Uskoro se očekuje početak uvođenja digitalnog radija (DAB+), a 2019. i 2020. ističu dozvole za mreže digitalne zemaljske televizije te nas nakon toga ponovno očekuju velika ulaganja kao i 2009./2010. kod prelaska s analogne na digitalnu televiziju, koja se procjenjuju na više od 100 milijuna kuna
[Dražen Najman]
U godini iza nas tvrtka Odašiljači i veze obilježila je dvije važne obljetnice u svom radu – 90 godina (1926. - 2016.) odašiljanja i emitiranja radijskog signala i 60 godina (1956. – 2016.) televizijskog odašiljanja. U novom mileniju uvedena je usluga digitalnog satelitskog odašiljanja i multimedije, postupno su ‘ugašeni’ odašiljači na srednjem i kratkom valu, a tvrtka je 2002. izdvojena iz Hrvatske radiotelevizije. Odašiljači i veze danas zapošljavaju 300-tinjak inženjera, tehničara i drugog osoblja koje održava i unaprjeđuje rad sustava za čije je cjelokupno vođenje zadužen član Uprave i direktor, Mate Botica.
Odašiljanje, multimedija i mrežne usluge čine osnovu Odašiljača i veza. U kojem su omjeru zastupljeni navedeni segmenti u vašem poslovanju?
Svojim poslovanjem Odašiljači i veze osiguravaju obavljanje funkcija koji su većim dijelom određeni zakonskom regulativom, uz ostvarenje najvišeg stupnja zadovoljstva korisnika, poslovnih partnera, zaposlenika i svih zainteresiranih strana. Usmjerenost na potrebe korisnika i njihovo zadovoljstvo izvršenim poslom najznačajnije su vrijednosti kojima Odašiljači i veze mjere i određuju ukupnu vrijednost. Odašiljanje zemaljske digitalne televizije i FM radija čini oko 60 posto ukupnih prihoda. Značajnu stavku predstavlja i zakup infrastrukture s nešto malo manje od 20 posto, a ostatak se odnosi na usluge prijenosa podataka mikrovalnim i svjetlovodnim mrežama, multimedijske i druge usluge. OiV su snažan kolektiv kojeg prije svega čine njegovi zaposlenici od kojih su mnogi proveli gotovo čitav radni vijek predani poslu i lojalni jednom poslodavcu. Diljem cijele Hrvatske naše se ekipe brinu za neprekidan rad svih odašiljača i repetitora, što po različitim objektima kojih ima preko 300 do regionalnih centara koji su u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Prošle ste godine uveli uslugu Cronect, profesionalne mobilne radijske mreže namijenjene žurnim službama, sigurnosnom i javnom sektoru. U kojoj ste sada fazi s Cronectom?
Cronect mreža je u fazi izgradnje, a razvija se s ciljem pružanja neograničene nacionalne radijske komunikacije profesionalnim službama u Hrvatskoj. Trenutno se pokriva preko 70 posto teritorija RH, a u prvoj polovici 2017. godine planirana je instalacija dodatnih 20 baznih postaja s kojima će se postići pokrivanje od preko 75 posto teritorija Republike Hrvatske dok je u konačnici planirano pokrivanje od preko 98 posto teritorija RH. Puštanjem Cronect mreže u rad našim korisnicima omogućene su glasovne i podatkovne usluge kao što su grupni, privatni poziv i hitni poziv, hitni alarm, prijenos kratkih tekstualnih poruka, GPS pozicioniranje terminala, prikaz pozicije i trase kretanja pojedinog terminala na različitim vrstama zemljopisnih karata, snimanje komunikacijskih sesija, arhiviranje događaja, poziva i alarma, udaljeno omogućavanje i onemogućavanje rada otuđenih ili izgubljenih terminala te 256-bitna enkripcija s kraja na kraj (end-to-end). S obzirom da je Cronect radijska mreža dizajnirana i izvedena na način da pruži pouzdanu i sigurnu komunikaciju i u najtežim uvjetima, Odašiljači i veze su na javnom savjetovanju za Pravilnik o načinu rada u aktivnostima radijske komunikacije za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, koji je Državna uprava za zaštitu i spašavanje objavila 25. siječnja 2017., predložili da se pravilnik nadopuni na način da se uz već navedene radijske mreže navede i Cronect mreža kao sredstvo povezivanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite i međusobne koordinacije u provođenju mjera i aktivnosti sustava CZ-a. Planovi su usmjereni na činjenicu da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o pokretanju projekta konsolidacije upravljanja postojećim radiokomunikacijskim mrežama za potrebe tijela javne vlasti, a za provođenje istog i prikupljanje podataka zaduženi su Odašiljači i veze.
Cronect je, za sada, kao usluga, namijenjen domaćem tržištu. Postoje li planovi ponude mreže na tržištima susjednih zemalja?
Odašiljači i veze prisutni su na tržištu BiH gdje su uspješno proveli prvu fazu digitalizacije zemaljske televizije i planiraju nastaviti započeti posao kroz drugu i treću fazu koje slijede. Radi lakšeg nastupa na tržištu osnovana je tvrtka kćer, OiV BH. Također, pratimo situaciju na tržištu opreme i sustava za kritične komunikacije te nastojimo iznaći način kako tehničko rješenje, znanje i iskustvo iz tog područja plasirati i u BiH, a ako se ukažu poslovne prilike i u drugim susjednim zemljama. OiV je uvijek otvoren za izlazak na susjedna tržišta. No, trenutno ne postoje konkretni planovi za ovu uslugu jer pružanje iste u sklopu profesionalnih radijskih mreža iziskuje dodjelu RF spektara i podliježe izdavanju posebnih dozvola od strane regulatornih agencija država u kojoj bi se usluga pružala. Naravno, za takvo nešto je potrebno imati i interes korisnika na tržištu.
Kakvi su kratkoročni i dugoročni razvojni planovi OiV-a i u što trenutno najviše ulažete?
Ove i proteklih godinu, dva najznačajnija ulaganja odnose se na infrastrukturu odašiljačkih objekata, rekonstrukcije zgrada, zamjene antenskih stupova i antenskih sustava, energetskih postrojenja i sl. u cilju osiguravanja visoke pouzdanosti sustava i mreža koji koriste tu infrastrukturu. U području usluga, uz Cronect mrežu, ulaganja se odnose na razvoj i implementaciju sustava vezanih za multimediju, OTT, HbbTV i sl., te svjetlovodne mreže velikih brzina (x100G). Slično se planira i 2018. Uskoro se očekuje početak uvođenja digitalnog radija (DAB+), a 2019. i 2020. ističu dozvole za mreže digitalne zemaljske televizije te nas nakon toga ponovno očekuju velika ulaganja kao i 2009./2010. kod prelaska s analogne na digitalnu televiziju, koja se procjenjuju na više od 100 milijuna kuna. Tu je u planu još i izgradnja nacionalne svjetlovodne agregacijske infrastrukture prema programu NP-BBI, kojeg bi EU Komisija trebala uskoro odobriti. Program će se sufinancirati iz EU fondova, a ukupna ulaganja planiraju se u iznosu oko 100 milijuna eura.
Kako ste financijski završili prošlu godinu?
U svakom slučaju svake godine bolji smo od one prethodne. Investicije se ostvaruju, planovi realiziraju, a ukupna dobit je rekordna. No, uvijek se može više i bolje te težimo upravo tome bez obzira na pozitivne financijske rezultate.
U slučaju krizne situacije ili nekog drugog ‘crnog’ scenarija, što bi se dogodilo kada bi vaša mreža prestala odašiljati na području radiokomunikacija i telekomunikacija?
Svjesni smo naše uloge i odgovornosti prema javnosti i građanima koji su krajnji korisnici naših usluga, kao slušatelji radija, gledatelji televizije ili korisnici neke od telekomunikacijskih usluga naših poslovnih partnera. U slučaju najcrnjeg scenarija kad bi svi naši sustavi prestali raditi, to bi se odrazilo na sve građane u značajnoj mjeri, kao i na naše poslovne partnere. Svaki tehnički sustav može se pokvariti ili iz bilo kojeg razloga prestati raditi, zato mi neprestano skrbimo i nadziremo sve ključne elemente svih sustava kako bi mreže u cjelini radile optimalno.
Kakvi su vam protokoli djelovanja u slučaju kriznih situacija ili poteškoća s tehnikom?
Možemo reći da 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu nadziremo sve mreže i sustave, u centralnom sustavu nadzora u Zagrebu i ključnim odašiljačkim objektima. U slučaju bilo kakvog poremećaja nadležne službe odmah reagiraju. Bez obzira na doba dana ili noći, vremenske prilike i druge uvjete, naše ekipe u deset regionalnih centara i objekata, od Osijeka do Dubrovnika, spremne su odmah po dojavi intervenirati na bilo kojem objektu i u vrlo kratkom roku otkloniti bilo koji kvar ili uspostaviti privremeno rješenje. To je situacija kad je sve “normalno”, a u slučaju incidenta prema potrebi se angažiraju dodatni zaposlenici i drugi resursi.