Od studenog 2023. godine krajnji jug Republike Hrvatske prvi je puta telekomunikacijski povezan svjetlovodnom infrastrukturom koja prolazi isključivo kopnenim putem Lijepe naše, a između lokacija Komarna na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu ugrađena je u tijelo Pelješkog mosta
Što je to svjetlovodna mreža
OIV je kroz svoju gotovo stogodišnju povijest koristio razne tehnologije u svrhu prijenosa signala i podataka. Na početku su to bile analogne mikrovalne veze koje su zamijenjene digitalnima kako bi se smanjio utjecaj atmosferskih neprilika te osigurala neprekinutost televizijskog i radijskog odašiljanja. Međutim, uz ubrzani razvoj modernih telekomunikacija, mobilnih mreža, kao i sve veće zahtjeve pristupa internetu visokih brzina, svjetlovodna infrastruktura postaje imperativ jer uz ogromnu propusnost posjeduje i dodatne prednosti kao što su otpornost na atmosferske neprilike i elektromagnetska zračenja. Također, svjetlovodna povezivanja preduvjet su razvoja 5G mobilnih mreža koje zahtijevaju velike prijenosne kapacitete te vrlo niska kašnjenja reda veličine milisekunde.
Sredinom prošlog stoljeća ideja uporabe svjetlovodnog vlakna u komunikacijske svrhe zaokupila je mnoge znanstvene institute u svijetu te je već 70-ih godina učinjen značajan tehnološki napredak u vidu laserske tehnologije i svjetlovodnih vlakana malog gubitka. Početkom 90-tih godina prijenosna tehnologija uveliko je napredovala na način da je već tada bilo moguće postići brzine prijenosa podataka od 2,5 Gbit/s što je omogućilo veliki iskorak u telekomunikacijskoj industriji. U svjetlovodnim prijenosnim sustavima podatak putuje putem svjetlosti koju generira laser ili LED svjetleća dioda pretvarajući električni signal u svjetlost određene valne duljine. Medij za prijenos podataka je svjetlovodno vlakno koje se sastoji od jezgre, plašta i dodatnih slojeva za zaštitu, a na kraju puta nalaze se fotodetektori odnosno prijamnici za detekciju svjetlosnog signala.
Svjetlovodna mreža suvremena je komunikacijska mreža koja pruža gotovo neograničene kapacitete prijenosa podataka do veličine Tbit/s (1000 Gbit/s). Tehnologija koja nam omogućuje takav eksponencijalni rast brzina prijenosa je multipleksiranje valnih duljina. Značajka te tehnologije jest da može primiti više svjetlosnih signala u isto vrijeme te im dodjeljuje zasebnu valnu duljinu koju pak multipleksira na jedno zajedničko svjetlovodno vlakno.
Osim za povezivanje velikih komunikacijskih čvorova (npr. podatkovnih centara) svjetlovodna infrastruktura ima značajnu penetraciju i prema krajnjim korisnicima, ne samo prema poslovnim sustavima nego i prema stambenim zgradama te obiteljskim kućama. Tradicionalne pristupne bakrene mreže zamjenjuju se svjetlovodnima na kojima je moguće povećavati kapacitete, od početnih od nekoliko stotina megabita po sekundi (Mbit/s) za svakog krajnjeg korisnika spojenog na svjetlovodnu mrežu, bez ikakvih zahvata na infrastrukturi. To je moguće zamjenom ili nadogradnjom svjetlovodnih niti i kabela kao osnovnih infrastrukturnih elemenata svjetlovodne mreže. U nadolazećoj budućnosti, svjetlovodne pristupne mreže omogućit će krajnjem korisniku brzine prijenosa od nekoliko gigabita po sekundi (Gbit/s), s mogućnošću da se u daljnjoj budućnosti ta brzina poveća čak na terabit po sekundi (Tbit/s). Dodatno, prednosti svjetlovoda u usporedbi s tradicionalnim bakrenim vodovima leže u tome što su svjetlovodi znatno lakši, ne prenose elektricitet i opasna zračenja, a prenose manju količinu infracrvenog i ultraljubičastog zračenja. Isto tako, mogu doći u kontakt s vodom i ne postoje elektromagnetske interferencije te imaju visoku sigurnost prilikom prijenosa informacija. Osim toga, za prijenos svjetlosti na velike udaljenosti koriste se svjetlovodna pojačala koja direktno pojačavaju signal bez svjetlosno-električke pretvorbe što dovodi do značajnog smanjenja potreba za napajanjem terminalne opreme električnom energijom te samim time i manje disipacije snage u okolini.
Svjetlovodi su telekomunikacijski vodovi sadašnjosti i budućnosti, a svjetlovodne niti, koja se najčešće izrađuju od kvarca (silicijevog dioksida) idealan su medij za prostiranje svjetlosti koja pak posjeduje dualnu prirodu jer istovremeno pokazuje svojstva vala i čestice. Svjetlost je jedini elektromagnetski val koji se prenosi kroz svjetlovodno vlakno.
Optička infrastruktura u OIV-u
OIV je jedan od vodećih pružatelja usluga prijenosa podataka velikih brzina u Republici Hrvatskoj te kroz iste podržava različite tehnološke platforme poput PDH/SDH, Ethernet/GbEthernet i IP/MPLS kao i DWDM.
Za potrebe pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga izgradili smo modernu svjetlovodnu mrežu baziranu na DWDM tehnologiji koja se kontinuirano proširuje. Mreža je izgrađena korištenjem svjetlovodne infrastrukture kompanija koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i omogućuje pružanje usluga prijenosa podataka velikim brzinama (do 100 Gbit/s) između gradova Zagreb, Rijeka, Zadar, Split, Šibenik, Varaždin, Osijek, Pula, kao i prema susjednim državama na graničnim prijelazima prema Sloveniji, Srbiji, BiH, Mađarskoj Proširenjem OIV DWDM mreže s dva nova čvora: Zaradeže i Srđ/Dubrovnik omogućeno je pružanje širokog raspona usluga prijenosa telekomunikacijskog kapaciteta velikih brzina prijenosa podataka (do 100 Gbit/s) do samog juga Republike Hrvatske i dalje prema Crnoj Gori.
Za prijenose podataka manjih brzina (do 1 Gbit/s) OIV je izgradio višeuslužnu prijenosnu mrežu baziranu na IP/MPLS protokolu te nudi usluge virtualnih privatnih mreža kako za interne, tako i za vanjske korisnike. Osim toga, OIV je prisutan u svim većim podatkovnim centrima u RH, kako IP/MPLS tehnologijom, tako i DWDM.
Nakon što je 2014. preuzeo upravljanje viškovima svjetlovodne infrastrukture na magistralnim pravcima po cijeloj RH, OIV je započeo s povezivanjem ključnih objekata svjetlovodima. Tijekom prvih godina povezani su ključni odašiljački objekti u svakoj od četiriju regija - Sljeme, Učka, Josipovac i Biokovo.
OBJEKT BIOKOVO OIV je ulaganjem u infrastrukturu u proteklih deset godina započeo automatizaciju objekata kako bi istovremeno optimizirao troškove i korištenje ljudskih resursa. Izgradnjom optičke mreže do objekta, razvojem i modernizacijom tehnologije nadograđen je sustav daljinskog nadzora i upravljanja te su na taj način potpuno automatizirani objekti na kojima su u svrhu održavanja sustava dežurali zaposlenici. Tako je 31. kolovoza 2021. godine bio posljednji dan rada čitave posade objekta Biokovo koji se nalazi na vrhu Sv. Jure u sklopu Parka prirode Biokovo te ga je do sada krasila titula “najvišeg radnog mjesta u Hrvatskoj”.
OBJEKT LABINŠTICA Jedan od najvažnijih odašiljačkih objekata u Republici Hrvatskoj - Labinštica, krajem kolovoza 2022. godine povezan je s ostatkom mreže putem nove svjetlovodne infrastrukture čime je omogućen nastavak podrške postojećih usluga te ujedno ostvarena osnova za razvoj i pružanje onih novih. Objekt je s lokacijom Prgomet spojen u suradnji s HEP-operator distribucijskog sustava d.o.o. - Elektrodalmacija Split, Hrvatskim autocestama (HAC) i izvođačima radova Itel d.o.o. i Konektor d.o.o., a duljina svjetlovodne mreže je 14,0 km
.jpg)
OBJEKT ĆELEVAC Objekt Ćelevac nalazi se u zadarskoj županiji na krajnjim jugoistočnim padinama Velebita i predstavlja važno odašiljačko mjesto na razmeđi Dalmacije i Like. Isti je, također krajem listopada 2022. godine, povezan s ostatkom postojeće svjetlovodne mreže na području Republike Hrvatske. Povezivanje je ostvareno izgradnjom nove kabelske kanalizacije (DTK) i uvlačenjem svjetlovodnog kabela od objekta Ćelevac do kontejnera OIV-a smještenog na željezničkom kolodvoru u Gračacu. Važno je još napomenuti kako je objekt Ćelevac spojen preko IP/MPLS mreže na postojeću DWDM mrežu vrlo visoke pouzdanosti s visokim stupnjem redundancije. Partneri u projektu bili su HŽI d.o.o. i HC d.o.o. (ispostava Zadar), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (Uprava za zaštitu okoliša) i Javna ustanova “Park prirode Velebit.”, a duljina trase je 13,2 km.
OBJEKTI BELJE, BORINCI, KOŠAREVAC Kako bismo ispoštovali što ravnomjerniji razvoj naše zemlje, u drugoj polovici 2022. pokrenuta su i svjetlovodna spajanja najznačajnijih objekata na istoku države. U tom projektu svjetlovodima su povezani objekti Belje u Baranji, Borinci kod Vinkovaca te Košarevac iznad Slavonskog Broda. Time smo na tim lokacijama pored krajnjih ogranaka mikrovalnih veza, budući se radi o lokacijama u blizini državnih granica, omogućili i svjetlovodnu povezivost. Ukupna duljina svjetlovodne mreže je 25,9 km.
Najznačajniji geostrateški projekt kojim je ostvarena kopnena povezanost Republike Hrvatske je izgradnja Pelješkog mosta. Taj značajan infrastrukturni projekt omogućuje kopnenu širokopojasnu telekomunikacijsku povezanost s jugom naše zemlje jer je unutar Pelješkog mosta ugrađena cjelovita svjetlovodna infrastruktura, a OIV ima ulogu infrastrukturnog operatora sukladno Projektu objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI).
U sklopu izgradnje mosta, pristupnih cesta i pripadne infrastrukture, OIV je putem nove prijenosne komunikacijske mreže povezao novoizgrađeni nadzorni centar Hrvatskih cesta uz čvor Zaradeže. Time je, u realnom vremenu, omogućen prijenos podataka o količini prometa između centara u Zaradežu i Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom Hrvatskih cesta u Karlovcu, a koji je ujedno i nacionalna pristupna točka u kojoj se razmjenjuju podaci tzv. DATEX protokola na razini Europe.
Krajem 2023. godine možemo reći kako je svjetlovodno povezana Republika Hrvatska proširenjem OIV DWDM mreže s dva nova čvora. Naime, povezivanjem čvora Zaradeže i čvora Srđ omogućeno je pružanje širokog raspona usluga prijenosa telekomunikacijskog kapaciteta velikih brzina prijenosa podataka (do 100 Gbit/s) do samog juga Republike Hrvatske.
Nužni preduvjet za proširenje DWDM mreže bio je osigurati povezivanje svjetlovodnim kabelom, a ova, posljednja faza projekta svjetlovodnog povezivanja bila je izuzetno složena. Tako je na samom završetku projekta OIV uvukao svoj kabel od jedne od pristupnih cesti prema Pelješkom mostu točnije od lokacije Zamaslina do mosta Franje Tuđmana u Dubrovniku odnosno do spoja na postojeći OIV svjetlovodni kabel u Dubrovniku, a koji povezuje Srđ i Zračnu luku Dubrovnik. Radilo se u veoma zahtjevnoj dionici s ukupnom duljinom OIV svjetlovodnog kabela od otprilike 44 kilometara.
Time je OIV, uz mikrovalne veze, osigurao povezanost svih krajeva naše zemlje svjetlovodnim kabelom što osigurava redundantnost i povećava dostupnost servisa. Svjetlovodna povezivanja ključnih objekata vrlo su složena iz više razloga, a prvenstveni je taj što se radi o udaljenim lokacijama. Također, postupak ishođenja građevinske dozvole je dugotrajan proces, a izvođenje građevinskih radova iskopa, polaganja cijevi i uvlačenja svjetlovodnih kabela uvjetovano je konfiguracijom terena koji su često krševiti i nepristupačni.
OIV je već dugi niz godina imao u planu povezati jug i sjever Hrvatske svojom svjetlovodnom mrežom baziranoj na DWDM tehnologiji. Cestovnim povezivanjem samog juga Republike Hrvatske ostvareni su nužni preduvjeti i za realizaciju svjetlovodnog povezivanja budući da je u sklopu izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta građena i kabelska kanalizacija odnosno polagan svjetlovodni kabel.
OBJEKT PROMINA Jedan od važnijih odašiljačkih objekata u Republici Hrvatskoj – Promina. Nalazi se na istoimenoj planini. U 2023 je ishođena građevinska dozvola i početkom ove godine je krenula izgradnja OIV kabelske kanalizacije u duljini od 11,5 km od ŽC Oklaj – Drniš i uvlačenjem svjetlovodnog kabela od objekta Promina do željezničkog kolodvoru u Drnišu. Plan završetka radova je sredinom ove godine te će trasa uvlačenja novih svjetlovodnih kabela iznositi cca 17 km.
Širenje svjetlovodne infrastrukture
OIV i dalje nastavlja proširivati ponudu telekomunikacijskih usluga preko povećanja telekomunikacijskih kapaciteta u svjetlovodnoj mreži, a neprestanim ulaganjem u sustav i širenje svjetlovodnih komunikacijskih mreža želja je da svako kućanstvo u Hrvatskoj ima pristup širokopojasnom internetu.
Nastavak širenja svjetlovodne infrastrukture realizirat će se kroz provedbu programa NP-BBI (izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture) u kojem je OIV nadležan za tehničku provedbu projekta, a podrazumijeva izgradnju nacionalne optičke infrastrukture (NGN agregacijske infrastrukture) na području cijele Republike Hrvatske u koju će biti položeni svjetlovodni kabeli.
Izgradnja optičke infrastrukture sljedeće generacije podrazumijeva izgradnju pasivne svjetlovodne infrastrukture do ciljanih naselja u prigradskim i ruralnim područjima, a očekuje se izgradnja pasivnih svjetlovodnih dionica u duljini većoj od oko pet tisuća kilometara. Ciljne skupine unutar navedenih naselja bit će i javne ustanove, odnosno nacionalni, regionalni i lokalni vladini uredi i podružnice, uključujući obrazovne, zdravstvene, kulturne, turističke i pravosudne ustanove. Realizacija projekta financiranog strukturnim fondovima Europske unije snažan je poticaj gospodarstvu, a potiče i različite privatne inicijative i investicije. Izgradit će se širokopojasna svjetlovodna infrastruktura diljem naše zemlje, a radovima i konkretnom infrastrukturom potaknut će se revitalizacija i održivost malih sredina gdje trenutno nema infrastrukturnih preduvjeta za digitalizaciju i opći razvoj.