Opada zanimanje Slovenki za policiju

Do ulaska u politiku nisam se posebno osvrtala na komentare o mojoj 'ženstvenosti'. Ali nakon ulaska u politiku pojavilo se dosta predrasuda i komentara u javnosti na račun mog izgleda. To se odnosilo i na moj privatni život pa moram spomenuti da takav podcjenjivački odnos nije karakterističan za poslovni svijet. Tamo se najviše cijene sposobnost i znanje.
[ Dražen Najman ]

Za razliku od Hrvatske u kojoj najviše rangirana žena obnaša dužnost predsjednice Vlade, najviše rangirana Slovenka zastala je na jednoj stubi niže, no na jednako osjetljivom mjestu – na čelu ministarstva unutarnjih poslova. Katarina Kresal, inače i predsjednica Liberalne stranke, već punih godinu dana vodi slovensku policiju, a u ovom ekskluzivnom razgovoru za hrvatsku »Zaštitu« progovara o zastupljenosti žena u slovenskoj policiji i borbi protiv muških stereotipa »o lijepim ženama«, kao i o svojim projektima reforme slovenskog MUP-a.

Koliko je žena danas zaposleno u slovenskoj policiji? Je li taj trend pozitivan ili negativan u odnosu na prijašnje godine?

Prema našim statističkim podacima, sredinom ove godine u redovima MUP-a Republike Slovenije bilo je 838 uniformiranih policajki, što je 13,4 posto od ukupnog broja uniformiranih policajaca, te 284 neuniformiranih djelatnica, što je 20,7 posto od ukupnog broja neuniformiranih u MUP-u. Ukupno je, dakle, 1122 djelatnica. Nažalost, opažamo da je među ženskom populacijom u padu zanimanje za rad u policiji. Naime, dok je 2003. godine među svim prijavljenim kandidatima bilo čak 50,6 posto žena, zadnjih se godina taj broj ustalio na 37 posto. Zadnjeg listopadskog dana ove godine bilo je tek 87 policajki više nego zadnjeg dana 2008. godine.

Za politiku obično kažu da je "muška arena". No vi ste otišli i korak dalje – ušli ste u tradicionalnu "mušku" profesiju. Kakav je osjećaj biti ministrica unutarnjih poslova?

Politika me uvijek zanimala, ali sam ključni korak napravila posve slučajno, bez predviđanja. Naime, Liberalna demokracija Slovenije, moja matična stranka, bila je u problemima pa su stranačke kolege tražile nekog tko bi organizaciju opet osovio 'na noge'. Taj izazovan zadatak, priznajem, prihvatila sam s veseljem. Želja mi je bila promijeniti praksu u radu i pokrenuti stvari. A to što sam ušla u 'mušku arenu', kako kažete, bio mi je dodatni izazov. U visoku politiku ušla sam neopterećena, s riješenim egzistencijalnim pitanjem, izgrađenom karijerom i željom da neke stvari promijenim na bolje. To je ukratko bio moj glavni cilj. Što se tiče Ministarstva, ako je posao pravilno organiziran, a međuljudski odnosi na visini, onda je rad uvelike olakšan, bilo da ste na čelu ministarstva unutranjih poslova ili, primjerice, u odvjetničkom uredu. S profesionalnim iskustvom iz gospodarstva, uvela sam novi princip rada koji je praktičniji za gospodarstvo, ali i za javnu upravu. Za funkcioniranje sam postavila jasne ciljeve, na odgovorna vodeća mjesta postavila stučnjake, uvela nov režim rada gdje se pristojnost i odgovornost podrazumijevaju. Stoga nakon godine na čelu Ministarstva tvrdim da je tako postavljen princip djelovanja donio - opipljive rezultate. Osim toga, između mene i mojih kolega vladaju veliko povjerenje, poštovanje i otvorena komunikacija.

U Sloveniji se dio političara osvrtao na vaš izgled, potvrđujući tipičnu šablonu da se o ženama sudi najviše kroz fizički izgled. Smeta li vas to? I je li se išta promijenilo otkad iza sebe imate policijski aparat?

Do ulaska u politiku nisam se posebno osvrtala na komentare o mojoj 'ženstvenosti'. Ali nakon ulaska u politiku pojavilo se dosta predrasuda i komentara u javnosti na račun mog izgleda. To se odnosilo i na moj privatni život pa moram spomenuti da takav podcjenjivački odnos nije karakterističan za poslovni svijet. Tamo se najviše cijene sposobnost i znanje. Međutim, razni zluradi komentari nisu me zaustavili, iako svakojake glasine nije lako slušati. Ipak ljudi ljude ocjenjuju prema vještinama i zadaćama koje izvršavaju. Inače, smatram da naše Ministarstvo trenutačno funkcionira vrlo kvalitetno. Pred realizacijom smo važnih projekata kao što su ustroj nacionalnog ureda za istragu najgorih oblika gospodarskog i kriminala druge vrste, a tu je i temeljita reorganizacija policije. Kroz nju policiju želimo približiti ljudima i učiniti je manje krutom. Ako me se ocjenjuje po rezultatima moga rada, mogu biti apsolutno spokojna jer je policija za mog mandata postigla odlične rezultate u otkrivanju i procesuiranju kaznenih djela. Tako smo u posljednjih 12 mjeseci čak 17 posto učinkovitiji u rješavanju gospodarskog kriminala, čak je 300 posto povećano otkrivanje korupcijskih djela, a 15 je posto više pokrenutih financijskih istraga, koje su osnova za oduzimanje nezakonito stečenih dobara.

Doživljavaju li vas kolege apsolutno ozbiljno ili možda ipak ima podsmijeha i omalovažavanja? Drugim riječima, koliko je teško biti žena na čelu policije?

Smatram da me moji podređeni shvaćaju ozbiljno. Na mjesto ministrice nisam došla zato da zadovoljim u formi ljepote, nego da zajedno sa suradnicima za resorno ministarstvo postignem kvalitativni pomak naprijed. Osim borbe protiv gospodarskog kriminala i reorganizacije policije, što sam već spomenula, u tijeku su i pripreme daljnjih mjera za poboljšanje cestovnog prometa, a posebno mjera koje će biti stroge za alkoholizirane vozače. Prvi put u povijesti ministarstva prioritet su mjere za prevenciju i istraživanje obiteljskog nasilja, radi kojih organiziramo dodatnu izobrazbu i usko surađujemo s nevladinim organizacijama. Osim toga, treba znati da sam se kao ministrica latila rješavanja dugogodišnjeg slovenskog problema - famoznog statusa izbrisanih iz državljanstva RS-a. Kad sam se o tom problemu izjasnila u državnom parlamentu, kroz očitovanje u interpelaciji, pridobila sam potporu i brojne čestitke jer sam potaknula rješavanje problema kojeg moji muški kolege nisu uspjele privesti kraju sve ove godine. Tijekom svoga manadata dokazala sam ozbiljnost svojih namjera.

Po vašem mišljenju, koje su prednosti odnosno mane žena u odnosu na muške kolege u policiji?

Žene, za razliku od muškaraca, gaje drukčiji sustav rada i razmišljanja, što tvrdim na osnovu višegodišnjeg poslovnog iskustva. Svakako bi bilo odlično da je više žena na vodećim pozicijama u politici, policiji i drugdje. Ženama moramo omogućiti lakše usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života, stoga vjerujem da će poticaji dalje ići u tom smjeru.

Što biste na kraju poručili svim slovenskim i hrvatskim policajkama?

Policijska profesija nije nimalo laka. Svaki su dan suočeni s prijetnjama, a građani od njih očekuju najvišu razinu sigurnosti. U svakodnevnom životu često podozrivo gledaju na policijske djelatnike, jer smatraju da oni u društvu imaju samo represivnu ulogu. Međutim, koga zovemo u pomoć kad se nađemo u opasnosti? Policajci su nam uvijek spremni pomoći, njima ne smije uzmanjkati volje i osjećaja za druge. Borim se stoga našim policijskim službenicima podići standard života i rada. Zato treba učiniti sve moguće kako bi se udovoljilo njihovim zahtjevima u službi.