Pomorsko učilište Adriamare pokreće program obuke pomoraca, u kojemu će ih stručnjaci educirati o piratima, njihovim ciljevima i taktici, te o sredstvima za obranu koja se nalaze na plovilu
Jadranka Klisović
Tjesnac Bab el Mandelo, u prijevodu „Vrata suza“, dijeli Afriku od Azije, spajajući Crveno more i Adenski zaljev. Zadnjih godina to je područje poznato po sve češćim napadima pirata na brodove koje otimaju i od vlasnika traže visoke otkupnine. Pomorci i pomorska trgovina sve su ugroženiji, a međunarodna borba protiv piratstva zasad ne daje učinkovite rezultate.
Svjestan sve veće težine toga globalnog problema, Gordan Baraka, kapetan duge plovidbe i vlasnik Pomorskog učilišta Adriamare iz Šibenika, odlučio je pokrenuti novi tečaj na kojemu će zainteresirane obučiti za obranu od pirata.
Direktorica Učilišta Nikolina Cigić-Gončin kaže nam da su i dosad pomorce i časnike, u sklopu brojnih stručnih tečajeva, obučavali kako se snaći i preživjeti u opasnim situacijama. No, sad kreće specijalistički tečaj ponajprije namijenjen tvrtkama koje žele da njihovi zaposlenici prođu posebnu obuku kako bi se, ako zatreba, što spremnije uhvatili u koštac s piratima.
I teorija i praksa
„Predavači će nam biti vrsni stručnjaci, posebice oni koji su imali osobno iskustvo s piratima, kako bi svoja zapažanja prenijeli našim polaznicima koji će u klupe sjesti najkasnije početkom lipnja. Naučit ćemo ih kako se ponašati u zatočeništvu, kako komunicirati s otmičarima, kako se ponašati kad pirati dođu na brod, kako djeluje diplomacija, kako se isplaćuje otkupnina... Osim teorije, tečajevi će sadržavati i praktični dio u kojem će se simulirati napad i obrana“, navodi direktorica Cigić-Gončin.
Pomorski svijet mora biti sigurniji, a svoj obol borbi protiv pirata svakako treba dati i Hrvatska. Računa se, naime, da na brodovima diljem svijeta trenutačno plovi oko 20.000 hrvatskih časnika, procjenjuje Gordan Baraka, iskusni kapetan duge plovidbe
Gordan Baraka nesumnjivo je velik autoritet u pomorskom svijetu. Na velikim je brodovima kao kapetan duge plovidbe proveo više od dva desetljeća, a otkako se skrasio na kopnu, i dalje je usko vezan uz pomorstvo koje mu je „u krvi“. „Početkom sedamdesetih, kad sam počinjao kapetansku karijeru, neki su brodovi bili naoružani. Oni u vlasništvu kompanija iz Izraela, SSSR-a pa čak i Švicarske. S obzirom da sam dugo plovio na izraelskim brodovima, prošao sam antiterorističku obuku s oružjem, iako ne zagovaram da se danas brodovi moraju naoružati kako bi se posada obranila od sve drskijih napadača. Postoje i drugi učinkoviti načini za obranu broda i posade“, kaže nam Baraka.
Sjeća se da su „u njegovo vrijeme“, početkom 70-ih godina 20. stoljeća, pirati obično napadali oko otoka Palavana na Filipinima, i to uglavnom manje brodove. Zanimljivo, danas je to otočje poznato po hotelima sa čak sedam zvjezdica, a na piratstvo danas više ništa ne podsjeća. Zato su pirati danas doslovno okupirali pomorske rute oko Somalije, posebice tjesnac Bab el Mandel koji se za mnoge pomorce doista pretvorio u „vrata suza“.
„Po mojoj prosudbi tim tjesnacem dnevno prođe najmanje 100 brodova, odnosno 36.000 godišnje. Taj je dio svijeta najfrekventnija pomorska žila kucavica, posebice kad je riječ o energiji koja se brodovima prevozi iz Perzijskog zaljeva u druge kutke svijeta“, navodi Baraka. Smatra stoga kako je nedopustivo da šačica naoružanih razbojnika blokira cijelu svjetsku trgovinu.
„Svijet mora biti sigurniji, a svoj obol borbi protiv pirata treba dati i Hrvatska koja je inače važan pomorski čimbenik u svijetu. Ovaj naš tečaj ujedno će biti prilika da se Hrvatska više afirmira kao pouzdan partner u borbi protiv pirata. Računa se da na brodovima diljem svijeta trenutačno plovi oko 20.000 hrvatskih časnika, što je velik broj i u svjetskim razmjerima“, procjenjuje naš iskusni sugovornik.
Prisjeća se da je i osobno prije tridesetak godina, u luci Duala u Kamerunu, doživio napad pirata. „Dok smo bili na lučkom sidrištu, napala nas je skupina lučkih pirata s mačetama i lukovima s otrovnim strjelicama. Obranili su nas lučki radnici koji su odbili napad i za nekoliko ih sati uhvatili. Vlasti su se kasnije nemilosrdno obračunale s napadačima koji su nam htjeli uzeti konope od kojih su izrađivali košare i posuđe, a krali su nam i boje i lakove“.
Adriamare će nastojati potaknuti održavanje svjetske konferencije o problemu piratstva jer je to, zaključuje kapetan Gordan Baraka, globalni fenomen i globalni problem
Velika je razlika između ondašnjih i današnjih pirata. Danas su, ističe Baraka, oni mnogo organiziraniji i bolje naoružani pa iza njih, nema sumnje, stoje moćne organizacije. Pirati najčešće napadaju brodove na kojima ne uoče nikakve znakove spremnosti za obranu. Najčešća su im meta skupi brodovi, posebice „kemikalci“ i tankeri. „Vide li na topove za vodu, sigurno će odustati od napada i čekati bolju priliku. Možda zvuči suludo, no jedna obična mreža postavljena niz krmu i bokove broda, može predstavljati pouzdanu zaštitu od napadača. Pirati bi se sigurno sapleli o mrežu pri penjanju što je, mora se priznati, učinkovita obrana“, ističe Baraka.
Piratski su napadi vrlo neugodni i zato će tijekom edukacije biti važno upiti znanja i spoznaje o vještinama preživljavanja u opasnim situacijama. Moći će se naučiti kako se ponašati u tim trenucima – treba li, primjerice, ulaziti u konflikte s piratima ili ne, kako sačuvati prisebnost i mirnoću o čemu često ovise životi... Bit će tu i drugih specifičnosti ponašanja u zarobljeništvu. Valja znati i da pirati najčešće žvaču lišće nekog opijuma, što znači da su istrenirani kako bi danima bili bez vode i hrane, što im je još jedna velika prednost. Zato treba odlično poznavati tehniku ponašanja u kriznim situacijama.
Zanimljivo, ciljevi i motivi pirata koji po svijetu napadaju brodove i danas su prilično različiti. Za razliku od somalskih pirata čije su mete brodovi, a ne posada, u vodama oko Nigerije glavna su meta ljudi za čije se oslobađanje traži visoka otkupnina.
Kad ih pirati otmu, vrlo je bitan odnos prema obiteljima i rodbini otetih. Obitelji su tada potpuno nemoćne pa na scenu stupaju diplomacija i vlasnik broda, o čijem pregovaračkom umijeću često ovise životi zarobljenika.
Vježbe i simulatori
Učilište Adriamare upriličilo je krajem travnja manju vježbu u šibenskom akvatoriju u kojoj su simulirani piratski napad na brod i otpor nenaoružane posade. Pod palicom kapetana Barake prikazano je kako se posada može učinkovito obraniti od pirata i to uporabom protupožarnih vodenih topova i bacanjem mreža po brodu. Posada je upoznata s još nekim smicalicama i trikovima kojima se pirati znaju služiti tijekom napada.
U svijetu danas nema literature koja bi poslužila za stjecanje znanja o obrani od piratstva, pa je stoga napor Učilišta koje uskoro pokreće poseban tečaj, još važniji. U pripremi su i simulatori na kojima će se kandidati obučavati i pripremati za moguće krizne situacije na moru.