U početku je najveći intenzitet prijelaza bio na dionici naftovoda BS Vojnić do BS Prekopa u dužini od 35 kilometara. Danas je to već cijela trasa, jer migranti mijenjaju smjer kretanja. Moram istaknuti kako s Policijskom upravom sisačko-moslavačkom imamo odličnu komunikaciju i razmjenu podataka, dok s drugim PU na trasi imamo nešto slabije kontakte i razmjene podataka te se to svakako treba popraviti i intenzivirati
Može li trasa Jadranskog naftovoda u Republici Hrvatskoj, kao dio kritične infrastrukture, biti dio zaštite Hrvatske i Europske unije od ilegalnih migracija prema zapadu kontinenta? Itekako može ako se pita direktora Sektora sigurnosti i zaštite JANAF-a Vladu Zorića s kojim smo razgovarali o više tema, a ponajprije o pitanju sigurnost unutar dioničkog društva koje upravlja naftovodno-skladišnom mrežom i bavi se transportom, pohranom i prekrcajem sirove nafte i naftnih derivata.
Je li velika migrantska kriza 2015. godine bila povod jačanja sustava zaštite trase naftovoda i baznih stanica i na koji način taj sustav danas funkcionira?
Točno je da smo početkom migrantske krize 2015. prioritete u investicijama u sustave sigurnosti JANAF-a morali prilagoditi trenutnim potrebama. Naftovodna cijev je ukopana u zemlju i kao takva nije izravno sigurnosno ugrožena. No, blok stanice na samoj trasi naftovoda u dužini od 600 kilometara itekako jesu. Naime, trasa naftovoda u širini deset metara se čisti i održava i kao takvu su je migranti koristili kao siguran prolaz do najbliže točke prijelaza prema Republici Sloveniji. Odmah smo pristupili izradi procjene ugroženosti te projektiranju nadogradnje sustava tehničke zaštite. Ugradili smo dodatne kamere koje su pratile smjer kretanja migranata, postavili novu ogradu te instalirali sustav zaštite perimetra i audio komunikacije u slučaju prilaza objektima.
Koji dio trase je najugroženiji u prostoru migrantskih ruta? Na koji način pratite i detektirate pojedinačne i grupne prolaske ilegalaca?
Ako se ne varam, migrantska aktivnost pojačala se tijekom 2018. i odmah su nas iz Ministarstva unutarnjih poslova upozorili na povećanje opasnosti. Nakon sastanka kod pomoćnika ministra unutarnjih poslova Damira Truta i sastanaka u PU sisačko-moslavačkoj dogovoreni su načini suradnje i razmjene informacija. Kako u Nadzornom centru sustava tehničke zaštite na Terminalu Sisak imamo 24-satno dežurstvo, svako uočavanje kretanja ili prelazaka migranata na trasi se registrira i javlja u stožer PU sisačko-moslavačke. Oni, pak, javljaju dalje najbližoj policijskoj ophodnji. U početku je najveći intenzitet prijelaza bio na dionici naftovoda BS Vojnić do BS Prekopa u dužini od 35 kilometara. Danas je to već cijela trasa, jer migranti mijenjaju smjer kretanja. Također, JANAF surađuje s 11 vatrogasnih društava koji obvezno, jednom tjedno, obavljaju pješački nadzor duž svih 600 km trase. O bilo kakvim promjenama ili opasnostima na trasi odmah nas obavještavaju.
S obzirom na to da pratite ovaj problem, kakva su vaša predviđanja u pogledu migranata i prolazaka kroz Hrvatsku na zapad? Što nas očekuje u bliskoj budućnosti?
Teško mi je to procijeniti. Na sastancima u MUP-u nas upozoravaju da je ovo problem koji ćemo još jako dugo rješavati. Svakako da povećanje napetosti između vodećih svjetskih sila i nemiri na Bliskom i Srednjem istoku nikako ne idu u prilog smanjenju migrantskih aktivnosti.
Na koji način surađujete s drugim sustavima sigurnosti RH i s kime dijelite informacije o migrantima?
Moram istaknuti kako s Policijskom upravom sisačko-moslavačkom imamo odličnu komunikaciju i razmjenu podataka, dok s drugim PU na trasi imamo nešto slabije kontakte i razmijene podataka te se to svakako treba popraviti i intenzivirati.
Što je u planu kod daljnje nadogradnje i opremanja zaštite naftovodne trase?
Kako je duž cijele trase naftovoda pod zemljom položena instalacija optičkog kabela, trenutno gradimo sustav audio detekcije prijelaza same trase naftovoda, tzv. DAS (distribuirani akustički senzor). U tijeku je izgradnja sustava na dijelu trase od BS Prekopa do BS Vojnić u dužini od 35 kilometara. Sustav detektira svaki prijelaz trase naftovoda i razlikuje prijelaze životinja, ljudi, strojeva i sl. Do kraja godine sustav će biti izgrađen na cijeloj dionici trase naftovoda od PS Melnice do Terminala Sisak, što znači da niti jedan migrant ne može pješice ući u dubinu teritorija EU, a da nije detektiran.
Investicije u sigurnosti nisu namijenjene samo za probleme migranata, jer JANAF brine za naftovod dužine od preko 600 kilometara, kao i za skladišne i prekrcajne kapacitete u Omišlju i na drugim lokacijama (Omišalj, Sisak, Žitnjak, Slavonski Brod i Virje). Na koji je način danas postavljen sustav zaštite JANAF-ove mreže i u kojim područjima najviše investirate?
Znanstveno je dokazano da je centralizirani sustav sigurnosti najučinkovitiji i najpouzdaniji. Tako smo se i mi u JANAF-u postavili i takav način organizacije daje najbolje rezultate. Sektor sigurnosti i zaštite obuhvaća poslove zaštite od požara, zaštite na radu, tjelesno-tehničke zaštite, zaštite okoliša, kontrole integriteta naftovodnog sustava, obrane, civilne zaštite i kritične infrastrukture. Najveća ulaganja u zadnjih 15 godina bila su u ispitivanje stanja cjevovoda, tehničku zaštitu i sustave zaštite od požara te njihovu međusobnu integraciju. Sva ulaganja reflektiraju se na kvalitetan odnos prema prirodi i zaštiti okoliša u cjelini.
U Terminal Omišalj zadnjih godina ulažete značajna sredstva u protupožarnu i eko zaštitu. Kako ocjenjujete sadašnju razinu zaštite svojih terminala, posebice po pitanju zaštite od eksplozija, požara ili ekoloških akcidenata?
Svi stari i dotrajali sustavi koji su izgrađeni tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća su modernizirani. Također, izgrađivali smo nove i podizali stupanj sigurnosti na višu razinu. No, moramo biti svjesni da niti jedan sustav sigurnosti nije sto posto pouzdan. Veliki utjecaj na stanje sustava ima čovjek i mi smo taj segment prepoznali kao ključan. Donijeli smo plan i program edukacija i vježbi vatrogasnog i zaštitarskog osoblja koji propisuje njihove aktivnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj, kvartalnoj, polugodišnjoj i godišnjoj razini. Također, konstantno ulažemo u obrazovanje i edukacije inženjerskog osoblja.
Surađujete s kolegama iz naftnog sektora zemalja. Možete li usporediti razinu sigurnosti JANAF-a u odnosu na naftovode i terminale u Srbiji, Mađarskoj, BiH i Sloveniji? Jesu li ujednačeni standardi i protokoli?
Ne postoji jedinstveni sustav sigurnosti. Svaka tvrtka i svaka djelatnost je specifična i potrebno ju je zasebno razmatrati. Moram istaknuti da smo mi u JANAF-u pomalo imali i sreće. Naime, najveći investicijski ciklus od osnivanja JANAF-a pozitivno se odrazio i na ulaganja u sustave sigurnosti i zaštite. Kako se kaže, zatekli smo se na pravome mjestu u pravo vrijeme. Također, posebno bih istaknuo razumijevanje i povjerenje Uprave kompanije prema značaju poslova sigurnosti. To je ključno!
S obzirom na to da JANAF-ova mreža spada u kategoriju kritičnih infrastruktura, kako ocjenjujete sadašnju razinu zaštite KI u Hrvatskoj?
Smatram da ima puno prostora za napredak. Prvenstveno u javno-privatnom partnerstvu te na uključivanju objekata kritične infrastrukture u sustav domovinske sigurnosti, čiji sam veliki zagovaratelj. Hrvatska je premala zemlja i šteta bi bilo da se kapaciteti objekata kritične infrastrukture ne uključe u nešto općeprihvaćeno i društveno korisno. Mi u sustavu sigurnosti i zaštite JANAF-a smo to i pokazali. S nestrpljenjem očekujem novi Zakon o kritičnim infrastrukturama. Sve u svemu, vjerujem da industriju sigurnosti u Hrvatskoj očekuje lijepa budućnost.
Dražen Najman