Sve ono što su ove godine vatrogasci napravili za potrebe RH - sjetimo li se požara, poplava, snijega, leda, olujnih nevrijemena, potresa i uz sve to pandemije koronavirusa - zaslužuje pohvalu. Od 20 000 intervencija gotovo 11 500 je bilo tehničkih; u Zagrebu je preko 6000 intervencija obavljeno za vrijeme i potresa i pandemije, što je stvarno fascinantno
Slavka Tucakovića je Vlada RH imenovala glavnim vatrogasnim zapovjednikom 1. veljače 2020. čime je postao čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice koja je od 1. siječnja 2020. godine, temeljem novog Zakona o vatrogastvu (NN 125/2019), preustrojena u središnji državni ured nadležan za vatrogastvo.
Slavko Tucaković završio je Tehnološki fakultet u Zagrebu, usmjerenje zaštita od požara, a 2004. godine diplomirao na Visokoj školi za sigurnost na radu, smjer zaštita od požara. Specijalist menadžmenta poslovnih sustava postao je 2014. godine završivši poslijediplomski studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Od 2017. do 2018. pohađao je Hrvatsko vojno učilište dr. Franjo Tuđman u Zagrebu.
Od srpnja 2012. godine preuzima dužnost načelnika Sektora za vatrogastvo u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, ujedno i funkciju glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske. U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici imenovan je za glavnog vatrogasnog zapovjednika 21. veljače 2019. godine te je na toj dužnosti do 31. prosinca 2019. godine.
U svojoj dugogodišnjoj karijeri Slavko Tucaković vodio je sve velike požare u priobalju, a 34 dana sudjelovao je na katastrofalnoj poplavi u Gunji 2014. godine. Od značajnih zadaća možemo izdvojiti i zapovijedanje, aktivno sudjelovanje i vođenje državne akcije za vrijeme elementarne nepogode koja je 2014. godine pogodila Primorsko-goransku županiju te sudjelovanje u migrantskoj krizi Opatovac i Slavonski Brod 2015. godine.
Odlikovan je medaljom Grada Koprivnice, zlatnom medaljom i medaljom za posebne zasluge HVZ-a, Redom Danice s likom Katarine Zrinski od strane Predsjednice RH, kao i mnogobrojnim odlikovanjima iz vatrogastva Republike Slovenije.
Temeljem novog Zakona o vatrogastvu, Hrvatska vatrogasna zajednica od 1. siječnja preustrojena je u središnji državni ured nadležan za vatrogastvo. Što se sve time promijenilo u radu HVZ-a i vašem osobnom?
Od 1. siječnja ove godine Hrvatska vatrogasna zajednica je nadležno tijelo za vatrogastvo u RH temeljem novog Zakona o vatrogastvu. Vlada RH je mene imenovala 1. veljače glavnim vatrogasnim zapovjednikom. Od sada je glavni vatrogasni zapovjednik u rangu državnog tajnika. Bitno je napomenuti i da je novim Zakonom glavni vatrogasni zapovjednik dobio status ‘malog ministra’, što je velika čast koju je Vlada dodijelila HVZ-u.
Zahvaljujem Vladi RH, ne samo na mom imenovanju, nego i na povjerenju koje je dala HVZ-u da bude nadležno tijelo. Imamo veliku odgovornost ne samo prema Vladi RH, nego i prema svim građanima, da svoj posao još bolje i još korektnije odrađujemo, da ga odrađujemo stručno te da budemo na usluzi našim sugrađanima. Što se konkretno promijenilo? Puno toga, jer do sada smo imali sektor za vatrogastvo unutar bivše Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Udrugu građana Hrvatsku vatrogasnu zajednicu a sada je HVZ tijelo državne uprave. Dakle, svi procesi unutar HVZ-a se moraju uskladiti s time kako funkcioniraju tijela državne uprave.
Što se tiče zakonskih odredbi, moja je funkcija provesti zakon u stvarnost, odnosno postupati po novom Zakonu o vatrogastvu. S obzirom na to da je HVZ postala nadležno tijelo, mnoge stvari u javnim vatrogasnim postrojbama se moraju preustrojiti. Financiranje vatrogastva je ostalo u istom rangu kao i lani tako da tu ne bi trebalo biti nekih većih problema. Bitno je i donošenje nacionalnih strategija razvoja vatrogastva, donošenje vatrogasnog plana i vatrogasne mreže za RH, što će sigurno doprinijeti većoj vatrogasnoj mobilnosti i boljoj spremnosti svih vatrogasnih struktura. Više nemamo upravna vijeća u vatrogasnim postrojbama već vatrogasna, stručna vijeća koja će rukovoditi vatrogasnim postrojbama, bez ikakvih naknada. Jedna rečenica u Zakonu o vatrogastvu govori puno toga, a to je da vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne organizacije i tijela, što je vrlo bitno jer e nema više nikakvih uplitanja drugih u našu djelatnost, jednako kao što se ni ja ne želim uplitati u mnoge druge djelatnosti, već obavljam isključivo vatrogasnu djelatnost.
Planira li se i donošenje nekih novih pravilnika na dobrobit vatrogasaca?
Naravno, odredbe Zakona povlače sa sobom i niz novih Pravilnika. Svjedočimo da neki naši Pravilnici vrijede još od 1994. pa oni nisu više u skladu s protokom vremena i razvojem. Osobno me čeka donošenje 21 podzakonskog akta koji moram donijeti. Nedavno je objavljeno šest pravilnika na e savjetovanju i tim tempom ćemo ići do kraja jeseni. Planiram sve pravilnike donijeti do kraja godine ili će, u najmanju ruku, biti u proceduri.
Bitno je da se pravilnicima određuje pobliže sama djelatnost i funkcioniranje vatrogasnih postrojbi, kako javnih tako i DVD-ova. Procedura donošenja pravilnika je slijedeća: komisijski se razrade, predlože glavnom zapovjedniku, objave na e savjetovanju, daju na uvid i na nacionalni odbor za preventivu, pa kada ih svi zajedno odobrimo, izlaze, sve kako bi bili u službi hrvatskog vatrogastva a ne da nam se događa da na vrhu planine ili brda moramo imati gumene čizme za vodu. Pravilnici trebaju biti učinkoviti i uvažavati različitosti na području Republike Hrvatske.
Na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću bio je objavljen i Nacrt prijedloga uredbe o osnivanju Državne vatrogasne škole. Po čemu će se razlikovati Državna vatrogasna škola od Vatrogasne škole-Ustanove za obrazovanje odraslih koju je Hrvatska vatrogasna zajednica osnovala 2010. godine?
Velike su promjene u tom segmentu. Odredbama Zakona Vlada RH osniva Državnu vatrogasnu školu, na čemu im hvala. HVZ je donijela Uredbu koju je uskladila sa svim zakonskim propisima i dala na mišljenje nadležnim ministarstvima te smo dobili pozitivna mišljenja. Naše sadašnje škole u Splitu, Rijeci i Zagrebu prestat će s radom i objediniti se u jednu Državnu vatrogasnu školu kojom će upravljati ravnatelj vatrogasne škole kojeg ćemo imenovati nakon raspisanog natječaja. Konkretno, dobit ćemo jedinstveni program osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova, kao i jedinstvene programe na cijelom području RH. U tom ćemo smislu razvijati i Centre kao što su Šapjane, Stubička slatina, potom na područje Slavonije i Splitsko-dalmatinske županije. Tamo ćemo specijalizirati određene grane kao što su šumski požari, ruševine, dubine, visine, akcidenti, prometne nezgode. Drugim riječima, specijalizirat ćemo određena područja po cijeloj RH; nećemo kod svih razvijati sve, jer za to nema potrebe, nego ćemo ljude radije odvesti tamo gdje možemo obaviti neki dio određenog usavršavanja.
Kada bi mogla Državna škola početi funkcionirati?
Na Upravnom vijeću stare škole donijeli smo odluku da se vrše upisi kandidata u Rijeci, Splitu i Zagrebu - Osijek će malo sačekati, jer tamo ćemo morati još određene stavke provesti kroz statut - i krajem 9. mjeseca ili početkom 10. mjeseca očekujem prelazak svih kandidata u Državnu školu.
Zakonom je uvedena i inspekcija vatrogastva kao dio vatrogasnog sustava unutar Hrvatske vatrogasne zajednice. Koliko će vam to konkretno pomoći, olakšati posao ili biti dodatni posao?
Inspekciju je HVZ 2012. izgubio, 2020. smo je dobili nazad, kao jedan od alata za upravljanje sustavom vatrogastva. Inspekciju shvaćam kao pomoć meni kao glavnom vatrogasnom zapovjedniku, kao pomoć jedinicama lokalne samouprave i kao pomoć svih dobrovoljnim društvima i zajednicama javnih postrojbi. Inspekcija je ta koja mora provesti ono što piše u Zakonu. Slijedom toga smo i ovih dana proveli niz inspekcijskih nadzora u jedinicama lokalnih samouprava i drago mi je da su načelnici općina, gradonačelnici i župani zaista prihvatili i odgovorno proveli nalaze inspekcije. Inspekcija mora biti u službi hrvatskog vatrogastva. Bit inspekcije je razvoj i uspostava sustava te nadzor provedenih mjera, a ne samo kažnjavanje. Trenutno imamo 11 inspektora na području RH, što znači da po Uredbi o unutarnjom ustrojstvu koja je donesena, moramo zaposliti i nove ljude. HVZ prema toj Uredbi treba imati na području svake županije jednog inspektora, a taj će inspektor raditi i biti ili u središnjoj javnoj postrojbi ili u županijskoj zajednici, no neće nadzirati onaj dio gdje je stacioniran već područje druge županijske zajednice. Na taj se način uspostavlja suradnja sa svim subjektima.
Ove su godine vatrogasci bili angažirani na sve strane, istovremeno ste imali i požare u priobalju i saniranje posljedica nevrijemena u unutrašnjost, puno ste pridonijeli i saniranju šteta od potresa u Zagrebu i okolici. Gotovo polovica svih intervencija otpala vam je na tehničke intervencije. Biste li rekli da je ova godina posebno izazovna za vatrogasce?
Ovu bih godinu nazvao jednom od najizazovnijih i najtežih u povijesti vatrogastva u RH. Možda se to ne čini tako, međutim sve ono što su ove godine vatrogasci napravili za potrebe RH, sjetimo li se požara, poplava, snijega, leda, olujnih nevrijemena, potresa i uz sve to pandemije koronavirusa, zaslužuje pohvalu. Od 20 000 intervencija gotovo 11 500 je bilo tehničkih; u Zagrebu je preko 6000 intervencija obavljeno za vrijeme i potresa i pandemije, što je stvarno fascinantno. Ovom prilikom zahvaljujem Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba i zapovjedniku Siniši Jembrihu, treba reći i da je svih 57 dobrovoljnih društava bilo uključeno u pomoć svojim sugrađanima. Vatrogasci iz 13 županija su došli u grad Zagreb u pomoć nakon potresa...
Možemo se prisjetiti i olujnih nevrijemena od Slavonskog Broda, Požege, Našica, ili priobalnog dijela gdje su vatrogasci zaista dali veliki doprinos, zato im veliko hvala svima. Nažalost imali smo i jednog smrtno stradalog vatrogasca ove godine na području Zagreba koji je preminuo na intervenciji, pa koristim priliku da još jednom izrazim sućuti obitelji.
Sjetimo se da su vatrogasci sudjelovali i u pomoći jedinicama lokalne samouprave zbog pandemije korone; preko 21 000 aktivnosti smo imali u pandemiji, poput prijevoza krvnih pripravaka ili dezinfekcije. Ukupno je u tome sudjelovalo 73 260 vatrogasaca. To su brojke koje govore upravo u prilog tezi da smo u funkciji svojim građanima.
Do 15. kolovoza, što se požara tiče, imali smo ih 3294 na otvorenom prostoru odnosno sedamdesetak više no lani u istom periodu. Na 92 požara morali smo koristiti zračne snage MORH-a. No, funkcioniranje vatrogasnog operativnog zapovjedništva u Divuljama, MUP-a, MORH-a, ljudi iz civilne zaštite zaista je u ovoj godini, i to još u uvjetima pandemije, bilo odlično. Trebam reći i da nismo imali proboj korone u vatrogasni sustav, osim u DVD Kistanje gdje je jedan vatrogasac bio zaražen te njih šestero u samoizolaciji. Taj privremeni nedostatak smo međutim pokrili s vatrogascima iz Donje Dubravice i DVD-a Drvenik. Imali smo ove protupožarne sezone i dislokaciju vatrogasnih snaga, i to 72 vatrogasca na 11 lokacija, prebacili smo i 21 vozilo na priobalje i otoke.
Ove sezone u odnosu na prošlu godinu, imali smo veći broj opožarenih površina, koji je tome razlog?
Ove je godine opožarena površina veća u odnosu na prošlu skoro za 56 posto. Samo ta opožarena površina je ove godine iznosila 31 000 hektara do 15. kolovoza u priobalnom dijelu, dok je lani bilo opožareno oko 17 000 hektara. Riječ je o velikim frontama koje su dolazile iz BiH na području Svilaje, Dinare i južnog Velebita. Određene požare smo u suradnji s MORH-om pratili iz helikoptera, to nisu međutim bili požari koji bi nanijeli veću štetu i oni su se kontrolirano zaustavljali.
Krajem srpnja ste s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i tvrtkom Raptor prvi puta proveli testiranje prijenosa video (live) signala iz PP zrakoplova. Koliko će to pridonijeti kvalitetnijem uvidu stanja na požarištu? Koliko općenito nove tehnologije pomažu u vašem radu?
U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom obrane nabavljeno je još lani šest besposadnih letjelica i one su prošle godine uvedene u sustav izviđanja, posebno u požarnoj sezoni kada je glavni napor požarne sezone. Naravno da one pomažu jer usprkos kamerama Hrvatskih šuma i sustavu Odašiljača i veza imamo i mrtve kutove koji se jednostavno ne mogu pokriti kamerama pa ih pokrivamo besposadnim letjelicama, a posebno na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije gdje svakodnevno upućujemo besposadne letjelice u preglede tih mrtvih kutova. Prošle smo godine u sustavu imali fotografiranje u realnom vremenu, ove smo godine uveli sustav kamera i live videa sa požarišta. Na taj način pratimo uživo što se događa na terenu. Ove je godine oprema Raptora za live video signal u testnoj fazi na jednom kanaderu i pokazala se vrlo dobrom. U pripremi iduće sezone stavit ćemo tu opremu u veći broj kanadera, i to će postati praksa. Iako ti senzori ne gase požar, oni ga rano otkrivaju: u županijske operativne centre stiže signal, reakcija i izlazak vatrogasaca na intervenciju tako je znatno skraćena. U zadnje tri godine sigurno smo samu intervenciju skratili za dva sata što je ogroman napredak. Ako senzor rano otkrije požar, vatrogasci rano kreću, čime se izbjegava nagomilavanja kinetičke energije i uzgon koji stvaraju veće probleme.
Nataša Gajski Kovačić