Identificirani izazovi u implementaciji Zakona o kritičnoj infrastrukturi donesenog 2013. godine, prvenstveno se odnose na nedovoljnu i neodgovarajuću komunikaciju i suradnju sigurnosnih koordinatora za kritičnu infrastrukturu središnjih tijela državne uprave s donositeljima odluka u istim tim tijelima (kao i s drugim dionicima sustava), nedostatak kadrovskih kapaciteta za provedbu propisa, ali i neprecizne obaveze dionika sustava zaštite kritičnih infrastruktura
[ Nataša Gajski Kovačić ]
Ravnateljstvo civilne zaštite je od siječnja ove godine nova organizacija unutar Ministarstva unutarnjih poslova RH, osnovana u okviru velike reorganizacije državnih tijela i agencija, integrirajući nekoliko bivših državnih organizacija koje su se bavile civilnom zaštitom, razminiranjem, prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom te radiološkom i nuklearnom sigurnošću. Glavni cilj integracije bio je uspostavljanje funkcionalnijeg, učinkovitijeg i isplativijeg sustava. To je bio racionalan i profesionalan potez, čime se postigla financijska ušteda, ali i bolja učinkovitost sustava, što se već pokazalo opravdanim za vrijeme ovogodišnjih poplava kada su se, kroz promptno i koordinirano djelovanje svih sastavnica sustava od državne do lokalne zajednice, spriječile ozbiljne poplave i veće štete. Prioriteti djelovanja Ravnateljstva civilne zaštite, u suradnji sa svim segmentima sustava na svim razinama, su rad na novoj zakonskoj regulativi, ulaganje u edukaciju, preventivu, operativu i opremanje sustava kako bismo osigurali usklađivanje s međunarodnim normama i poboljšali cijeli sustav. Ravnateljstvo civilne zaštite vodi dr. sc. Damir Trut, koji je 2017. godine imenovan pomoćnikom ministra unutarnjih poslova.
Civilna zaštita u EU sve je važnija. Nekoliko ste puta tijekom stručnih događanja naglasili da je Ravnateljstvo već dosad povuklo značajna sredstva za projekte civilne zaštite. Možete li reći o kojem je iznosu riječ?
Sredstva iz EU fondova već duže vrijeme čine značajan udio u financiranju sustava civilne zaštite. To se posebno izrazilo nakon pristupanja RH u EU, čime se i financijska alokacija namijenjena Hrvatskoj višestruko povećala u odnosu na predpristupno razdoblje. Izvori financiranja su brojni. Samo u ovom trenutku Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH sudjeluje u 18 projekata, ukupne vrijednosti od gotovo 900 milijuna kuna, a zastupljene su sve vrste projekata, od međunarodne i regionalne suradnje u jačanju kapaciteta za sprječavanje katastrofa, ali i jačanje sposobnosti intervencijskih postrojbi putem Mehanizma unije za civilnu zaštitu i programa prekogranične suradnje, preko jačanja znanstvene suradnje u okviru Obzora 2020, sve do financijski najznačajnijih sredstava iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014-2020”, iz kojih financiramo jačanje sustava civilne zaštite, nabavu opreme i vozila, a u planu su i helikopteri te razminiranje preostalog minski sumnjivog područja države. Samo za poslove razminiranja iz EU fondova smo do sada osigurali više od 1,3 milijarde kuna, a s ostalim projektima sustava civilne zaštite, iznos se penje na dvije milijarde.
Što se tiče financiranja od strane EU za slijedeće razdoblje, koji iznos je u pitanju i tko bi mogao imati najviše prilike za iskoristiti taj novac?
Pregovori oko vrijednosti financijske omotnice namijenjene RH još uvijek su u tijeku te trenutno ne raspolažemo točnim iznosom. No za očekivati je da će sredstva namijenjena upravljanju rizicima i sprječavanju katastrofa značajno porasti u odnosu na tekuće financijsko razdoblje te se govori o iznosu koji se penje na više od milijardu eura, odnosno 8 do 9 milijardi kuna. Radi se o uvjerljivo najvišem iznosu koji je ovom području do sada bio na raspolaganju, stoga nam je primarni cilj u ovom razdoblju osigurati preduvjete te identificirati i na vrijeme pripremiti ciljane strateške projekte, kako bi se sva sredstva koja će nam biti na raspolaganju iskoristila u cilju jačanja integriranog sustava civilne zaštite, odnosno svih njegovih sastavnica.
Kakvom ocjenjujete međuresornu, ali i međunarodnu suradnju kada je sustav civilne zaštite u pitanju? Na koji je način na razini EU razvijen sustav civilne zaštite i kako se mi tu uklapamo?
Međuresorna suradnja u području civilne zaštite od iznimne je važnosti te svakim danom postajemo svjesniji značaja međusektorske suradnje u području prevencije, ali i operativnom djelovanju u katastrofama i izvanrednim situacijama. U području prevencije želio bih naglasiti rad Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja je oformljena još 2009. godine, a potiče razmjenu znanja i raspravu o potrebi smanjenja rizika od katastrofa među svim sektorima i svim razinama od pojedinaca, preko lokalne razine do nacionalne, a posebno kako bi potakla suradnju sa znanstvenom zajednicom. Što se tiče sustava civilne zaštite u okviru EU ona je definirana je Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije 2010/C 83/01; Članak 196. Nakon višemjesečnih pregovora u ožujku ove godine donesena je Odluka (EU) 2019/420 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu koji kao jedan od programa Unije osigurava: zaštitu stanovništva, okoliša i imovine (uključujući kulturnu baštinu) od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem (uključujući ekološke katastrofe, zagađenje mora i hitne zdravstvene situacije) do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. U okviru Mehanizma Unije moguće je zatražiti civilnu zaštitu i drugu vrstu pomoći u hitnim situacijama u slučaju bilo koje od navedenih katastrofa kao nadopunu kapaciteta za odgovor u pogođenoj zemlji. Mehanizam Unije predstavlja vidljiv izraz europske solidarnosti osiguravanjem praktičnog i pravodobnog doprinosa prevenciji katastrofa i pripravnosti za njih te odgovora na katastrofe i na neposrednu opasnost od katastrofa ne dovodeći u pitanje relevantna vodeća načela i dogovore u području civilne zaštite.
Ovdje treba spomenuti i dodatne rescEU kapacitete koji se uspostavljaju kako bi se pružila pomoć u situacijama u kojima ukupni postojeći kapaciteti na nacionalnoj razini i oni kapaciteti koje su države članice prijavile u Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu nisu u mogućnosti osigurati učinkovit odgovor u različitim vrstama katastrofa, u kojima sudjeluje i RH sa svojim zračnim snagama što je opet postignuće međuresorne suradnje.
Inače, RH kao članica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu još od 2009. godine aktivno sudjeluje u projektima prevencije i obuke financiranim iz tog programa, sudjeluje u radnoj skupini Vijeća za civilnu zaštitu te će tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine poseban naglasak staviti upravo na jačanje prevencije i međuresornu suradnju u civilnoj zaštiti.
U tijeku je savjetovanje o novom Zakonu o kritičnoj infrastrukturi. Što su glavni izazovi koje treba novi Zakon staviti u regulativu?
Identificirani izazovi u implementaciji zakona donesenog 2013. godine, prvenstveno se odnose na nedovoljnu i neodgovarajuću komunikaciju i suradnju sigurnosnih koordinatora za kritičnu infrastrukturu (KI) središnjih tijela državne uprave s donositeljima odluka u istim tim tijelima (kao i s drugim dionicima sustava), nedostatak kadrovskih kapaciteta za provedbu propisa, ali i neprecizne obaveze dionika sustava zaštite kritičnih infrastruktura. U tijeku je postupak izrade novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi kojim će se urediti navedeno kroz definiranje načela zaštite kritičnih infrastruktura (kako bi se omogućilo bolje razumijevanje procesa), ugrađivanje koncepta javno - privatnog partnerstva te jasnije naglasiti obaveze dionika i uloge sigurnosnog koordinatora. Cilj izmjena je poboljšati operacionalizaciju.
Prethodni Zakon o kritičnoj infrastrukturi nalagao je i definiranje što sve točno u tu kritičnu infrastrukturu spada. Iako su određeni sektori koji se smatraju kritičnom infrastrukturom, izostao je precizan popis. Hoće li se to sada ispraviti?
Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH trenutno priprema prijedlog objedinjenih identificiranih objekata, mreža i sustava dostavljenih od strane nadležnih ministarstava, koji će biti poslani Vladi na potvrđivanje, čime će biti određeni kao nacionalna kritična infrastruktura. Izazov određivanja kritične infrastrukture u pojedinim sektorima temelji se na činjenici da nisu postojala jasna sektorska mjerila kako bi se proces identifikacije lakše odradio. Nakon donošenja novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi, mijenjat će se i podzakonski akti s namjerom dodatnog olakšavanja same identifikacije KI.
Sustav civilne zaštite jedan je od temeljnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, trenutno se radi na izradi Priručnika za upravljanje u kriznim i izvanrednim stanjima u 2020. godini. Koja je tu uloga civilne zaštite?
Sustav civilne zaštite u RH integralni je dio sustava domovinske sigurnosti te ima za cilj koordinaciju sudionika i operativnih snaga za preventivno i operativno djelovanje s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama.
Na koji način bi trebalo ojačati preventivne aktivnosti za krizne situacije i koji se koraci poduzimaju u cilju jačanja lokalnog sustava civilne zaštite?
Kada je o preventivnim aktivnostima riječ moglo bi se upotrijebiti jedno od temeljnih načela u civilnoj zaštiti, a to je načelo supsidijarnosti. To podrazumijeva odgovor sustava na onom području gdje je događaj primarno i nastao. Tako su i preventivne aktivnosti koje bi umanjile mogućnost nastanka neke krizne situacije, a koja bi za posljedicu imala nastanak štete, obveza svake jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sustav upravljanja kriznim situacijama je potrebno što više pomaknuti prema preventivnim i pripremnim fazama prije nastanka samog događaja odnosno krizne situacije, jer je odgovor na kriznu situaciju onoliko dobar koliko smo uspješno odradili prethodne faze. Što se tiče preventivnih aktivnosti i njihovog značaja u sustavu civilne zaštite, Ravnateljstvo civilne zaštite već samim ustrojavanjem posebnog Sektora za smanjenje rizika od katastrofa prepoznalo je važnost prevencije. Kroz Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa povezali smo političku, operativnu i znanstvenu razinu omogućujući prijenos znanja, prijedloga i rješenja u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Izradom Procjene rizika za RH definirani su najznačajniji rizici te će taj dokument poslužiti kao baza za izradu Strategije upravljanja rizicima od katastrofa, odnosno ulaganjima na području upravljanja rizicima i to za sve tri faze - smanjenje rizika, odgovora na njih te oporavka nakon moguće katastrofe.
Imamo li dovoljno ljudi u sustavu zaštite i spašavanja?
U operativnim snagama sustava civilne zaštite sudjeluje veliki broj pripadnika (profesionalaca i dobrovoljaca) koji predstavljaju važan ljudski resurs temeljnih operativnih snaga (vatrogastvo, HGSS, HCK) te koordinatora na lokaciji, postrojbi i povjerenika civilne zaštite kao i udruge građana i pravnih osoba. Operativne snage raspolažu sa značajnim materijalnim sredstvima te se modularno ustrojavaju temeljem prepoznatih rizika kojima potporu pružaju Oružane snage RH, policija i hitna medicinska pomoć.
Što se konkretno operativno na terenu događa u slučaju neke nepogode - potres, poplava, požar? Kako se određuje zapovjedna struktura općih postrojbi civilne zaštite?
U slučaju nastanka izvanrednog događaja aktiviraju se operativne snage sustava civilne zaštite na lokalnoj razini gdje je nastao izvanredni događaj. Ako lokalne snage nisu dovoljne aktivira se razina županije te posljedično ako je potrebno i državna razina putem Ravnateljstva civilne zaštite. Ovaj proces je uvjetovan načelom supsidijarnosti odnosno narastanja snage od najniže razine sustava civilne zaštite. Sve navedene aktivnosti provode se temeljem planskih dokumenata. Odluke na svim razinama donose čelnici (općinski načelnik, gradonačelnik, župan i ministar unutarnjih poslova koji o svemu redovito izvješćuje Vladu RH).