Naša vojna industrija ne može proizvoditi puno, ali može kvalitetno

U ekskluzivnom razgovoru za Zaštitu hrvatski ministar obrane Davor Božinović priznaje da mnogo očekuje od vojne izložbe ASDA u Splitu i Svjetskog kongresa o CBRN terorizmu u Cavtatu, daje snažnu potporu domaćoj vojnoj industriji, hvali njihove vrhunske proizvode koji ravnopravno prate svjetske trendove jer i zahvaljujući njima MORH nastavlja kapitalne projekte modernizacije Oružanih snaga i HV-a, a otkriva nam i da je Ministarstvo započelo proces svojevrsne revizije, tj. novi Strateški pregled
[ Antun Krešimir Buterin ]

Uoči dvaju iznimno važnih međunarodnih vojno-sigurnosnih skupova kojima je Hrvatska domaćin u ožujku i travnju – vojnog sajma ASDA u Splitu i znanstvenog Kongresa o CBRN prijetnji i terorizmu u Cavtatu – porazgovarali smo s ministrom u čiju sferu djelovanja spadaju obje te manifestacije. Očito svjestan njihove snage i niza mogućih benefita, ne samo za nacionalnu sigurnost nego i za daljnje jačanje ukupnog hrvatskoga gospodarstva, ministar obrane RH Davor Božinović spremno je pristao na razgovor za Zaštitu budući da naš časopis ima vrlo aktivnu ulogu u oba skupa - medijski smo pokrovitelj ASDA-e te jedan od organizatora Kongresa o CBRN prijetnji.

Koliko su ova dva skupa, po Vašem mišljenju, važna za Hrvatsku i za HV?

Ovi događaji svaki na svoj način doprinose izgradnji povjerenja i stabilnosti, ali i jačanju sposobnosti odgovora na krize, izgradnji sigurnosnih mehanizama. Istodobno, osobito međunarodna vojna izložba ASDA može biti, i mi svi zajedno želimo da to postane – svojevrsni izlog, prikaz mogućnosti naših domaćih tvrtki koje imaju vrhunske proizvode, koji su se dokazali u uporabi u postrojbama Oružanih snaga RH.

Što će u Splitu biti važnije – predstavljanje suvremenih trendova stranih industrija ili predstavljanje naših kompanija svjetskoj konkurenciji?

Kad govorimo o toj svojevrsnoj dvojbi u Vašem pitanju, drago mi je što mogu reći da kad predstavljamo suvremene trendove, onda uz ostalo govorimo i o hrvatskih tvrtkama koje u svojim područjima postavljaju trendove.
O DOMAĆOJ VOJNOJ INDUSTRIJI: Trenutačno godišnji hrvatski izvoz vojne opreme i naoružanja iznosi oko 667 milijuna kuna, no on se može znatno povećati jer ta industrija ima izvozni potencijal
Nabrojat ću samo neke kao npr. HS Produkt, Šestan-Busch, KROKO itd. Jasno da su manifestacije poput ASDA-e mjesto i usporedbe, razmjene iskustava s etabliranim globalnim kompanijama, ali i izvrsne prigode za sklapanje svih vrsta poslova vezanih za proizvođače vojne opreme i naoružanja. Upravo zato, ponavljam, ASDA je iznimna poslovna prilika za Hrvatsku i naše proizvođače vojne opreme.

Što Republika Hrvatska i MORH moraju odnosno mogu učiniti kako bi ovaj sajam postao tradicionalan?

Svaka tradicija, uključujući i one najdugovječnije, počinje s prvim korakom, prvim činom. Republika Hrvatska i MORH stvorili su takve uvjete koje su organizatori ASDA-e sa zadovoljstvom prihvatili. Ono što smo morali i mogli poduzeti, poduzeli smo. Ako splitski sajam opravda očekivanja organizatora, onda je put prema drugom izdanju sajma više nego izvjestan. Osobno se nadam takvom ishodu.

U nekoliko mjeseci koliko ste na čelu MORH-a dali ste snažnu podršku domaćoj vojnoj industriji i klasteru naših proizvođača. Kakvim biste ocijenili aktualni položaj domaće vojne proizvodnje: - koliko je tvrtki u pogonu, koliko toga proizvode za HV, a koliko za izvoz?

Imati vrhunski proizvod za opremanje vlastitih oružanih snaga temeljni je interes ovog Ministarstva. Kada taj proizvod dolazi iz hrvatskih tvrtki i klastera domaćih proizvođača, interes postaje i stvaranje okvira, otvaranje putova domaćim proizvođačima na stranim tržištima. Hrvatska Vlada i MORH snažno podupiru naše gospodarstvenike u osvajanju novih tržišta. Odavno je poznato da nijedan proizvođač vojne opreme i oružja ne može ozbiljno računati na uspjeh ako njegove proizvode ne koriste oružane snage njegove zemlje. To je i logično. Ipak, lijepo je znati da kad birate najbolje proizvode za svoju vojsku, pridržavajući se strogih kriterija funkcionalnosti i kvalitete, bez ikakve ograde možete izabrati hrvatske proizvode, ne samo zato što su naši, već prije i iznad svega zato što su vrhunski, dokazani, u skladu sa svjetskim trendovima. Velik broj naših tvornica izlazi iz hrvatskih okvira, postajući prepoznatljiv i na vrlo izbirljivim tržištima. I MORH i ja osobno i dalje ćemo stvarati okvire za što bolje pozicioniranje naših proizvođača, dajući na taj način doprinos hrvatskom gospodarstvu.

U kojem se smjeru kreće svjetska vojna industrija, koji su trendovi posljednjih godina?

Trendovi se usklađuju s novim doktrinama i strategijama te ih dopunjuju. Biti uvezan u mrežu, biti mobilan i efikasan, uz najmanju moguću uporabu sile, biti precizan, a istodobno maksimalno zaštićen uz pomoć modularne opreme i sofisticiranih oružanih sustava, tek je jedan od mogućih pogleda na trendove kojima se kreće svjetska vojna industrija. Naglasit ću da ni hrvatska vojna industrija za trendovima ne kaska, nego ih prati, stvarajući uspješan komercijalni proizvod.
O SAJMU ASDA: Manifestacije tog tipa mjesto su za usporedbe, razmjenu iskustava s etabliranim globalnim kompanijama, ali i prigode za sklapanje novih poslova proizvodnje opreme i naoružanja. ASDA je iznimna poslovna prilika za Hrvatsku i sve naše proizvođače vojne opreme


Gdje tu hrvatsku industriju – gdje smo i u čemu najjači ili bar vrlo jaki? Kako možemo konkurirati najvećima i najjačima? Može li se reći da je vojna oprema hrvatske proizvodnje kvalitetom među najboljima u svijetu?

Proizvodima poput pištolja, jurišne puške, zaštitne kacige, odore... hrvatske tvrtke-proizvođači vojne opreme i naoružanja mogu se kvalitetom nositi s globalnom konkurencijom. Sustavom klastera hrvatska vojna industrija maksimalno je usmjerena na potrebe MORH-a i OS RH, a osim opremanja OS RH, ona je i konkurentna u svijetu. Svjetska su tržišta izazov za našu vojnu industriju, a neke od naših tvrtki u svijetu su već priznate. Mi ne možemo proizvoditi puno, no možemo proizvoditi kvalitetno, u što smo se i uvjerili kroz razne projekte opremanja i modernizacije Oružanih snaga. Uspješnost plasmana na međunarodno tržište nekih naših tvrtki dokaz je da su hrvatski proizvodi kvalitetni i prepoznati u svijetu.

HV je u procesu modernizacije koja je uslijed recesije usporena. Vjerujete li da biste na ASDA-i mogli – uvidom u nove trendove u industriji, ali i kroz moguće poslovne dogovore sa stranim partnerima - dobiti novi zamah i polet za nastavak modernizacije?

Unatoč globalnoj svjetskoj krizi koja se odrazila i na Hrvatsku, procesi modernizacije i dalje se odvijaju, no možda malo drukčijom dinamikom od planirane. Kako sam već naglasio, mi itekako, zahvaljujući prije svega hrvatskim proizvođačima vojne opreme i naoružanja, pratimo trendove. Naravno, sajmovi poput ASDA-e prigoda su za stjecanje šire slike i usporedbe s drugima te za produbljenje vojno-tehničke suradnje, osobito u regiji.

Koji su ciljevi modernizacije HV-a i Oružanih snaga? S kakvom vojnom silom Hrvatska raspolaže danas, a s kakvom se vojnom moći računa u idućih 5-10-20 godina?

Ciljevi modernizacije našeg obrambenog sektora stvaranje su brojčano manjih ali visokotehnoloških opremljenih oružanih snaga, koje će istodobno biti spremne i za zadaće obrane nacionalnog teritorija, ali i za sudjelovanje u međunarodnim misijama potpore miru pod vodstvom NATO-a i EU. Dakle, da bez posebne pripreme s izvođenja jedne vrste zadaća prijeđu na drugu. To nije lako postići, jer osim nabave nove opreme i naoružanja takav korak traži i promjenu strukture i punu profesionalizaciju oružanih snaga. Taj je proces već započeo – prešli smo na profesionalnu popunu, sudjelujemo u međunarodnim misijama u kojima stječemo dragocjeno iskustvo koje primjenjujemo u tom procesu. Pritom nam je cilj održati balansirane sposobnosti Oružanih snaga, posebno na području zračnih i pomorskih sposobnosti, te izbjeći usku specijalizaciju samo za jednu zadaću u okviru NATO-a. To je okvir u kojem će se odvijati razvoj Oružanih snaga RH u budućnosti.

Mediji su ljetos spominjali 14 ključnih točaka daljnjih vojnih reformi, uključujući i borbena oklopna vozila (BOV), opremu za razminiranje, inženjerijske strojeve, tenk M-84, elektroničku opremu za mornaricu i HRZ, nove jurišne puške, puškostrojnice i univerzalne strojnice u NATO-ovu kalibru 5,56 mm, RBK opremu - sredstva za kemijsku i detekciju radioaktivnog zračenja, obalni ophodni brod, nove stanove, odore i sportske komplete za pripadnike HV-a, novih 2000 nebojnih vozila, nove čizme te nove ili preuređene vojarne i poligone. Je li MORH ostao uz te ambiciozne planove?

O KONGRESU CBRN: Činjenica da smo već sedmi put domaćin uglednim znanstvenicima iz cijelog svijeta, dokaz je velikog ugleda koji naši stručnjaci iz tog područja uživaju u svijetu; tema ovogodišnjeg Kongresa je prijetnja nuklearno-kemijskog i biološkog oružja, a na tom polju hrvatski stručnjaci imaju što reći
Projekti koje navodite u skladu sa strateškim planovima - idu dalje. Naravno, poznato Vam je da smo započeli izradu novih strateških dokumenata obrane, pa je moguće da neki planovi i projekti budu redefinirani, u skladu s novim globalnim trendovima i stupnju procijenjene ugroze u sustavu kolektivne obrane kojoj Hrvatska kao članica NATO-a pripada. Svakako ćemo nastaviti zacrtane kapitalne projekte modernizacije – nabavu oklopnih borbenih vozila Patria, postupno uvođenje nove jurišne puške, pripreme za raspisivanje natječaja za novi obalni ophodni brod. Ipak, treba uzeti u obzir i globalnu ekonomsku krizu koja negativno utječe na obrambene proračune niza zemalja, pa tako i RH. To znači da moramo opet pregledati sadašnje programe i odrediti nove prioritete. S tim je ciljem počeo proces novog Strateškog pregleda obrane koji će odrediti temelje za donošenje Dugoročnog plana razvoja OS RH. Ovu reviziju treba napraviti ne samo i zbog sadašnje gospodarske krize, nego i zbog činjenice da je ulaskom u NATO Hrvatska preuzela niz obveza. Skorim ulaskom u EU i uključivanjem u obrambenu dimenziju djelovanja Unije te će se obveze dodatno povećati. Stoga sada moramo napraviti pregled naših sadašnjih i budućih zadaća, traženih sposobnosti i raspoloživih sredstava.

Cjeloviti intervju ministra Božinovića možete pročitati samo u tiskanom izdanju Zaštite