Visina premije za rizično zanimanje određuje se ovisno o aktivnostima koje osiguranik obavlja i opasnostima kojima je izložen na radnom mjestu. Primjerice, zaštitar koji radi na prijemnom pultu neke institucije ne predstavlja istu razinu rizika kao zaštitar koji radi kao pratnja prilikom prijevoza novca, kao što ni policajac koji radi u administraciji ne predstavlja istu razinu rizika kao interventni policajac
[ Nataša Gajski Kovačić ]
Svake godine u Hrvatskoj na radnome mjestu strada oko 25.000 radnika od kojih 1500 do 2000 ostaje trajno nesposobno za posao. Prema izvješću Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, svake godine radnici provedu oko 1,5 milijuna sati na bolovanju, što predstavlja oko 230 milijuna kuna troška. Godišnja brojka smrtno stradalih radnika kreće se oko 40, a najveći broj smrtno stradalih je u građevinarstvu. Ovi podaci upućuju na to da treba stalno ulagati u edukaciju i radnika i poslodavaca kako bi se tragedije, u što je moguće većoj mjeri, izbjegle. Najveća pojedinačna mirnodopska tragedija stradavanja tijekom obavljanja dužnosti svakako je Kornatska tragedija u kojoj je život izgubilo 12 vatrogasaca, a samo je jedan iz te skupine preživio iako s teškim invaliditetom.
Prema statističkim pokazateljima među najugroženijim profesijama su, osim spomenutih građevinara i vatrogasaca, i policajci i pirotehničari. Pirotehničari doslovno svaki dan na poslu gledaju smrti u oči. Do danas je stradalo preko 200 pirotehničara, a njih više od 60 smrtno. Obzirom da je u Hrvatskoj angažirano 620 pirotehničara, a desetina ih je poginula, to je ogroman broj stradalih. Uz navedene profesije, na svom poslu uvelike riskiraju i pripadnici gorske službe spašavanja i zaštitari, a uz to nisu ni financijski dobro stimulirani. Štoviše, prvi rade na volonterskim osnovama, drugi za vrlo malu plaću. Primanjima se ne mogu pohvaliti ni pirotehničari koji zarađuju koliko i prosječni službenici.
Prema neslužbenim podacima u Hrvatskoj je smrtno stradalo tijekom obavljanja dužnosti osam zaštitara, od kojih je osobito krvava bila pljačka Fine u Zagrebu u kojoj su smrtno stradala dvojica zaštitara 2005. godine, potom ona u poslovnici Fine u Đurđevcu 2006. godine u kojoj je također smrtno stradao jedan zaštitar kao i slučaj smrtnog stradavanja zaštitara u Volksbanci 2010. Uz njih, nekoliko ih je i ranjeno pri sprječavanju pokušaja pljačke u novčarskim institucijama koje su čuvali.
Tijekom radnog staža u policijskoj službi, svaki policijski službenik ciklički prolazi provjeru zdravstvene sposobnosti, kao i provjeru tjelesne pripremljenosti koja bitno utječe na sigurnost policijskog službenika
Kada je o policajcima riječ, u prosjeku se godišnje dogodi oko 252 napada na policajce za vrijeme dok obavljaju svoju dužnost, a broj napadača se godišnje vrti oko 400. U periodu od 1995. do 2013. ukupno je 14 policajaca poginulo na dužnosti, tešku tjelesnu ozljedu godišnje u prosjeku doživi njih sedmero, odnosno u periodu od proteklih 18 godina teško je stradalo 134 policajaca, dok lakšu tjelesnu ozljedu godišnje na poslu zadobije čak 188 policajaca. Na policajce najčešće nasrću tjelesnom snagom, takvih je više od 200 napada godišnje, hladnim oružjem u prosjeku se bilježi oko 26 napada godišnje, a vatrenim 12. Najviše policajaca na poslu strada za vrijeme održavanja javnog reda i mira, potom prilikom kontrole prometa i provjere identiteta. Značajan dio, čak njih 26 godišnje, strada bez ikakvog povoda, a znatan broj napada dogodi se i prilikom privođenja osumnjičenih osoba, oko 22. Prilikom osiguranja ozlijedi se petero policajaca godišnje.
Obzirom na rizičnost njihovih zanimanja, interesiralo nas je nude li osiguratelji u Hrvatskoj posebne police osiguranja koje su namijenjene djelatnicima u nekima od opasnih zanimanja.
I odmah saznajemo da specifična osiguranja za rizična zanimanja ne postoje, no pripadnici rizičnih zanimanja mogu se osigurati putem polica klasičnog životnog osiguranja. “Obzirom na raznolikost i brojnost rizičnih zanimanja te dosadašnje iskustvo s klijentima, Uniqa ne nudi posebne police osiguranja namijenjene pojedinim rizičnim zanimanjima. Klijente koji se bave rizičnim zanimanjem osiguravamo kroz klasične police osiguranja života, odnosno osiguranja od nezgode, uz smještanje u odgovarajući razred opasnosti i/ili uvećanje premije”, kažu u Uniqa osiguranju. Visina premije za rizično zanimanje određuje se ovisno o aktivnostima koje osiguranik obavlja i opasnostima kojima je izložen na radnom mjestu. Primjerice, zaštitar koji radi na prijemnom pultu neke institucije ne predstavlja istu razinu rizika kao zaštitar koji radi kao pratnja prilikom prijevoza novca, kao što ni policajac koji radi u administraciji ne predstavlja istu razinu rizika kao interventni policajac.
Ovisno o kojem zanimanju se radi, pripadnici rizičnih zanimanja nerijetko mogu ugovoriti osnovno osiguranje života bez uvećanja premije budući da se doplaci često odnose samo na dopunsku nezgodu (koja podrazumijeva smrt uslijed nezgode, trajni invaliditet, dnevnu naknadu, prijelom).
Sve više osiguranja od nezgoda
U Uniqi je grupno osiguranje moguće ugovoriti za većinu rizičnih zanimanja prilikom čega je najvažnija pravilna procjena rizika. Posebna pažnja poklanja se visoko rizičnim zanimanjima kao što su radnici na platformama, rudari, pomorci, specijalna policija, vojska i sl.
Budući da se kod rizičnih zanimanja osiguranici svakodnevno nalaze u situacijama
da mogu izgubiti život ili ostati invalidi, značajan napredak predstavlja to što sve više poslodavaca prepoznaje važnost osiguranja i razmišlja o sigurnosti svojih zaposlenika i njihovih obitelji.
“Uz životno osiguranje, možemo reći da su poslodavci sve više zainteresirani i za osiguranje zaposlenika od nezgode čemu djelomično pridonosi i trenutni porezni tretman. Prema iskustvu Uniqe, kao jedan od oblika brige za zaposlenike, ali i ubrzanje procesa oporavka i smanjenja dana provedenih na bolovanju, istaknuli bismo i zdravstveno osiguranje čiju važnost prepoznaje, i za svoje zaposlenike ugovara, sve veći broj poslodavaca”, kažu u Uniqi.
Policajce, vatrogasce, zaštitare, pripadnike gorske službe spašavanja, pirotehničare, odnosno rizičnija zanimanja kao što su ova u Uniqi je moguće osigurati, ali uz obaveznu kvalitetnu procjenu rizičnosti zanimanja. Kvalitetna procjena podrazumijeva raspolaganje detaljnim podacima o riziku stoga se kod ovih zanimanja često upotrebljavaju i posebno kreirani upitnici prilagođeni konkretnim zanimanjima.
“Iako postoje zanimanja koja su rizičnija od drugih, smatramo da je gotovo svaki rizik osigurljiv uz odgovarajuću premiju.”, zaključuju u toj osiguravajućoj kući.
Budući da se kod rizičnih zanimanja osiguranici svakodnevno nalaze u situacijama da mogu izgubiti život ili ostati invalidi, značajan napredak predstavlja to što sve više poslodavaca prepoznaje važnost osiguranja i razmišlja o sigurnosti svojih zaposlenika i njihovih obitelji
Croatia osiguranje osigurava djelatnike rizičnih zanimanja, no najčešće je riječ o osiguranju od nezgode, odgovornosti ili životnim osiguranjima s dopunskim osiguranjem od posljedice nesretnog slučaja. Nude, međutim, posebne police osiguranja nezgode djelatnicima koji obavljaju opasna zanimanja, a što je i zakonska obveza u nekim slučajevima, kao što su primjerice pirotehničari.
“Croatia osiguranje u svojoj paleti proizvoda životnih osiguranja ne nudi posebne police koje bi bile namijenjene samo djelatnicima rizičnih zanimanja. Pripadnici rizičnih zanimanja mogu ugovoriti klasične police životnih osiguranja, kao i dopunska osiguranja uz ista, no uz doplatke ovisno o odabranom proizvodu i procijenjenom riziku kojemu su izloženi pri obavljanju posla kojim se bave”, kažu.
U njihovoj su ponudi i kolektivna osiguranja po kojima se djelatnici tvrtki osiguravaju istom policom. No djelatnici koji se bave rizičnim zanimanjima najčešće se osiguravaju preko poslodavca individualnim policama uz posebno određene doplatke. Najčešće se ugovaraju police mješovitog osiguranja života kojima su djelatnici osigurani za slučaj smrti i doživljenja, a uz iste je često ugovoreno i dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja kojim se pokrivaju osigurani slučajevi za smrt uslijed nezgode, trajni invaliditet i dnevna nadoknada za liječenje u bolnici.
Uvjeti osiguranja prilagođeni potrebama ugovaratelja
Također nude osiguranje od nezgode za sva opasna zanimanja, kao i ekstremne sportove, prema zahtjevima. Najčešće se radi o osiguranjima pirotehničara, članova HGSS, zaštitara, policajaca, vatrogasaca, kaskadera, ronioca. Uvjeti osiguranja i pokriće prilagođeni su potrebama i zahtjevima ugovaratelja, uzimajući u obzir i zakonske odredbe. Tako je primjerice pravna osoba dužna osigurati pirotehničare i osobe koje obavljaju pomoćne poslove razminiranja za slučaj smrti u iznosu od najmanje 400.000 kuna te za ozljede prouzročene obavljanjem poslova razminiranja u iznosu od najmanje 600.000 kuna.
“Postoji i mogućnost ugovaranja odgovornosti poslodavca prema djelatnicima za sve vrste djelatnosti, pa tako i za djelatnike policajce, vatrogasce, zaštitare, pripadnike gorske službe spašavanja i dr. Ugovaranjem odgovornosti poslodavca prema djelatnicima, djelatnici mogu biti potencijalni oštećenici kojima se odšteta isplaćuje temeljem police osiguranja poslodavca prema djelatnicima - za štetu zbog smrti, povreda tijela ili zdravlja, naravno ukoliko su nastale za vrijeme obavljanja njihovog registriranog procesa rada”, kažu u Croatia osiguranju.
U GRAWE Hrvatska postoji 16 tarifa životnih osiguranja, između njih i tarife koje su namijenjene za pokriće bez obzira na zanimanje klijenta.
Ovisno o zanimanju kojim se klijent bavi radi se procjena rizika te se s klijentom dogovaraju posebni uvjeti osiguranja kako bi imao željeno pokriće. "Sva rizična zanimanja se mogu osigurati, a svakom klijentu pristupamo individualno i radimo za njega najbolju ponudu", kažu u GRAWE osiguranju.
Što kaže Ceh zaštitara
A što kažu udruženja, sindikati i poslodavci. Hrvatski ceh zaštitara ne vodi točnu statistiku o broju stradalih zaštitara jer dio zaštitarskih tvrtki u RH nije među njihovim članstvom, a cjeloviti podaci za druge tvrtke nisu im dostupni.
Prema podacima kojima oni raspolažu, uz konzultiranje s Republičkim sindikatom radnika Hrvatske – Zaštita, dosad su poginula petorica zaštitara, dvojica su ranjena vatrenim oružjem prilikom izvršenja razbojništva u novčarskim institucijama. Postoji još čitav niz slučajeva lakših ozljeda prilikom obavljanja redarskih poslova i slično.
Na pitanje koliki se broj zaštitara nosi s invaliditetom kao posljedicom stradanja na radnom mjestu iz Ceha odgovaraju da su im poznata dva takva slučajeva, od kojih je jedan već dobio invalidsku mirovinu: “Nemamo podatke o broju svih podnesenih zahtjeva za utvrđivanjem invaliditeta zbog stradavanja na zaštitarskim poslovima. Potrebno je međutim naglasiti da na bolovanje ne idu samo ranjeni zaštitari, već i oni koji su prilikom napada zadobili psihičke traume, kao i svi oni koji su se zatekli na mjestu izvršenja razbojništva poput bankovnih službenika, klijenata i slično”. Dodaju da se napadi na zaštitare pojavljuju u nepravilnim razmacima, pa ih je teško statistički pratiti.
No smatraju da na sigurnost zaštitara utječu slijedeći čimbenici: broj i pozicija zaštitara unutar štićenog objekta, sama zaštićenost objekta neprobojnim staklom, betonom i slično, postojanje zaštitnih vrata, mogućnost blokade zaštitnih vrata od strane zaštitara. Dakle, primarno je riječ o kombinaciji tehničke i tjelesne zaštite, te edukaciji zaštitara za provedbu iste. Uz to drže da bi vatreno oružje trebalo zamijeniti elektro-šokerima najnovije generacije. Plaća također igra značajnu ulogu u selekciji kvalitetnih kadrova.
Zaštitari na svom radnom mjestu imaju osnovno obvezno zdravstveno osiguranje, te osiguranje od ozljede na radu (oba osiguranja su od strane HZZO).
“Rijetka su društva gdje su radnici dodatno osigurani, a i u takvim slučajevima police su često vinkulirane prema poslodavcu”, tvrde u Cehu. U slučaju stradavanja na radu zaštitari mogu računati na bolovanje zbog ozljede na radu te pravo na naknadu štete nastale za radnog vremena. Ta se naknada može dobiti putem police osiguranja, ili tužbom protiv poslodavca (objektivna odgovornost poslodavca za štetu). Odšteta u slučaju stradavanja zaštitara na radnom mjestu nije regulirana Zakonom.
Na pitanje je li zaštitarima osigurana dovoljna edukacija, pogotovo onima koji rade u novčarskim institucijama, odgovaraju da sama edukacija, za sadašnji stupanj tražene zaštite, nije problem, već održavanje njihove spremnosti i motivacije za samoodržavanje postojeće spremnosti i za dodatnu edukaciju i osposobljavanje. U prijevodu, malo tko od zaštitara namjerava investirati u dodatnu edukaciju za djelatnost koja obećava samo “minimalac”.
Provjerili smo i kako je osiguranje kolektivnim ugovorom riješeno unutar policije. Svi djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova RH su osigurani policom kolektivnog osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) koju skapa Ministarstvo financija RH. Policom kolektivnog osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) ugovoreni su slijedeći osigurani iznosi po osiguraniku: smrt uslijed nezgode 30.000 kuna, smrt uslijed bolesti 15.000 kuna i trajni invaliditet uslijed nezgode do 60.000 kuna.
Educiranost i opremljenost preduvjeti sigurnosti
“Osim navedene police MUP RH je sklopio police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) za policijske službenike koji sudjeluju u Mirovnim misijama, za policijske časnike za vezu, za instruktore i voditelje ronjenja, za policijske službenike za protueksplozijsku zaštitu i vodiče službenih pasa, za djelatnike inspekcije humanitarnog razminiranja, za pilote i zrakoplovne tehničare, za policijske službenike koji obavljaju poslove uklanjanja neispranih ubojitih sredstva i minskoeksplozivnih sredstava.
Također sklopljene su police odgovornosti za ronioce”, kažu u MUP-u. Dodaju da educiranost i opremljenost u velikoj mjeri pridonose sigurnosti policijskih službenika. Nova znanja i bolja tehnička i zaštitna oprema znače manje ozljeda, olakšano i uspješnije obavljanje policijskih poslova te izbjegavanje rizičnih postupanja. Na taj je način moguće spriječiti mnoga stradavanja i ozljede.
“Prije svega, naglašavamo obavezu policijskih službenika da se samoinicijativno educiraju i obrazuju s ciljem poznavanja svih pravnih propisa koji se odnose na obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti. Kvalitetno poznavanje pravnih propisa polazišna je osnova koja može utjecati na sigurnost policijskog službenika kada primjenjuje policijske ovlasti. Zakon o policiji daje pravne pretpostavke za provođenje obrazovanja svakog policijskog službenika, planiranje i utvrđivanje strategije obrazovanja policijskih službenika, kao i predlaganje i provođenje programa obrazovanja policijskih službenika. Policijsko obrazovanje obuhvaća, između ostalog, i specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening”, poručuju iz MUP-a.
Policijska akademija provodi Program stručnog usavršavanja policijskih službenika koji, između ostalog, sadrži i program policijskog treninga čija je svrha uspješno rukovanje oružjem i stjecanje vještine gađanja te stjecanje znanja iz borilačkih vještina pri samoobrani i savladavanju otpora osobe koja ugrožava sigurnost ljudi i imovine pa tako i sigurnost policijskog službenika.
Isto tako, tijekom radnog staža u policijskoj službi, svaki policijski službenik ciklički prolazi provjeru zdravstvene sposobnosti, kao i provjeru tjelesne pripremljenosti koja bitno utječe na sigurnost policijskog službenika.
Nadalje, Uredbom o vrstama naoružanja i opreme policijskih službenika MUP-a propisane su vrste naoružanja i opreme policijskih službenika koju koriste prilikom obavljanja policijskih poslova, a čije korištenje presudno utječe na njihovu sigurnost, poglavito u situacijama kad je izvjesna mogućnost napada na policijske službenike, primjerice prilikom osiguranja javnih okupljanja sportskog karaktera, prilikom pružanja pomoći, prilikom dovođenja i privođenja osoba i slično.
Člankom 26. Zakona o policiji (Narodne novine, br. 34/2011 i 130/2012) i Pravilnikom o psihosocijalnoj zaštiti zaposlenika MUP-a (Narodne novine, br. 124/2012). propisano je pružanje psihološke pomoći policijskom službeniku i drugom zaposleniku Ministarstva nakon posrednog ili neposrednog sudjelovanja u traumatskom događaju ili drugoj visoko stresnoj ili kriznoj situaciji, a koja je omogućena i članovima njihovih obitelji.
“U svim policijskim upravama provedena je psihoedukacija ‘Psihološka prva pomoć’, u koju je bilo uključeno oko 400 policijskih službenika na srednje rukovodnim radnim mjestima i temeljno osposobljeno za pružanje prve psihološke pomoći i podrške policijskim službenicima nakon neposredne izloženosti traumatskim
situacijama. U slučaju potrebe za daljnjim oblicima pomoći, uključuje se stručna služba MUP-a (psiholozi u Odjelu za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu)”, napominju u MUP-u.
Kako saznajemo iz Ministarstva obrane RH, tijekom obavljanja dužnosti, u razdoblju od 1996. godine do danas ukupno je smrtno stradalo 14 pripadnika Oružanih snaga RH.
Vezano za događaje u kojima je došlo do smrtnog stradavanja pripadnika OS RH, izdvajamo sljedeće:
- lipanj 1997. slučaj eksplozije u skladištu pri čemu je smrtno stradao jedan pripadnik OS RH
- studeni 1997. eksplozija u skladištu Varaždinbreg, gdje su prilikom eksplozije ručne bombe smrtno stradala četiri pripadnika OS RH, a dva pripadnika OS RH su zadobila teške tjelesne ozljede
- srpanj 2007. godine - pad vojnog helikoptera u vojarni “204 vukovarske brigade”, gdje su od posljedica pada helikoptera smrtno stradala tri pripadnika OS RH
- lipanj 2010. godine - tijekom uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava na Vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju smrtno je stradao jedan pripadnik OS RH
- tijekom 2012. godine – na stražarskoj dužnosti, na vojnom poligonu i u radionici smrtno su stradala tri pripadnika OS RH
- srpanj 2013. – uslijed teške ozlijede tijekom sanacije prostora vojno-skladišnog kompleksa Pađene smrtno je stradao jedan pripadnik OS RH
- kolovoz 2013. – na vojnom poligonu Gašinci tijekom obuke 11. naraštaja dragovoljnih ročnika smrtno je stradao jedan dragovoljni ročnik
Sigurnost je uvjet bez kojeg ne počinje obuka
Vezano za sudjelovanje i stradavanje pripadnika u mirovnim misijama i operacijama, iz MORH-a nam kažu kako Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju u međunarodnim operacijama potpore miru od 1999. godine. Do sada je u operacijama pod vodstvom UN sudjelovao 1791 pripadnik, u operacijama pod vodstvom Europske unije 44 pripadnika i u operacijama pod vodstvom NATO-a 4733 pripadnika, od čega u operaciji ISAF u Afganistanu 4429 pripadnika. Trenutno je u osam operacija
potpore miru raspoređeno ukupno 200 pripadnika OS RH. “Rizici stradavanja pripadnika OS RH u operacijama potpore miru su različiti, a ovise o vrsti operacije, ali i zadaćama koje pojedini pripadnik obavlja. Operacija s najvišim stupnjem rizika za pripadnike OS RH je operacija ISAF. Oružane snage Republike Hrvatske su tijekom svog sudjelovanja u operaciji ISAF od 2003. godine bile fokusirane na zadaće potpore, obuke, savjetovanja i mentoriranja lokalnih snaga sigurnosti (vojska i policija) i zaštitu snaga i baza ISAF-a. Od ukupnog broja pripadnika upućenih u operaciju ISAF, od djelovanja pobunjenika, lakše je ranjen jedan pripadnik OS RH, dok poginulih i teško ranjenih nije bilo. Od posljedica nesretnog slučaja i drugih okolnosti povezanih s obavljanjem službene zadaće u operaciji ISAF, također nije bilo smrtno stradalih pripadnika OS RH, no teške tjelesne povrede zadobilo je 18 pripadnika, dok je lakše tjelesne povrede zadobilo 26 pripadnika”, kažu u MORH-u.
“Kako bi se i dalje zadržao trend izuzetno malog broja stradavanja pripadnika u MORH-u i OS RH poduzimaju se sve potrebne mjere u smislu kvalitetne edukacije i obuke djelatnika u cilju zaštite ljudi i imovine. Obuka i izobrazba definitivno imaju značaj utjecaj na izbjegavanje nesreća i zaštitu na čemu se kontinuirano i planski radi sukladno nastavnim planovima i planovima obuke i vježbi. Ocjenjivanje na vježbama i prije upućivanja u operaciju ključan je element koji pojedinca i/ili postrojbu stavlja u kategoriju ‘spremnog’, čime je osposobljen za djelovanje u okružju za koje je obučen. Sve se odvija po načelu obuke usmjerene na zadaću ‘train as we fight’ ili ‘mission tailored training’. Obuka i edukacija vojnika je priprema za izvršavanje realnih zadaća koja se provodi kroz duže vrijeme, postepeno usložnjavajući uvjete. U svim pripremama, a naročito u obuci s raznim vrstama naoružanja, sigurnosti pojedinca se poklanja posebna pažnja. Sigurnost je uvjet bez kojeg ne počinje niti jedna obuka”, kažu u MORH-u.
Po prijemu u djelatnu vojnu službu, vojnici prolaze kroz program Specijalističke vojne obuke (SVO) u trajanju od osam do 12 tjedana, ovisno o složenosti posla koji ih čeka u postrojbi. Provodi se i obvezna obuka na namjenskim borbenim sredstvima i oružnim sustavima kako bi se povećala ukupna spremnost oružanih snaga u cjelini. Također, velika pozornost posvećuje se pripremi vojnika, dočasnika i časnika za operacije potpore miru. Kako bi pripadnik Oružanih snaga RH uopće mogao pristupiti obuci za jednu takvu misiju provjerava se razina poznavanja temeljnih vojnih zadaća, kao i njegova tjelesna i zdravstvena spremnost za misiju. U preduputnoj obuci pripadnici se pripremaju za svoje dužnosti u operacijama potpore miru prolazeći obuku kretanja u konvoju, reakcije na improvizirane eksplozivne naprave, patrole, rad u multinacionalnom operativnom okružju, te druge specifične zadaće. Također, u sklopu preduputne obuke, pripadnici OS RH se upoznavaju i s kulturološkim i vjerskim aspektima misije u koju se upućuju u cilju vlastite zaštite i sigurnosti u području operacije.