"Predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a dobra je ilustracija puta koji je Hrvatska prešla na putu od osamostaljenja do danas. To je golem napredak u vrlo kratkom vremenu i potvrđuje naš uspjeh. Ulazak u punopravno članstvo NATO-a i uspješan završetak pregovora o članstvu u EU bit će kruna našeg puta"
Piše: Antun Krešimir Buterin
Hrvatska je Vlada krajem studenoga donijela Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma. Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić predstavila ju je ukratko na početku 56. sjednice predsjedniku Vlade i svim njezinim članovima, pa smo je zamolili da to isto, ali s mnogo više detalja i konkretnijih informacija, učini i za blagdanski broj "Zaštite".
Hrvatska je, eto, dobila svoju prvu Strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma. Što su, za Vas, najveće vrijednosti ovoga dokumenta?
Strategija, u prvom redu, određuje odnos Republike Hrvatske, kao države, prema fenomenu suvremenog terorizma, definira politiku koju će Hrvatska voditi na nacionalnom planu, ali i sudjelujući u zajedničkim aktivnostima i naporima koje poduzima međunarodna zajednica u prevenciji i suzbijanju terorizma. Također je određen opći okvir postupanja svih relevantnih državnih tijela prema prijetnji terorizma, kako na globalnom planu, tako i u samoj RH. Kao osobito važnu vrijednost usvojene Strategije naglašavam odlučnost Hrvatske za zaštitu svih temeljnih vrijednosti i ljudskih prava u aktivnostima prevencije i suzbijanja terorizma te uključenost u ukupne nacionalne napore ne samo državnih tijela, nego i cjelokupne javnosti, osobito stručne javnosti i udruga građana.
Bilo bi krajnje neodgovorno
sada ne poduzimati ništa, a tek u slučaju terorističkog napada ili neke druge aktivnosti razmišljati o izradi strategije ili plana postupanja u takvim okolnostima
Na Vladinoj sjednici rekli ste da dokument daje smjernice za unaprjeđivanje postojećih te razvoj novih mjera i mehanizama za borbu protiv terorizma. Što će novoga Hrvatska poduzimati u borbi s terorizmom?
Sama Strategija definira mjere i područja prevencije i borbe protiv terorizma. Prevencija terorizma obuhvatit će niz aktivnosti s ciljem onemogućavanja širenja ideologija koje mogu biti podloga terorizmu, onemogućavanje zlouporabe institucija civilnog društva i neprofitnog sektora u terorističke svrhe, te posebno izgradnju kapaciteta u području ljudskih, stručnih i znanstvenih potencijala nužnih za uspješnu prevenciju i suzbijanje terorizma. Hrvatska već poduzima niz aktivnosti i mjera usmjerenih na suzbijanje terorizma, a donesena Strategija daje objedinjeni okvir i predviđa formiranje tijela i mehanizama za provedbu i praćenje ukupnih mjera koje RH poduzima s ciljem suzbijanja prijetnje terorizma.
Kako je konkretno zamišljeno provođenje te prevencije?
Strategijom je predviđena izrada Akcijskog plana te osnivanje Savjeta za prevenciju i suzbijanje terorizma. Akcijskim planom objedinit će se aktivnosti i napori koje poduzimaju sva tijela vlasti, oblici suradnje s nevladinim organizacijama, akademskom i stručnom zajednicom, a sadržavat će i konkretne operativne postupke i procedure za prevenciju i suzbijanje terorizma. Savjet će biti tijelo koje će koordinirati ukupne napore usmjerene na prevenciju i suzbijanje terorizma, analizirati rezultate prevencije, predlagati odgovarajuće promjene plana, te pratiti ukupnu provedbu Strategije i o tome izvješćivati Vladu i druga tijela.
Možete li pobliže objasniti metodiku pristupa krizama koje mogu potencirati terorističke aktivnosti?
Upravljanje u kriznim situacijama posebna je tema koja se upravo ovih dana razmatra i u dogledno će vrijeme Vlada objaviti svoj koncept izgradnje sustava upravljanja u kriznim situacijama, koje mogu biti izazvane raznim uzrocima, od kojih je terorizam samo jedan od mogućih scenarija. Koncept će predvidjeti niz mjera usmjerenih na izgradnju novih ili transformaciju postojećih upravnih i organizacijskih kapaciteta za upravljanje u kriznim situacijama, unaprjeđivanje i dogradnju operativnih sposobnosti nužnih za postupanje u kriznim situacijama i za zaštitu građana i njihove imovine, te čitav niz procedura za vođenje u takvim situacijama na svim razinama vlasti u RH, od centralne države pa do lokalne razine.
Govori li Strategija išta o kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi, odnosno što sve ulazi u tu kategoriju?
Strategija definira kritičnu nacionalnu infrastrukturu kao skup koji čine imovina, usluge i sustavi koji podržavaju gospodarski, politički i društveni život u državi, a čije djelomično ili potpuno ugrožavanje može uzrokovati ljudske gubitke, ugroziti nacionalnu sigurnosti i funkcioniranje gospodarstva, odnosno mogu ozbiljno ugroziti dio zajednice ili cijelu našu državnu zajednicu. Hrvatska i u sadašnjem sustavu civilne obrane i obrambenog planiranja ima pojam objekata i pravnih osoba posebno važnih za obranu, i o njihovoj se zaštiti i sad vodi računa te se poduzimaju potrebne mjere razvoja i zaštite. Pojam pravnih osoba i objekata (s njihovim proizvodima i uslugama) ne razlikuje se bitno od pojma kritične infrastrukture, ali se kritična infrastruktura definira i štiti na moderniji način, primjereniji modernim konceptualnim i tehnološkim dostignućima.
Prevencija terorizma obuhvatit će čitav niz aktivnosti s ciljem onemogućavanja širenja ideologija koje mogu biti podloga terorizmu, te onemogućavanja zlouporabe institucija civilnog društva i neprofitnog sektora u terorističke svrhe
Kada možemo očekivati dovršetak Akcijskog plana? Hoće li se on, primjerice, doticati i nekih nama susjednih zemalja iz kojih nam prijeti latentna opasnost?
Strategijom je predviđeno donošenje Akcijskog plana u roku od godine dana, sa svim elementima i procedurama. No valja naglasiti da će neki dijelovi biti doneseni i ranije, odnosno plan će sadržavati niz zasebnih dokumenata i separata koji će se postupno završavati i nadopunjavati Akcijski plan. On će razraditi sve nužne mjere i postupke za provedbu Strategije te obuhvatiti odgovore na prijetnje terorizma iz bilo kojeg potencijalnog izvora.
Kada će Vlada osnovati Savjet za prevenciju i suzbijanje terorizma te tko će sve biti njegovim članom?
Odmah po usvajanju Strategije započele su konzultacije o njezinoj provedbi, osobito o osnivanju tijela nužnih za provedbu, pa tako i Savjeta. Po okončanju konzultacija i priprema, Vlada će donijeti odluku o osnivanju Savjeta, a činit će ga predstavnici nadležnih državnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija te građanskog društva. Završetak tih aktivnosti možemo očekivati u prvim mjesecima 2009. godine.
Vlada je prihvatila Strategiju, Hrvatska predsjeda Protuterorističkim odborom UN-a... očito je da terorizam doživljavamo kao golem problem, iako se svi slažu da Hrvatska nije vjerojatna meta terorističkog napada. Zašto je, unatoč tome, ipak bitno da se toliko snažno aktiviramo u antiterorističkoj koaliciji?
Republika Hrvatska kao odgovorna članica međunarodne zajednice uviđa svu ozbiljnost prijetnje terorizma na globalnom planu, a zbog odgovornosti za sigurnost vlastitih građana i ukupne nacionalne sigurnosti Strategijom djelujemo preventivno, umanjujući mogućnost da uopće postanemo metom terorističkog djelovanja. Bilo bi krajnje neodgovorno sada ne poduzimati ništa, a u slučaju terorističkog napada ili neke druge aktivnosti razmišljati o izradi strategije ili plana postupanja u takvim okolnostima. Sudjelovanje Hrvatske u naporima međunarodne zajednice usmjereno je u prvom redu na otklanjanje uzroka terorizma, o čemu je ovih dana govorio i Predsjednik Republike na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, posvećenoj toj temi. Hrvatska se uključuje u aktivnosti međunarodne zajednice razmjerno svojim mogućnostima i interesima koje vidi u ovom pitanju.
Dosad najveći teroristički napad u nas zbio se u Rijeci 1995. kada je poginuo tek atentator. Je li Hrvatska već sad posve spremna, iako je Strategija tek donesena, odlučno reagirati na svaku terorističku ugrozu?
Prevencija i suzbijanje terorizma u RH ne počinje ovom Strategijom, jer su i dosad sva nadležna državna tijela poduzimala aktivnosti i mjere u okviru svojih nadležnosti. Strategija samo uvodi sveobuhvatan pristup planiranju mjera i provođenju aktivnosti, bolje planiranje i korištenje resursa, te zagovara uključivanje svih aktera, a pri tome mislim i na privatni sektor, znanstvenu i stručnu javnost, građane i njihove udruge. Ako smo Strategijom rekli da terorizam može ugroziti temeljne vrednote naše zajednice i naše interese, onda i odgovor na takvo ugrožavanje mora biti sveobuhvatan i svi društveni čimbenici moraju sudjelovati u njemu, svatko na svoj način i prema svojim mogućnostima. Jasno, država je najodgovornija za osiguranje tog odgovora, ali će uspješnost biti daleko veća ako će uz vladina tijela u tome sudjelovati i najšira javnost.
Mi i u sadašnjem sustavu civilne obrane i obrambenog planiranja imamo pojam objekata i pravnih osoba važnih za obranu, ali se u Strategiji kritična nacionalna infrastruktura definira i štiti na moderniji način, primjereniji modernim konceptualnim i tehnološkim dostignućima
Ova Strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma nadopunjuje Strategiju nacionalne sigurnosti. U kojim je sve segmentima riječ o nadopuni?
Strategija nacionalne sigurnosti ističe prijetnju međunarodnog terorizma kao jednu od prijetnji koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnosti i interese RH. Ta je prijetnja osobito izražena u kontekstu mogućeg ugrožavanja sigurnosti hrvatskih građana, pa sama Strategija nacionalne sigurnosti predviđa stalno praćenje tog područja, predlaganje mjera i postupaka usmjerenih na suzbijanje prijetnje. Strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma zapravo je operacionalizacija Strategije nacionalne sigurnosti, koja detaljno definira politiku u ovom području, razrađuje područja djelovanja i predviđa tijela za upravljanje i praćenje, te izradu konkretnih planova i procedura, koje će sačinjavati Akcijski plan.
U prosincu Hrvatska predsjeda Vijećem sigurnosti UN-a, a prije 18 godina država gotovo da nam i nije postojala. Kako biste, s obzirom na kraj godine i blagdansko ozračje, rezimirali te povijesne uspjehe mlade hrvatske države?
Predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a dobra je ilustracija puta kojeg smo prešli na putu od osamostaljenja pa do danas. Prije 18 godina, u jeku srpske agresije, Hrvatska je bila na rubu opstanka, kada je - zahvaljujući samo neizmjernoj odlučnosti hrvatskih građana, njihovoj spremnosti na golemu žrtvu, te jedinstvu državne vlasti koju su činile praktički sve parlamentarne stranke - uspjela izboriti međunarodno priznanje, a onda i vojnu pobjedu. Tijekom Domovinskog rata i neposredno nakon njega, Hrvatska je bila objekt djelovanja međunarodne zajednice, osobito UN-a, a danas je ravnopravni čimbenik u toj istoj zajednici, te predsjeda najvažnijim tijelom UN-a i s drugim članicama UN-a sudjeluje u osiguranju i izgradnji mira u nizu država širom svijeta. To je golem napredak u vrlo kratkom vremenu i potvrđuje naš uspjeh, koji je uza sve zastoje i privremena skretanja, doveo do cilja svih hrvatskih građana i političkih stranaka. Ulazak u punopravno članstvo NATO-a i uspješan završetak pregovora o članstvu u EU bit će kruna našeg puta u osiguranju svih instrumenata za zaštitu naših nacionalnih vrednota i nacionalnih interesa. Bit će to još jedna potvrda o stasanju svih atributa konsolidirane demokracije, kakve su i druge zemlje u organizacijama čijem članstvu Hrvatska.