Uoči još jedne stručne konferencije "Menadžment i sigurnost" koja se u lipnju već tradicionalno održava u Čakovcu, članovi Programskog i Organizacijskog odbora za Zaštitu najavljuju glavne teme skupa, otkrivaju što od njega očekuju te što struka može očekivati od M&S-a u godinama koje dolaze
[ Dražen Najman ]
Višemjesečne pripreme članova Hrvatskog društva inženjera sigurnosti i predstavnika Visoke škole za sigurnost s pravom javnosti, i ove će godine rezultirati održavanjem Konferencije "Menadžment i sigurnost" u središtu najsjevernije hrvatske županije - u Međimurju. O tome što nas očekuje na M&S 2011. u Čakovcu i koje su sve korake poduzeli u pripremi skupa, Zaštiti su otkrili dr. Marijan Cingula sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ispred Programskog, te tajnik HDIS-a Antun Matija Filipović ispred Organizacijskog odbora Konferencije.
Dok ste lani utvrdili da "bez planiranja nema sigurnosti" jer je glavna tema bila "Planiranje i sigurnost", ove nas godine čeka tema "Organizacija i sigurnost". Koje su glavne karakteristike te druge osnovne funkcije menadžmenta?
Cingula: Prihvaćanjem ideje o kontinuitetu obrade procesnih funkcija menadžmenta željeli smo naglasiti da sigurnost treba promatrati u kontekstu menadžerske funkcije. Želimo pokazati da integralna sigurnost treba biti odgovornost svih menadžera u tvrtki, tj. onih najodgovornijih - članova uprave i nadzornih odbora. U tom smo kontekstu počeli s planiranjem jer je to proces koji se u okviru svake poslovne funkcije nalazi na početku.
"U ovogodišnjem setu predavanja ne želimo se baviti tek organiziranjem zaštite i sigurnosti u tvrtkama, nego i uključivanjem sigurnosti kao integralne funkcije u okviru menadžmenta u sve organizacijske jedinice, u sve organizacijske procese i na sve razine hijerarhijskog djelovanja u organizaciji", naglašavaju dr. Cingula i Filipović
Dakle, sve menadžerske aktivnosti prvo se planiraju. I sigurnost se kao samostalna poslovna funkcija prvo planira pa se isplanirano implementira. U kontekstu organizacije važno je uočiti da organizaciju možemo promatrati kao podfunkciju menadžmenta i podfunkciju sigurnosti. Znači, kad planiramo poslove sigurnosti, moramo ih planirati u kontekstu organiziranja kao postupka sređivanja resursa i organizacijskih oblika u okviru organizacije radi ostvarenja organizacijskih ciljeva. Time želimo pokazati da je sigurnost dio opće brige o realizaciji organizacijskih ciljeva. Sigurnost kao poslovna funkcija mora funkcionirati na razini poslovne organizacije. Tu nisu u pitanju pojedini segmenti kao zaštita na radu, zaštita informacijskih sustava, protupožarna ili tehnička sigurnost ili pak sigurnost ljudi u organizaciji, nego je riječ o organizaciji kao poslovnom sustavu koja ima svoje dijelove i hijerarhiju kroz koju funkcionira. U svim tim nabrojanim segmentima mora biti ugrađena sigurnost. Kroz problem organizacije želimo naglasiti da sigurnost kao poslovna funkcija mora biti uključena u sve organizacijske jedinice i u sve razine organizacijskog djelovanja, bez obzira na visinu hijerarhijske ljestvice. To ukratko znači: "Ako organiziranje kao postupak usklađivanja resursa s organizacijskim jedinicama u postupku realizacije ciljeva jest instrument kojim menadžment radi na implementaciji strategije i postizanju ciljeva, onda i sigurnost mora biti dio te i takve organizacije."
Koje nas sve stručne teme i predavači očekuju na M&S-u 2011.?
Cingula: Sigurno je da će se opet, kao i prošlih godina, u Čakovcu okupiti dio ljudi koji se bavi pitanjima sigurnosti u tvrtkama, kao i dio onih koji se bave nastavom ili izvođenjem procesa edukacije u pojedinim visokim školama. U svakom slučaju, fokus na organizaciju kao dio problema sigurnosti i menadžmenta obuhvatit će oba aspekta - organiziranje sigurnosti kao posebne funkcije te uključivanje sigurnosti u sve organizacijske jedinice i procese poduzeća i drugih poslovnih organizacija.
Možete li iz prihvaćenih radova izdvojiti neke osobito aktualne ili atraktivne za struku?
Filipović: Postupkom recenzije radova utvrđeno je 57 UDK oznaka za radove koji su prihvaćeni, uz postupak obrade od strane Programskog odbora. Na Konferenciji će autori predstaviti 21 predavanje u dvorani, a ostatak radova bit će dostupan u tzv. poster-sekciji. Od predavanja bih istaknuo dva zanimljiva inozemna djela iz susjedstva: "Komparativnu analizu utjecaja organizacijske kulture na sustav sigurnosti i zdravlja na radu u poslovnim organizacijama u Sloveniji i privrednim društvima u Srbiji" te "Organiziranost sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Sloveniji". Iz inozemnih predavanja možemo ponešto naučiti, posebno od kolega iz Slovenije koji nam izravno prenose svoja ‘europska’ iskustva. Od domaćih radova ističem temu iz ekologije – "Organizaciju ekološki usmjerenog poduzeća". Bit će zanimljivo čuti što autori misle o usklađivanju sigurnosti s rastućim ekološkim zahtjevima. Trendovi su takvi da kupci, tj. klijenti traže da čitav proces nastanka proizvoda zadovolji i ekološke norme, a ne samo kvalitetu proizvoda. Izdvajam i radove "Percepcija kriza i konflikata u globalnim medijima", iako to nije u središtu zanimanja struke, te "Sigurnost obrazovno-odgojnih ustanova u društvu rizika", što je na tragu više nesreća u igraonicama i školama zadnjih godina.
Kojim ste se kriterijima vodili pri odabiru tema i predavača? Je li bilo i odbijenih radova koji nisu zadovoljili te kriterije?
Filipović: Što se tiče kvalitete radova, primjećujemo pozitivan doprinos tema s prethodnih konferencija M&S. Tako se, recimo, kroz radove ‘organiziranja’ primjećuje iskustvo s lanjske konferencije ‘planiranja’. Osim toga, jamac znanstveno-stručne kvalitete bit će i radovi autora kojima će ovo biti prvo sudjelovanje na M&S-u. Upravo će se oni najviše potruditi opravdati naše povjerenje. Cingula: Uvijek nastojimo u prvi plan staviti kvalitetu. Ako se pojavi rad koji je, u odnosu na temu, sadržajno problematičan, ali stručno kvalitetan, onda ga nastojimo prihvatiti i prilagoditi temi.
Ove godine u Čakovec stižu autori iz 21 grada i četiri države: 60 iz Hrvatske, 11 iz Srbije, šest iz Slovenije te jedan iz BiH. Konferencija M&S od samih svojih početaka, naime, u svome imenu ima nastavak ‘s međunarodnim sudjelovanjem’
No svake godine neki radovi ne uđu u završni krug jer procijenimo da im kvaliteta nije zadovoljavajuća. Budući da svaki rad prolazi dvije recenzije, moguće je i to da recenzenti imaju neusklađena mišljenja pa tada tražimo mišljenje trećega. Pritom se traže dvije kategorije radova - znanstveni i stručni. Radove manje usklađene s visokim standardima kvalitete stavljamo u niže kategorije. Nastojimo s jedne strane sačuvati što veći broj sudionika, ali i paziti na kvalitetu skupa. Postotak odbačenih radova ipak nije tako visok. Od prihvaćenih radova na autoru je odabir hoće li njegovo djelo ići na predavanje ili u poster-sekciju.
M&S već tradicionalno okuplja sigurnosnu struku iz Hrvatske i susjednih država - BiH, Slovenije i Srbije. Je li ta suradnja primjer ostalima u regiji?
Filipović: U povodu suradnje ističem dva ‘svijetla’ primjera iz ove godine. Prvo su predstavnici HDIS-a sudjelovali na skupu Društva varnostnih inženirjev Ljubljana, a s kolegama iz BiH, iz Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta iz Tuzle (smjer sigurnost i pomoć) organizirali smo dva međusobna susreta. Regionalna suradnja pomaže nam u pripremi i provedbi M&S-a jer ‘sigurnost ne poznaje granice’. Primjer je i suradnja hrvatske policije s kolegama iz stranih zemalja tijekom turističke sezone kad na našoj obali ureduju strani policajci.
Jeste li imali problema u ‘probijanju’ suradnje, te sa stručnjacima iz koje zemlje najbolje surađujete?
Cingula: Kolege iz Slovenije, Srbije i BiH dolaze nam od prve konferencije M&S-a. Ipak, Slovenci dolaze u većem broju i suradnja je s njima najintenzivnija jer nam je Slovenija teritorijalno najbliža. No, nema nikakvih prepreka za suradnju s kolegama iz drugih zemalja bivše države. Filipović: Glede suradnje možemo reći da je menadžment sigurnosti iz Hrvatske trenutačno u središtu jakosti naše struke. Ove nam godine autori dolaze iz 21 grada i četiri države, i to 60 iz Hrvatske, 11 iz Srbije, šest iz Slovenije te jedan iz BiH. Konferencija M&S od početka u svome imenu ima nastavak ‘s međunarodnim sudjelovanjem’, što ovi podaci i potvrđuju.
Konferencija se godinama održava u Čakovcu. Zašto ste za okupljanje struke odabrali baš međimursko središte, a ne Zagreb ili neki drugi hrvatski grad? Je li to možda zato što je Čakovec među najsigurnijim sredinama u Hrvatskoj?
Cingula: Možda je najvažniji razlog održavanja M&S-a u Čakovcu to što u njemu živi i radi naš kolega Josip Taradi, član Programskog odbora koji je ‘srce i duša’ ove Konferencije. Doduše, bilo je pokušaja preseljenja skupa u Dalmaciju, no održavanjem tradicije priređivanja M&S-a u Čakovcu kao regionalnom središtu pokazali smo da taj gradić ima potencijala iznijeti jedan takav stručno-znanstveni skup koji korijene vuče iz poslijediplomskog studija na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike.
Znači li to da Čakovec ostaje mjestom održavanja M&S-a i idućih godina, budući da nakon "Organizacije i sigurnosti" preostaju još tri teme iz programskog ciklusa "Osnovne funkcije menadžmenta i sigurnost" - upravljanje ljudskim resursima, vođenje i kontroliranje?
Filipović: Nema potrebe mijenjati nešto što je godinama dobro uhodano. Brojčano gledajući - s prihvaćenih 57 radova očekujemo oko 120 autora i osamdesetak ostalih gostiju, dakle ukupno oko 200 sudionika. Mjesto održavanja opet je zgrada Scheier u središtu Čakovca.
Ako imamo državnu i javnu sigurnost, ili sigurnost u okviru velikih tvrtki, tada sigurnost mora biti i dio općeg društvenog života ili društvene odgovornosti i brige za čovjeka, materijalna dobra i prirodu
Naša konferencija sa svojom tradicijom svakako pokazuje karakter i snagu, a mi se nadamo, ako nam financijske prilike dopuste, da ćemo s idućim okupljanjima važan trag ostaviti i izvan tog znanstvenog dijela. Kad bismo neke ključne zaključke s konferencija javno objavili, možda bismo u društvu izazvali veće rasprave o pitanjima sigurnosti. Cingula: Procesi edukacije za sigurnost moraju obuhvatiti mnogo šira područja od zaštite na radu i moraju biti ugrađeni u sve upravljačke procese u svim organizacijama. Ako imamo državnu i javnu sigurnost, ili sigurnost u okviru velikih poduzeća, onda sigurnost mora biti i dio općeg društvenog života ili društvene odgovornosti i brige za čovjeka, materijalna dobra i prirodu.