Hrvatska je već u ovoj važećoj perspektivi pokazala da može biti i lider u okviru EU u nekim područjima, primjerice području ‘dvojne’ namjene u kojem koristimo povlačenje EU sredstava za istraživanje i razvoj i po čemu smo jedinstveni na razini EU. Međutim, vidljivo je već sad da hrvatska obrambena industrija ne može sama u taj proces i da je potrebna međuresorna potpora i koordinacija
Hrvatsko predsjedanje vijećem Europske unije dovelo je niz međunarodnih konferencija, skupova i bilateralnih susreta koji će se do sredine godine održavati u RH. Jedna od takvih konferencija visoke razine “Otvaranje potencijala europske obrambene suradnje: Nove prilike za osnaženu europsku obrambenu industriju”, bit će održana 24. ožujka 2020. u Zagrebu i sukladno prioritetima hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU, bit će posvećena potencijalima i novim mogućnostima europske obrambene industrije. Novi geopolitički i sigurnosni izazovi s kojima se zemlje Starog kontinenta susreću zadnjih nekoliko godina postavljaju i nove zahtjeve u kreiranju adekvatnih odgovora. Tu se upravo nadovezuje i EU obrambena industrija koja trenutno nije povezana i ne predstavlja zajedničku cjelinu, ali za konkurentnost na globalnoj razini morat će sinkronizirati djelovanje, kako unutar same Unije u određenim područjima, tako i prema određenim vanjskim tržištima u kojima raste dominacija proizvoda iz Dalekog istoka i područja Sjeverne Amerike.
| |
|
|
| |
Globalno konkurentni proizvođači
Kada govorimo o obrambeno-sigurnosnoj industriji, Basarac ističe da postoje područja u kojima Hrvatska može zaista značajno sudjelovati i podupirati politike obrane i sigurnosti EU ali i svijeta. Basarac odgovorno tvrdi da ne postoji industrijski sektor u RH koji u svojem djelovanju i poslovanju ima tri globalno konkurentna proizvođača, kao što je obrambeno sigurnosna industrija. Kada bismo to pretvorili u segment autoindustrije, to bi bilo kao da u RH imamo u svakom od tih segmenata ili BMW, ili Mercedes ili Audi. Primjeri su besposadna zemaljska vozila za različite namjene (razminiranje, borbena inženjerija, rudarstvo) koje proizvodi DOK-ING kao i integrirani proizvodi u području osobne zaštitne opreme - gdje možemo uvezivati RH proizvođače tekstila ali i integrirati određene nove tehnologije (ICT ili komunikacije), za što su relevantni projekt ŠESTAN-BUSCH - multifunkcionalna zaštitna kaciga za civilnu zaštitu i sigurnost te integrirano protubalističko odijelo. U ŠESTAN-BUSCH-u imamo globalnog igrača koji može pogurati i usmjeriti i ostale u tom segmentu. HS Produkt je priča za sebe u proizvodnji lakog naoružanja, s obzirom na to da je riječ o trenutno možda i najjačoj kompaniji u RH, ne samo u segmentu obrane i sigurnosti već općenito. Konstantno izbacuju nove proizvode koji imaju globalnu konkurentnost. Spomenute tvrtke čine dobru bazu i mi tu već jesmo globalno konkurentni. Basarac dodaje da su nova područja u okviru Globalne konkurentnosti i prepoznatljivosti RH obrambene industrije definitivno (i) komunikacije (RIZ Impel s taktičkim radiom ili AVT s novim kamerama), integrirana strelišta (ovdje imamo mogućnost integratora nekoliko hrvatskih tvrtki) te ICT (kibernetička sigurnost - tvrtke kao što je UTILIS, INFIGO, DIVERTO, i sl.). |
|
| |
|
|
Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije, zajedno s Ministarstvom obrane RH, sudjelovat će na konferenciji te fokusirati i adresirati određene teme od interesa i značaja za našu obrambeno sigurnosnu industriju, kao i određene nepoznanice s kojima se trenutno susrećemo u kontekstu budućih fondova za obranu i sigurnost. Upravo u tom kontekstu, Klaster konkurentnosti obrambene industrije forsira inicijativu organiziranja uvodne radionice u navedenu visoku konferenciju, dan prije, 23. ožujka 2020., na temu: “Potencijali suradnje EU obrambene industrije” na kojoj bi se RH obrambena industrija predstavila prema EU i prezentirala svoje potencijale i područja od interesa u suradnji. “Zbog takvog proaktivnog i operativnog pristupa u kojem dionici dobivaju poruke političke razine ali istovremeno te politike i poruke pokušavaju spustiti na operativnu, odnosno projektnu razinu, smatram da će program Konferencije i radionice biti raznovrstan i koristan svima dionicima u sektoru”, najavio je predsjednik Klastera Goran Basarac.
Jačanje konkurentnosti
Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije predstavlja najveće i krovno udruženje hrvatske obrambeno-sigurnosne industrije. Kao takvi, cilj im je animirati preko 80 svojih članica da prisustvuju ovom zaista važnom događaju i dvodnevnom programu. Jedna od najvažnijih zadaća Klastera je animiranje članstva oko mogućnosti jačanja konkurentnosti samih dionika u Klasteru putem određenih programa potpora i poticaja na razini EU. Fokusirani su isključivo na područje obrane i sigurnosti.
“Zajedničkom koordinacijom s Ministarstvom obrane potičemo na događanjima teme od interesa hrvatske obrambeno-sigurnosne industrije. Jako je lijepo doći u priliku da RH predstavi svoje potencijale prema EU u okviru mnogih područja, i to je jedna od značajnijih koristi koje ćemo imati u okviru Predsjedanja EU. Jedna od važnijih zadaća koju ćemo kao Klaster konkurentnosti obrambene industrije imati u okviru ovog dvodnevnog programa je da predstavimo objedinjeni stav i interese RH obrambeno-sigurnosne industrije na razini EU te da pokažemo ključnim nositeljima politika da ovaj industrijski sektor ima značajan potencijal kojim se može značajno unaprijediti konkurentnost EU industrije u ukupnim brojkama”, objašnjava Basarac.
Teme za visoku konferenciju zajednički se dogovaraju s Ministarstvom obrane te Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te se na kraju usklađuju i s predstavnicima Europske komisije. Kompleksan je to posao jer nije cilj samo fokusirati interese RH već i potaknuti rasprave koje će biti zanimljive i predstavnicima ostalih zemalja članica.
“Nadam se i čini mi se da smo zajedno s našim resornim institucijama odabrali dosta zanimljiv program koji pokriva područja interesa primarno naše industrije. Neke od tema na visokoj konferenciji će biti: poticanje inovacija u okviru MSP-ova za obranu i sigurnost, identificiranje barijera u korištenju Europskog obrambenog fonda, uključenje ključnih naprednih tehnologija za potrebu obrane i sigurnosti, i sl. Cilj je dobiti posljednje informacije s EU razine oko budućih ulaganja u obranu i sigurnost u financijskoj perspektivi 2021. - 2027. Vidljivo je da nova financijska perspektiva nosi i dodatna ulaganja EU u području obrane i sigurnosti. Hrvatska je već u ovoj važećoj perspektivi pokazala da može biti i lider u okviru EU u nekim područjima, primjerice području ‘dvojne’ namjene u kojem koristimo povlačenje EU sredstava za istraživanje i razvoj i po čemu smo jedinstveni na razini EU. Međutim, vidljivo je već sad da hrvatska obrambena industrija ne može sama u taj proces i da je potrebna međuresorna potpora i koordinacija, što će vjerujem i pokazati primjeri s razine EU koji će se prezentirati na konferenciji. Cilj je prenijeti EU partnerima i gostima, ali i institucijama u RH s čime raspolažemo i za što smo sposobni”, govori Basarac.
Dok se visoka konferencija u svojem sadržaju bavi uglavnom prenošenjem iskustava i budućih područja ulaganja te je više orijentirana na politike i nositelje politika, radionica koja će joj prethoditi cilja na operativnost i direktno povezivanje dionika. Namjera je iskoristiti činjenicu da u RH dolaze predstavnici nositelja politika za obranu i sigurnost, ali i predstavnici industrijskih udruženja poput hrvatskog Klastera. To je prilika za povezivanje, networking, direktnu razmjenu ideja i identificiranja područja interesa na razini industrije.
“Osobno sam upoznat s korištenjem i programiranjem EU fondova. Najgore je kad ne znate gdje i u što želite ulagati i u koja područja. Djelovanjem Klastera obrambene industrije, RH možda po prvi puta može vrlo jasno prenijeti gdje se vidimo u kontekstu povlačenja fondova za obranu i sigurnost. Znamo u kojim područjima možemo biti konkurentni i gdje želimo fokus, a to želimo i reći i pokazati našim kolegama iz drugih država članica. Možda negdje utvrdimo zajednička komplementarna područja u okviru kojih su moguće zajedničke prijave projekata na programima kao što je Europski obrambeni fond. Cilj radionice je pokazati u okviru kojih područja se RH obrambena industrija vidi i pružiti ruku partnerstva prema EU obrambenoj industriji u okviru tih područja”, tumači Basarac.
Zasad je svaka država članica EU orijentirana prema sebi
A što se tiče budućnosti europske obrambene industrije i pozicije Hrvatske unutar zajedničke sigurnosno obrambene politike EU, Basarac smatra vrlo kompleksnim pitanjem i zaista je teško dati jednostavan odgovor: “Teško je govoriti o zajedničkoj i snažnoj EU obrambenoj industriji bez zajedničkih EU vojnih snaga koje imaju jasno definirane potrebe, doktrine i sposobnosti kojima moraju odgovoriti. Zašto je tome tako? Nema razvoja konkurentne EU obrambene industrije bez poveznice s oružanim snagama i snagama sigurnosti. Zasad je svaka država članica orijentirana prema sebi. Rezultat je da imate preko 15 modela tenkova i oklopnih vozila koje se proizvode na razini EU, dok istovremeno glavni konkurent SAD forsira jedan model. Isto vrijedi i za zrakoplove - EU trenutno proizvodi preko 20 različitih tipova borbenih zrakoplova, dok SAD ima šest osnovnih tipova. Tržište je skučeno i jako je teško obrambenoj industriji EU plasirati taj šaroliki portfelj unutar kojeg još svatko konkurira svakom. Bez razvoja obrambenih snaga EU ne vidim blistavu budućnost”, kaže Basarac. Dodaje da je potencijal možda stvoriti jasne lance vrijednosti u okviru kojih bi bili jasno identificirani dobavljači određenih proizvoda na razini EU, primjerice da se odredi koji su to recimo dobavljači zaštitnih kaciga u okviru EU dovoljno kvalitetni, inovativni i sposobni opskrbljivati tržište EU te da se onda nabave orijentiraju prema njima.
Postavlja se pitanje što s onima koji bi ispali iz tog lanca? Poziciju obrambene industrije RH u okviru zajedničke sigurnosno obrambene politike EU ne možemo istoznačno odrediti. Postoje područja u kojima mi možemo zaista značajno sudjelovati i podupirati politike obrane i sigurnosti EU. Primjerice, područje besposadnih zemaljskih vozila (UGV) - to je budućnost koja dolazi i tu imamo reprezentativnu tvrtku DOK-ING koja već pokriva 60 posto svjetskog tržišta. Područje osobne zaštitne opreme gdje je tvrtka ŠESTAN-BUSCH pokazala da, ne samo da može razvijati konkurentne proizvode u području zaštitnih kaciga, nego i da može biti integrator koji uvezuje nekoliko segmenata proizvoda, primjer protubalističkog odijela razvijenog za Ministarstvo unutarnjih poslova koje je uvezalo nekoliko proizvođača u jedinstvenu cjelinu i predstavilo možda i najinovativniji proizvod u području protubalističke zaštite na razini EU. Moramo naći svoje niše, a nositeljii politika nas moraju gurati i prepoznavati u tim nišama.
Dražen Najman