Ne čekajte da vas provalnici iznenade

Analizom prosječnog broja evidentiranih kaznenih djela imovinskog kriminaliteta vidljiv je porast broja kaznenih djela od početka svibnja do rujna. Takvi trendovi se pojavljuju iz nekoliko razloga. U Hrvatsku u ljetnim mjesecima dolazi velik broj stranih turista, a također velik broj građana naše zemlje koristi godišnje odmore izvan mjesta svog prebivališta. Za vrijeme korištenja godišnjih odmora, domaći i strani turisti ponekad se opuste i postanu neoprezni (ostavljaju novac i vrijedne stvari na plaži, otvorene prozore na apartmanima i hotelskim sobama, i sl.) što svakako olakšava počinjenje krađa i pridonosi porastu imovinskog kriminaliteta.
Također, činjenica da su građani odsutni iz svojih domova stvara povoljnu priliku za počinjenje provale, posebice ukoliko vlasnici nisu poduzeli neke od mjera samozaštitnog ponašanja, kaže Ivo Jakić, glavni policijski inspektor Ravnateljstvo policije iz Službe prevencije Ministarstva unutarnjih poslova.

	Kazne od jedne do deset godina zatvora Za počinjenje kaznenog djela razbojništva iz čl. 230. Kaznenog zakona propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. U slučaju počinjenja navedenog kaznenog djela u domu žrtve, radi se o osobito teškom obliku počinjenja ovog kaznenog djela, koje je u pravilu počinjeno u stjecaju s drugim kaznenim djelima, najčešće kaznenih djela: Narušavanje nepovredivosti doma ili poslovnog prostora, Protupravno oduzimanje slobode, Tjelesna ozljeda, Teška tjelesna ozljeda, zbog čega sud visinu kazne određuje sukladno pravilima o određivanju kazne za počinjenjem kaznenih djela u stjecaju. Profil počinitelja ove vrste kaznenog djela može biti različit, od ovisnika o opojnim sredstvima koji ova kaznena djela najčešće vrše na štetu starih i nemoćnih osoba pa sve do profesionalnih počinitelja koji ovo kazneno djelo čine ukoliko imaju informacije da se u domu osobe nalaze vrlo vrijedne stvar poput gotovine ili nakita.

Osvrnuvši se na istraživanje koje je MUP proveo 2013. na području Primorsko-goranske županije, s ciljem utvrđivanja rizičnih faktora u svezi kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u odnosu na karakteristike počinjenih kaznenih djela, karakteristike žrtve/oštećenog i počinitelja, na mjere samozaštite kao i na preventivne mjere i radnje policije, analizom reprezentativnog uzorka od svih teških krađa provaljivanjem utvrđeno je da su u samo 2,13 posto slučajeva bila postavljena protuprovalna vrata, u samo 3,57 posto slučajeva bio je ugrađen alarm. U samo 0,71 posto slučajeva na prozorima su bile ugrađene rešetke,u samo 4,29 posto slučajeva u objektu se nalazio sef, u samo 6,96 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao serijske brojeve ili tehničku specifikaciju, u samo 2,61 posto slučajeva vlasnik je imao fotografiju otuđenih predmeta, u samo 16,38 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao detaljan opis, ugrađen sustav videonadzora i brava na prozorima gotovo da nije ni zabilježen, a manje od 50 posto objekata je bilo osigurano od posljedica provale.

Neka osoba od povjerenja obilazi stan
„Kaznena djela provaljivanjem počinjena su u jako malom broju kuća i stanova gdje su vlasnici poduzeli neke od mjera tehničke zaštite ili drugih mjera samozaštitnog ponašanja. To pokazuje da poduzimanjem minimalnih mjera samozaštitnog ponašanja građani mogu smanjiti vjerojatnost da će baš oni postati žrtve.", napominje Jakić.
Počevši od osnovnih stvari poput zatvaranja prozora, zatvaranja i zaključavanja ulaznih vrata kuće/zgrade/stana, ne ostavljanja ključa na ‘sigurnom' mjestu, ne puštanja u zgradu/stan/kuću svakoga tko zvoni, redovitog pražnjenja poštanskog sandučića, održavanje dvorišta urednim i preglednim, dobrih odnosa sa susjedima, pa do postavljanja sustava tehničke zaštite, građani mogu učiniti svoj dom sigurnijim mjestom.
Kod odlaska na godišnje odmore svakako bi bilo dobro da susjed, rođak ili neka druga osoba od povjerenja povremeno obilazi stan/kuću dok su stanari odsutni te da prazni poštanski sandučić, povremeno pali svjetla, diže i spušta rolete te čini druge radnje kako bi se stvorio dojam da je netko doma.
„Za više informacija ili konkretnih savjeta o mjerama samozaštite, uvažavajući specifičnosti njihovih kuća ili stanova, građani se s punim povjerenjem mogu obratiti policijskim službenicima za prevenciju u svakoj policijskoj upravi i u Informativnim centrima za prevenciju u Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Bjelovaru i Karlovcu. Također informacije su dostupne i putem Internet stranice Ministarstva unutarnjih poslova – www.policija.hr“, dodaje Jakić.
Kada govorimo o uobičajenim metodama provalnika i načinima počinjenja provala, moramo razlikovati prigodne i profesionalne provalnike.
Dok prigodni provalnici, najčešće koriste „dobre prilike“ kao što su otvoren prozor na „kip“, „dobro skriven“ ključ ispod otirača, stara vrata bez dodatnih brava, otvoren prozor ili balkonska vrata na katu, profesionalni provalnici se za provale pripremaju i prethodno planiraju način počinjenja ovisno o „meti“ koju su odabrali.
Prigodni provalnici provale najčešće čine uporabom tjelesne snage ili korištenjem pogodnih predmeta koja pronađu na mjestu počinjenja (npr. poluga, kamen, ljestve) dok profesionalni provalnici koriste specijalne alate kojima otključavaju brave, lome cilindre brava, neutraliziraju alarme ili na drugi način otvaraju vrati ili prozore na objektu provale.
„Provedenim istraživanjem na temu teških krađa provaljivanjem utvrđeno je da provalnici najčešće provale vrše nasilnim otvaranjem ulaznih vrata, zatim kroz prozor u prizemlju, balkonska vrata i prozor na katu. Također je utvrđeno da se najviše provala i to u 55 posto slučajeva vrši nasilnim otvaranjem pomoću poluge, uobičajenog alata ili prigodnih predmeta, potom slijedi lomljenje ili bušenje cilindričnog uloška brave s udjelom od 15 posto te razbijanje stakla u 8 posto slučajeva dok su ostali načini počinjenja zastupljeni u manjem broju slučajeva“, tumači Jakić.

	Provalnici će učiniti sve da bi pobjegli Istraživanjem je utvrđeno da je u 7,86 posto slučajeva vlasnik zatekao počinitelja u domu za vrijeme počinjenja kaznenog djela. Takve situacije mogu biti vrlo opasne i zbog toga građani trebaju biti iznimno oprezni. „Kada vlasnik zatekne provalnika na dijelu, najprije treba procijeniti opasnost i rizik kojem bi se izložio ukoliko počinitelja pokuša zadržati. Uvijek treba imati na umu da provalnici ne žele biti otkriveni i uhvaćeni te da su neki od njih spremni učiniti gotovo sve da bi pobjegli, što se može pokazati kobnim za vlasnika koji ga pokuša zadržati. Ako vlasnik ipak odluči da će pokušati zadržati počinitelj, predlažemo da to učini na način kojim će se dovesti u najmanju opasnost i bez izravnog sukoba s počiniteljem, primjerice zatvaranjem i držanjem zatvorenima vrata stana, te da odmah o tome obavijesti policiju“, kaže Jakić. Građani mogu koristi samo ona sredstva obrane koja su prijeko potrebna da bi od sebe odbili istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. „Ukoliko vlasnik procijeni da je opasnost prevelika savjetujemo da ne pokušava zadržati provalnika već da se makne na sigurno mjesto, odmah obavijesti policiju i da pri tome pokuša zapamtiti čim više detalja o provalniku (dob, visina, izgled, posebna obilježja, odjeća, registracija vozila s kojim se udaljio i druge pojedinosti) koje bi mogle pomoći policiji da ga otkrije i uhiti“, tumači Jakić. Također, nakon što počinitelj pobjegne, vlasniku se na preporuča da ulazi u kuću/stan do dolaska policije, jer na taj način može uništiti vrijedne tragove (otiske prstiju, vlakna, biološki tragovi i sl.) koji mogu pomoći policiji da otkrije počinitelja.

Fotografirajte vrijedne stvari
Točno vrijeme počinjenja, odnosno doba dana kada se provale najčešće čine je teško odrediti budući da u većini slučajeva oštećeni za počinjenje kaznenog djela saznaju tek nakon proteka određenog vremena, međutim u pravilu se radi o dobu dana kada su ukućani odsutni, odnosno nalaze se na poslu, fakultetu, u školi ili su odsutni iz drugih razloga. Također, ne može se posebno istaknuti niti jedan dan u tjednu kada se pojačano čine provale u domove, dok se, kada promatramo podatke o provalama na godišnjoj razini, uočava povećan broj počinjenih kaznenih djela u ljetnim i zimskim mjesecima, odnosno u vrijeme kada građani koriste godišnje odmore te su zbog toga odsutni.
„Provale, ovisno o okolnostima i vještini počinitelja mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, ovisno o tome što počinitelj namjerava otuđiti, veličini kuće ili stana, ali i saznanjima počinitelja o navikama vlasnika, odnosno ukoliko počinitelji znaju da ih nitko neće ometati dulje vrijeme“, kaže Jakić.
Počinitelji najčešće kradu novac, zlato, skupocjeni nakit i satove, umjetnine i druge vrijednosti koje mogu lakše unovčiti. U manjoj mjeri se krade tehnika (prijenosna računala, mobiteli, tableti) jer im je lakše ući u trag i na taj način postoji veći rizik za počinitelje da će biti otkriveni. 
Građanima se savjetuje da, posebice ukoliko će biti dulje vrijeme odsutni, u stanu ili kući ne ostavljaju veće količine novca, nakita i drugih vrijednosti. Također, vrlo je važno da građani fotografiraju sve vrijednije stvari u kući/stanu i zapišu serijske brojeve te da navedene fotografije i podatke pohrane na sigurno mjesto, kako bi koristeći navedene informacije policija mogla lakše pronaći otuđene predmete. „Prilikom provale vlasnik kuće ili stana biva oštećen ne samo kroz vrijednost otuđenih stvari već i kroz oštećenja koja nastaju za vrijeme izvršenja provale, što znači oštećena vrata i prozori, devastirana unutrašnjost kuće/stana. Analizom podataka s kojima raspolaže MUP, prosječna materijalna šteta za vlasnika kuće/stana je između 10.000,00 i 15.000,00 kuna.
Ulaganjem samo dijela navedenog iznosa u osnovne sustave tehničke zaštite kao što su protuprovalna vrata, rešetke na prozorima u prizemlju i slično, u mnogim slučajevima bi zasigurno spriječilo počinjenje provale“, kaže Jakić.
Dodaje da osim materijalne štete, vlasnici i ukućani doživljavaju i nematerijalnu štetu, odnosno činjenica da je netko provalio u prostor njihovog doma, u velikoj mjeri narušava njihov osjećaj sigurnosti te ih zasigurno traumatizira na određeni način.

	I najjeftinija protuprovalna vrata bolja su nego obična Sustavi tehničke zaštite, poput protuprovalnih vrata, alarma, videonadzora, rešetaka na prozorima i slično, u velikoj mjeri mogu odvratiti počinitelja od počinjenja provale, posebice ukoliko se radi o prigodnim počiniteljima. Isto tako i profesionalni počinitelji će dvaput razmisliti hoće li pokušati izvršiti provalu u stan ili kuću koja imaju ugrađene sustave tehničke zaštite, te će u velikom broju slučajeva ipak izabrati „metu“ koja nema sustave tehničke zaštite i koju može s manje truda savladati i pri tome se izložiti manjem riziku da budu uhvaćeni. Čak i najkvalitetniji i najskuplji sustav tehničke zaštite ne mora u svakom slučaju pružiti i najviši stupanj zaštite ako nije prilagođen konkretnom stanu/kući.Međutim, važno je reći da su i osnovni sustavi tehničke zaštite bolji nego nikakvi. Najjeftinija protuprovalna vrata bolja su nego obična vrata i mogu odvratiti počinitelja od provale.

Uspješnost otkrivanja počinitelja
Kada je riječ o omjeru krađa i razbojstva po kućanstvima u odnosu na ukupan broj krađa i razbojstva, saznajemo da kaznena djela razbojništva koja su počinjena u domu žrtve obuhvaćaju oko 5 posto od ukupnog broja počinjenih kaznenih djela razbojništava, kaznena djela krađa iz kuća predstavljaju oko 10 posto počinjenih kaznenih djela krađa koja se progone po službenoj dužnosti, a kaznena djela teške krađe provaljivanjem u oko 25 posto slučajeva počine se u kućama ili stanovima.
Ivo Jakić otkriva da se prosječna uspješnost otkrivanja počinitelja krađa u kućanstvima kreće između 25 i 35 posto, međutim uspješnost varira s vremena na vrijeme, jer je otkrivanjem i hvatanjem profesionalnih počinitelja koji su počinili seriju provala (30 do 40 kaznenih djela) u znatnoj mjeri utječe na statističke podatke o broju riješenih kaznenih djela, a potom i na smanjenje broja počinjenih provala zbog toga što se navedeni počinitelji nalaze u pritvoru, a potom i na odsluženju zatvorske kazne.
„Za otkrivanje počinitelja, osim analize tragova koji se pronađu na mjestu provale i drugih aktivnosti koje policija provodi kako bi otkrila počinitelja, od neprocjenjive važnosti su informacije koje dobijemo od građana. Na temelju takvih informacija, koje u nekim slučajevima građanima možda djeluju i nebitno, riješena su mnoga kaznena djela i otkriveni njihovo počinitelji. Stoga koristim i ovu priliku da pozovem građane na suradnju jer je prevencija kriminaliteta odgovornost cijele zajednice, a ne samo policije“, naglašava Jakić.

[ Nataša Gajski Kovačić ]