Helikopteri kojima se HGSS služi u spašavanju dio su Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Vojnim su helikopterima ta spašavanja sekundarna djelatnost, a svoju uslugu ne mogu naplatiti od osiguranja, jer su vojni helikopteri izvan civilnog sektora. Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić stoga smatra da nismo dobro postavili propise, upozorenja i servise ako nikome nije moguće - ništa naplatiti!
Nataša Gajski Kovačić
U Hrvatskoj bilježimo znatan porast aktivnosti na otvorenome, a s porastom koji se u zadnjem desetljeću penje i 300 posto, bilježi se i znatan broj intervencija zbog nesretnih slučajeva. Na godišnjoj ih je razini čak 25 posto. Da nema nadljudskih napora u preventivnom djelovanju, broj nesreća bio bi još i veći.
Iako o podvizima Hrvatske gorske službe spašavanja čitamo kad se dogodi neko spektakularno spašavanje iz mora, s kakve litice ili iz jame, pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić kaže nam da na taj dio njihova djelovanja odlazi tek 10 posto vremena. Ostalo je prevencija - obuka turističkih vodiča, izrada zemljovida, edukacija, trasiranja staza, signalizacija...
U idućih 10 godina, zbog očekivanog daljnjeg porasta - aktivnosti na otvorenome, broja turista i broja avanturista koji otkrivaju nove prostore, Prizmić predviđa deseterostruko više nesreća i intervencija!
Još prije samo desetljeća Cetina je godišnje privlačila stotinjak turista u lovu na avanturu, a danas je to 150.000 ljudi koje zanima rafting. Jedan promil na svakih 10.000 doživjet će moždani ili srčani udar, ozljedu, utapanje... To je zakon vjerojatnosti i statistika s kojom osiguravajuće kuće računaju i koje su očekivane, no čini se na to upozorava samo HGSS.
"Zakon o HGSS-u kaže da mi obavljamo djelatnost od državnog interesa. Zar ne bi, sukladno tome, tijela državne uprave taj interes trebala podržavati? Ne bavimo se krumpirima nego životima građana", ogorčen je Prizmić
Služba trenutno broji oko 780 članova, od čega je samo njih sedmero zaposleno, a svi su ostali - volonteri, iako je riječ o vrhunskim profesionalcima posvećenim onom što rade. Među članovima je i 50 doktora znanosti, što znači da Službu krasi ogroman potencijal znanja, iskustva i kompetencija, ali i pozitivne energije i visoke motivacije.
Najbolji na svijetu dive se HGSS-u
"Mi točno znamo i pratimo sve što se događa u svijetu u svezi spašavanja, družimo se s najboljima i smatramo da i sami spadamo među najbolje. To se pokazalo i u listopadu kad smo drugi put bili domaćini Svjetskog spasilačkog kongresa IKAR-CISA. Već i taj privilegij da smo domaćini jednog takvog skupa govori dovoljno o našoj kvaliteti", ističe Prizmić. HGSS je ovaj međunarodni skup gorskih spasilaca ugostio u Bolu na Braču – bio je to prvi skup organiziran na otoku i na moru.
I to ne bez razloga, objašnjava Prizmić: "Naše planine uz more nemaju značajnu nadmorsku visinu pa ostavljaju dojam pitomih, a more prepuno otoka koji se čine blizu jedni drugima stvara privid lažne sigurnosti. Međutim, upravo na intervencije na priobalnim planinama otpada važan dio akcija spašavanja". Na skupu je HGSS helikopterima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva prikazao i vježbe spašavanja sa stijena na moru i iz mora, čak i s brodova u brzini, dakle sve ono što i inače rade.
"U više smo navrata iz kruzera pri punoj brzini usred noći spašavali pa i oživljavali članove posade. Amerikanci kod kojih će se održati idući skup IKAR-CISA, javno su izjavili kako se boje da nas neće moći nadmašiti. Spasilačke službe iz Njemačke i Švicarske došle su s dva svoja spasilačka helikoptera koja su nam prepustili kako bismo im demonstrirali najteža spašavanja s vertikalnih stijena. Rekli su da neće oni u našoj zemlji pokazivati nama nešto što mi itekako dobro znamo. A kad vam to kažu Švicarci koji su stvarno najbolji na svijetu u helikopterskom spašavanju, onda je to doista priznanje. Doživljavamo ga kao veliki respekt", kaže Prizmić.
Činjenica da su s vojnim helikopterima teškim 13 tona spašavali paraglajdere s dalekovoda izaziva poštovanje njihovih kolega u svijetu. Iako su to ljudi koji rade najteže stvari, spašavajući s najgorih europskih i svjetskih stijena, za rezultate HGSS-a ne štede riječi pohvale. No HGSS nije samo spasilačka služba i alat za nesreće, već i javni servis turizmu, zdravstvu, prometu, lokalnim zajednicama.
Ignorira li DUZS HGSS-ovce?
U svojih 40 godina u HGSS-u, Vinko Prizmić je vodio više tisuća intervencija. Zato mu još teže pada činjenica što su nadležne institucije i resorna ministarstva u Hrvatskoj vidno ignorirala jedan takav relevantan svjetski skup kakav je IKAR-CISA, kojem je pokrovitelj bio predsjednik Hrvatske.
"Nisam iznenađen, nego tužan, jer to nije slučajnost, već slika stanja koje traje godinama i svjedoči o dugotrajnom odnosu nekih državnih institucija spram HGSS-u. Kao da smo neka smetnja ili strano tijelo samo zato što nismo u državnoj službi. Činjenica je da smo dio istog sustava te da Zakonom o HGSS-u obavljamo djelatnost od državnog interesa. Zar ne bi, sukladno tome, tijela državne uprave taj interes trebala podržavati? Ne bavimo se krumpirima nego životima građana. Zakonom o HGSS-u Hrvatska je preuzela obvezu financiranja nekih općih zajedničkih potreba HGSS-a, no činjenica je da je potreba za GSS-om sve veća. Naš rad i naši kapaciteti utrostručili su se u zadnjih desetak godina, a u financiranju nije zabilježen nikakav pomak. Naprotiv, sa svakim donošenjem proračuna strepim, jer se bojim dodatnog rezanja", tumači Prizmić.
Kao traktor kojem ne daju gorivo
Potrebe hrvatskog turizma sve su veće, a HGSS je nositelj i znanja i sposobnosti te kao takav partner turizmu i zdravstvu, pa ipak se prema njemu ponašaju, slikovito će Prizmić, "kao prema traktoru koji je u stanju izorati 10.000 hektara, no dobiva gorivo na kapaljku". Na taj način svi gube.
HGSS je nositelj najprestižnije međunarodne licence za zbrinjavanje ozlijeđenih "International Trauma Life Support" (ITLS). Kroz sustav obuke HGSS-a osposobljeno je 1000 liječnika za djelovanje u izvanbolničkim uvjetima, a prije tri godine HGSS je u tom segmentu spašavanja proglašen - najboljim na svijetu!
Pripadnici HGSS-a imaju i najprestižniju licencu za spašavanje na brzim i divljim vodama "Rescue 3", a posjeduju i sustav licenciranja za čitav ovaj dio Europe. Ove su godine na svjetskoj razini proglašeni najboljim pružateljem te usluge. Helikoptersko spašavanje HGSS-a također je u rangu najkvalitetnijeg helikopterskog spašavanja na svijetu, a članovi HGSS-a provode obuku helikopterskog spašavanja za druge srodne službe u regiji. Posjeduju i najprestižnije licence međunarodnih organizacija za pse tragače, a ronioci HGSS-a osposobljeni su za spašavanje pri dubinama većim od 100 metara. Tu su i licence za speleološko spašavanje. Jednom riječju, HGSS, ne slučajno nego svojim znanjem i vrhunskom sposobnošću, ostvaruje respektabilne rezultate koji se potvrđuju u oko 1000 akcija spašavanja godišnje.
Helikoptersku službu Prizmić smatra učinkovitim servisom za sigurnost turista. U Hrvatskoj se broj helikopterskih intervencija na spašavanju turista svake godine povećava. Predlaže mogućnost odabira jednog od tri prihvatljiva rješenja problema financiranja helikopterske službe spašavanja – osnivanje državne agencije, pronalaženje koncesionara ili pronalaženje neprofitne organizacije za tu namjenu
U svijetu je normalno da neprofitne organizacije u ime države rade važne poslove u interesu građana. Jeftinije su od državnih institucija i najčešće visoko motivirane. Upravo je HGSS u uspostavi sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj imao značajnu ulogu ukazujući na važnost zaštite ljudskih života, potičući legislativu, razvoj sustava, uvođenje novih sposobnosti i resursa (helikoptera, pasa, tehnike, metodologije itd.).
HGSS je inicijator mnogih procesa u Hrvatskoj, među ostalim i uvođenja broja 112. Između ostalog uveo je i medicinski transport bolesnih i ozlijeđenih helikopterom.
"Naši liječnici i letači spašavatelji s našom medicinskom opremom, prvi su organizirali dežurstva i tijekom sedam godina pokušavali u to uključiti resorno ministarstvo. Kada smo napokon u tome uspjeli, već slijedeće godine Ministarstvo zdravlja je izbacilo našeg spašavatelja iz te sheme. Odjednom u helikopteru koji može primiti 24 osobe, više nije bilo mjesta za jednog HGSS-ovca, mada je to dobrodošao, a ponekad i nužan standard. Formalno objašnjenje je bilo da HGSS po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne spada u dio medicinskog tima. Kako se takve mudrolije nisu dosjetili Talijani kojima je GSS-ovac standardni član ekipe? Najčešće se nađe neki formalni razlog, neki nepotrebni problem zbog kojeg nas treba isključiti, marginalizirati. A mi samo želimo raditi za javno dobro i takve su apsurdne marginalizacije i isključenja meni, kao nosiocu struke, ali i kao građaninu, nepodnošljiva!", tumači Prizmić.
Kada je helikoptersko spašavanje u pitanju, treba znati da u svijetu čak 45 posto svih helikopterskih intervencija otpada na nesreće koje se dogode u aktivnostima vezanim za slobodno vrijeme građana u prirodi. Upravo i zbog toga, HGSS na svim relevantnim mjestima zagovara uspostavu racionalnog helikopterskog sustava.
Prizmić drži da je nužno prestati s improvizacijama i uspostaviti normalan sustav. Ako strani turist posjeduje sva osiguranja, on želi da mu je helikopter koji će ga u slučaju potrebe spasiti, za tri minute u zraku, jer kod teških stanja sa svakom minutom kašnjenja 1,3 posto ima manje šansi za preživljavanje. Nepostojanje te razine pomoći, loša je poruka i ruši konkurentnost hrvatskog turizma. Tu su i naši građani koji nepotrebno plaćaju nešto što je skupo, pa čak i za strance koji to mogu i žele platiti.
„Kada spasimo talijanskog turista usred noći nasred Jadrana, a nakon par dana me zove njegova osiguravajuća kuća da pita koliko i kome treba platiti, ja im mogu samo odgovoriti - nikome ništa, časti Hrvatska! Helikopteri kojim se HGSS služi u spašavanju, dio su Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kojem su takva spašavanja sekundarna djelatnost, a svoju uslugu ne mogu naplatiti od osiguranja, jer vojni helikopteri nisu dio civilnog registra. I tu postoji jaki otpor državnih institucija da se ovaj problem prepusti civilnom sektoru, mada je to svjetska praksa pa čak i obveza po međunarodnim zakonima", kaže Prizmić koji drži da nismo dobro postavili balans propisa i servisa ako nije moguće nikome ništa naplatiti.
Sigurnost je proizvod kojeg treba prethodno pripremiti za tržište. U svojoj humanoj misiji HGSS pokušava spasiti sve kojima je pomoć potrebna. Traganje i spašavanje je po međunarodnim konvencijama besplatno i to države ne naplaćuju od pojedinaca, ali naplaćuju medicinske letove i razna turistička spašavanja.
Prizmić nudi mogućnost odabira jednog od tri prihvatljiva rješenja problema helikopterske službe spašavanja – osnivanje državne agencije, pronalaženje koncesionara ili pronalaženje neprofitne organizacije za tu namjenu. U svijetu to najracionalnije rade neprofitne organizacije koje gotovo sve troškove pokriju prihodima od osiguranja, članarinama i fondovima. Civilno ustrojenu helikoptersku službu smatra učinkovitim servisom za sigurnost turista. U Hrvatskoj se broj helikopterskih intervencija pri spašavanju turista, svake godine povećava.