Benefit dronova je nemjerljiva u misijama spašavanja života, izrade detaljne analize situacije i područja na koja je teško ili nemoguće pristupiti ili uopće još nisu istražena, no dronovi imaju i mana jer služe nerijetko za terorističke i kriminalne aktivnosti, nema generaliziranog programa obrazovanja kao ni tehničkog pregleda plovidbenosti UAS-a, a tu je i pitanje zaštite privatnosti
Counter UAV (Unmanned Aerial Vehicle) Show Europe održan je u Amadria Parku Šibenik, od 18. do 20. svibnja u organizaciji časopisa Zaštita i pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane RH, Ministarstva unutarnjih poslova RH, Hrvatske gospodarske komore, Grada Šibenika i Šibensko- kninske županije te ST Engineeringa. Na početku CUAV Showa sudionicima su se obratili Josip Granić, pročelnik HGSS-a, Ante Galić, tajnik Grada Šibenika, Iris Ukić Kotarac, zamjenica župana Šibensko-kninske županije, i pukovnik Damir Tolić iz MORH-a. Ilegalna uporaba bespilotnih letjelica ozbiljan je sigurnosni problem u cijelom svijetu jer teroristi, aktivisti i kriminalci usvajaju tehnologiju bespilotnih letjelica i razvijaju nove, kreativne i sofisticirane načine za počinjenje kriminala, terorizma i zadiranja u privatnost građana. Teroristi nerijetko koriste bespilotne letjelice kao opciju taktičkog planiranja napada kako bi izazvali masovne poremećaje, oštetili gospodarsku stabilnost i izravno ugrozili sigurnost. .
Tehnologija protudronova, oko koje se bazirao CUAV Show, također je poznata i kao protu-UAS, C-UAS ili protu-UAV tehnologija, a odnosi se na sustave koji se koriste za otkrivanje i/ili presretanje bespilotnih letjelica. Osobito je značajna pri zaštiti kritične infrastrukture, kriznom upravljanju, te jamčenju sigurnosti i upravljanju rizicima od novonastalih prijetnji. Moglo se doznati više o svim sustavima koji postoje kako bi se onemogućilo ilegalne ili dronove koji predstavljaju prijetnju. Riječ je o sustavima koji ometaju upravljanje dronom (poput GPS-a, radiokomunikacije itd.), sustavima koji koriste visokoenergetske zrake kako bi ometali ili uništili besposadne letjelice izravno, sustavima koji mogu fizički uloviti besposadne letjelice tijekom leta koristeći rješenja poput mreža te sustavima koji fizički uništavaju dron pomoću projektila.
Za i protiv
CUAV Showu Europe je pridružena i završna konferencija “DroneWISE EU project”, a u sklopu Showa održana je i demonstracija protudronskih sustava u letačkoj zoni te izložba protudronskih sustava. Letačku zonu je predvodio Filip Biočić, koji je na čelu UAS odjela HGSS-a. Biočić je kroz svoje izlaganje naglasio da se povijest letećih objekata ili bespilotne letjelice u svojim rudimentarnim oblicima, proteže daleko do drevne civilizacije. Kinezi su oko 200. godine n.e. koristili papirnate balone (opremljene uljnim lampama za zagrijavanje zraka) za prelijetanje iznad svojih neprijatelja, dok je u Europi prvi pisani spomen UAS-a napad na Veneciju 1839. gdje su vojnici koristili balon na vrući zrak za nošenje eksploziva. Dronovi su nekada bili proizvod ograničen na vojnu domenu, ali je posljednjih godina ova tehnologija eksplodirala. Današnji se dronovi koriste za doista širok spektar aktivnosti, a njihovi se proizvođači brzo prilagođavaju potrebama javne sigurnosti. Od policijskih kriminalističkih istraga i rekonstrukcija, preko zadaća vezanih za gašenje požara, 3D mapiranja, do procjene rizika i zračne rezonancije nakon potresa, dronovi imaju puno uloga. Njihova je benefit nemjerljiva u misijama spašavanja života, izrade detaljne analize situacije i područja na koja je teško ili nemoguće pristupiti ili uopće još nisu istražena no imaju i mana jer služe nerijetko za terorističke i kriminalne aktivnosti, nema generaliziranog programa obrazovanja kao ni tehničkog pregleda plovidbenosti UAS-a, a tu je i pitanje zaštite privatnosti. Biočić je kao dobru upotrebu dronova naveo njihovu pomoć nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Uz pomoć dronova je napravljeno kartiranje grada Petrinje, svega dva dana nakon potresa, a prikupljanje materijala se intenzivno nastavilo sve dok je bilo potrebe.
Predavač iz Europske komisije, Lars Huybrechts upoznao je prisutne s delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/945 o bespilotnim zrakoplovima i o operaterima bespilotnih zrakoplova, uredbi Komisije (EU) 2019/947 o postupcima i pravilima za rad bespilotnih letjelica te upravljanju incidentima dronom na aerodromima. Osim europskog regulatornog okvira za sigurno rukovanje dronovima, naveo je i nedavne sigurnosne reference: Strategiju EU-a iz srpnja 2020. i Program borbe protiv terorizma iz prosinca 2020.
Prijetnja koja dolazi od neprijateljskih bespilotnih predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Stoga EU radi na razvoju europske protu-UAV matrice, za provođenje referentnih testova postojećih C-UAS sustava i za izradu C-UAS nastavnog plana i programa.
AI detekcija
U izlaganju Jeffrey Starra, CMO D-Fend Solutions moglo čuti da urbani incidenti povezani s dronovima predstavljaju stalno prisutnu prijetnju za razne sektore. Naveo je neke od posljednjih sigurnosnih incidenata – tako su dronovi krajem ožujka prizemljili sve letove u Dublinu na 20 minuta; 19. travnja je uhićen muškarac jer je preletio dronom preko mjesta na kojem je francuski predsjednik Macron imao sastanak; zbog drona je 22. siječnja zaustavljena utakmica Premier lige na 20 minuta; teroristička skupina je koristila dron početkom travnja kako bi napala vladu u Myanmaru....Uz to, policija stalno istražuje izvješća o dronovima koji špijuniraju djecu. U predavanju Regulusa moglo se čuti da se većina dronova oslanja na GNSS za navigaciju i letenje, a GNSS signali su osjetljivi na manipulaciju, da su bespilotne letjelice budućnosti 4G/5G dronovi, te da je GNSS lažiranje/manipulacija vrlo učinkovito protiv većine dronova.
O DEFENDER projektu financiranom putem EU Horizon 2020 programa za istraživanje i razvoj govorio je Krishna Chandramouli. Riječ je o upotrebi AI za detekciju dronova, odnosno sigurnosnoj platformi koja integrira nekoliko različitih tehnologija i predstavlja operativni nacrt za zaštitu kritične energetske Infrastruktura (CEI). Naveo je da su razvijeni novi pristupi za zaštitu postojećih i budućih europskih CEI operacija protiv kibernetičko-fizičkoo-društvenih prijetnji. Provedeno je pritom uspješno postavljanje detektora drona kao i naknadne probne validacije. Osnovni je cilj protudronskih sustava je što prije neutralizirati prijetnje. Sami sustavi, moglo se i čuti i vidjeti, vrlo su raznoliki jer se kreću od ručnih uređaja do velikih raketnih sustava za protuzračnu obranu, a ima ih laserskih, elektroničkih i kinetičkih. Protudronski sustavi otkrivaju ciljeve na temelju različitih senzora – radara, elektroničkog izviđanja komunikacijskih signala , akustike i elektrooptike. Često primjenjuju više metoda kako bi poboljšali otkrivanje i smanjili mogućnost lažne uzbune.
Sponzori CUAV Showa na kojem su sudjelovali izlagači i sudionici iz cijele Europe, bile su tvrtke Rinicom, Operational Solutions, Rinigard, D-Fend Solutions, Imco Industries, Regulus, Luveti, IFR Suplies, SkySafe, Dat Con i Končar Digital. (N.G.K.)
Fotogalerija