Za razliku od većine ostalih europskih gradova u kojima su kamerama pokrivene sigurnosno najugroženije lokacije, u Zagrebu su gradske vlasti prioritet dale nadziranju i kažnjavanju nepropisnog parkiranja, dok se policija iz nepoznatog razloga još nije aktivnije uključila u ovaj projekt videonadzora
[ Antun Krešimir Buterin ]
Dana 15. prosinca u glavnom gradu Hrvatske dovršen je veliki projekt gradskog videonadzora koji uključuje 225 kamera na 75 lokacija. Iza projekta kojeg je Zaštita detaljno predstavila još prošle godine, stoji njegov idejni začetnik Mate Kraljević, šef Sektora za komunalno i prometno redarstvo u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometno redarstvo, s kojim smo porazgovarali i na kraju ove početne faze.
Dosad poslano već 35.000 kazni
"Projekt smo nazvali ‘Parking videonadzor’ i to samo u prvoj fazi jer smo se fokusirali na kažnjavanje krivo parkiranih vozila. Ne bih o broju ispisanih kazni, jer nam uopće nije cilj puniti gradski proračun, već sankcionirati krivo parkirana vozila. Kao rezultat kamera ponegdje već imamo 2/3 manje kazni nego ranije pa se nadamo da ćemo poneku kameru s tih pozicija premjestiti drugdje. Iako smo dosad ispisali više od 35.000 kazni, mi samo želimo sankcionirati sve što ometa sigurnost pješaka, invalida i javnog prometa, što je i zakonski pokriveno", ističe Kraljević.
"Uopće nam nije cilj puniti proračun, nego želimo sankcionirati vozače koji se krivo parkiraju i tako ugrožavaju sigurnost prometa", tvrdi Kraljević te dodaje da se dnevno nakupi 200-250 kazni pa su ih dosad ispisali više od 35.000!
Tehnološki gledano, sve je izvedeno kako je i zamišljeno, u skladu s onim što smo objavili u ovo doba lani, iako su prvotne lokacije nekih kamera naknadno izmijenjene. Sve tehničke specifikacije projekta ostale su iste pa ih čitatelji lako mogu naći u Zaštiti broj 7/2011.
Kraljević nam otkriva kako još ne vjeruje da je projekt pokrenut još 2009. doista priveden kraju. "Već se na početku projekta pojavilo dosta virusa, no najveći je bio čovjek, taj hrvatski jal - onemogućavanje nekoga da uspije. Priznajem da sam posebno sretan, jer sam ja, na zahtjev gradonačelnika, i započeo čitav projekt. Osobno sam vrlo zadovoljan jer projekt donosi puno više pozitivnih stvari nego negativnih kako to neki prikazuju. Na kameri se sve vidi, nema šanse da se s time itko igra, da to netko zloupotrebljava. Zasad se kažnjavaju samo krivo parkirana vozila, no planiramo snimanje još nekih stvari, što nam omogućuje Pravilnik koji je MUP izdao u prosincu 2011. S obzirom da smo kamere postavili i na Trg bana Jelačića, na Cvjetni trg, na Aveniju Većeslava Holjevca te na još neka mjesta, uskoro ćemo ustanoviti što bismo još iz tog Pravilnika mogli nadzirati i sankcionirati uz pomoć kamera.
Pitamo Kraljevića je li policija dosad možda već koristila gradske kamere za svoje potrebe, na što nam uzvraća potvrdno. "Da, dvadesetak puta. Zahvaljujući kamerama već su uspjeli riješiti neke slučajeve. Cilj je da se policija spoji na naše kamere kako bi mogla nadzirati grad od 0 do 24 sata. Upravo su u tijeku dogovori. Ovih ćemo dana napraviti plan s MUP-om prema tom Pravilniku, te se nakon dobivanja svih potrebnih suglasnosti, zajedno s tvrtkom koja je kamere instalirala, baviti i drugim stvarima za koje imamo zakonsku podlogu. Nadam se da ćemo i mi u Zagrebu moći staviti ploče u skladu s Poveljom EFUS-a o demokratskoj uporabi videonadzora, no zasad smo postavili samo ploče s upozorenjem na ono što radimo. Znači – zasad samo videonadzor parkirališta", dodaje naš sugovornik.
Tehnologija sustava
Budući da u velikoj većini gradova u Europi videonadzor javnih površina nije postavljen s prvenstvenim ciljem kažnjavanja nediscipliniranih vozača, već su policija i gradske vlasti u niz gradova odlučile uz pomoć kamera rješavati daleko ozbiljnija i opasnija ponašanja, zamolili smo Kraljevića da procijeni koliko bi brzo moglo doći do realizacije suradnje s MUP-om, kako glavni naglasak ovog zagrebačkog projekta više ne bi bio parkiranje, već sigurnost građana te čuvanje javnog reda i mira.
Kraljević ističe da mu nije jasno zašto to već nije "gotova stvar" jer on to, dodaje, "predlaže od prvoga dana". "MUP je već osnovao komisiju i šteta što suradnja već nije ostvarena jer za to nema nikakve zakonske prepreke. Grad je policiji čak nudio jedno računalo i spajanje na sustav".
Otkriva nam da će od MUP-a zatražiti proširenje djelatnosti komunalnog redarstva na kažnjavanje vožnje po žutim tracima i ulazak na križanje. "Stalno spominjem križanja jer se u Zagrebu, u vršnim satima, 10 posto nesreća događa na križanjima. Vozači ulaze na križanja iako iz njih ne mogu izaći i onda onemoguće prolaz vozilima iz drugih smjerova, ometaju promet! Tada se poremete svi sinkronizirani svjetlosni ciklusi i normalno da nastaje problem. Zakonski je za to predviđena kazna, no te je vozače fizički nemoguće kažnjavati, što je izvodivo samo uz pomoć kamera.
Nadam se da će MUP reagirati ozbiljno, da će pokrenuti ili prihvatiti sve inicijative kako bi se i taj dio posla mogao prebaciti na prometno redarstvo. To je ono što sam i htio, da se Zakon o sigurnosti prometa liberalizira kako bi se neke stvari, po uzoru na druge europske zemlje, maknule iz domene policije.
Upravljanje prometom kamerama
Jeste li razmišljali o mogućnosti upravljanja prometom uz pomoć kamera, primjerice, na križanjima, pitamo sugovornika "To je dio projekta AUP - automatsko upravljanje prometom - o čemu ja govorim već 20 godina. Duboko sam uvjeren da će se AUP osloniti upravo na ove kamere, da će se taj sustav spojiti u jedno te da će se i dalje raditi na proširenju i spajanju. Možda ćemo dogodine postaviti 30-40 kamera koje će biti namijenjene jedino AUP-u. Kad već imamo bazu, šteta bi bilo da je ne iskoristimo. AUP vodi gradski Odjel za promet. Glavne su gradske prometnice u vršnim satima uništene i neprohodne upravo zbog prekrcanih križanja".