoba. Tijekom prva četiri mjeseca ove godine tražilo se na sezonskim poslovima 46 radnika sa zanimanjem čuvar/čuvarica objekta i okoliša, a zaposleno je 10 osoba s istim zanimanjem”, pojašnjavaju u HZZ-u.