Od 1992. do danas u službi je ili u poslovima vezanim uz službu smrtno stradalo 25 hrvatskih policajaca,
i to najčešće od vatrenog oružja (21), dvojica su pregažena autom, a dvojica ubodena hladnim oružjem
[ Antun Krešimir Buterin ]
Prema raspoloživim podacima MUP-a, od 1. siječnja 1992. do 31. kolovoza 2010. godine tijekom obavljanja službe poginulo je ukupno 25 policijskih službenika, od čega njih 12 tijekom Domovinskog rata, dakle do 1995., ali je njihova pogibija bila vezana uz obavljanje policijske službe, a ne tijek ratnih operacija.
Ostalih 13 policajaca poginulo je u idućih 14,5 godina, od 1996. do srpnja 2010., što otprilike znači da u RH godišnje u prosjeku smrtno strada jedan policajac. U tablici se jasno vidi da su u 1996., 1998., 2003. i 2005. poginula po dva policajca, u 1997., 1999., 2001., 2006., 2007. i u prvih sedam mjeseci 2010. život nije izgubio nijedan policajac, dok je po jedan poginuo u 2000., 2002., 2004., 2008. i 2009. godini.
Amerikance češće ubija promet
U devet napada tijekom obavljanja redovne službe ubijeno je 12 policijskih službenika – kod ophodne djelatnosti (3) te pri uhićenju (3), kod nadzora državne granice (2) te kod nadzora i upravljanja prometom (2) te kod pružanja pomoći (1) odnosno kod provjere identiteta (1). U šest od tih devet napada policajci su usmrćeni vatrenim oružjem – pet puta automatskom puškom i jednom pištoljem, dok su se napadači u ostala tri slučaja dvaput poslužili osobnim automobilom i pregazili policajce, a jednom nožem. Dodamo li tome i ostalih 13 ubojstava s po jednim ubijenim, u 12 slučajeva napadači su ih usmrtili vatrenim oružjem – sedam puta automatskom puškom i pet puta pištoljem – "a u jednom slučaju oštrim i šiljatim predmetom", otkrili su nam u MUP-u.
Pomoćnik načelnika Uprave policije Miroslav Puž smatra da je broj smrtnih slučajeva uslijed napada vatrenim oružjem razumljiv zbog poraća i brojnog oružja koje mnogi još drže kod kuće. Od ukupno 25 ubijenih policijskih službenika najviše ih je, dakle, stradalo od vatrenog oružja (21), a slijede osobni automobil (2) i hladno oružje (2). Usporedbe radi, u SAD-u je situacija poprilično drukčija. Od 116 američkih policajaca koji su život izgubili u 2009., njih je čak 51 poginuo u prometu, a 49 od vatrenog oružja!? Da priča bude intrigantnija, to je već 12. godina zaredom da je promet za policiju u SAD-u smrtonosniji od oružja.
Za razliku od bivše jugoslavenske milicije, hrvatska policija potekla je upravo iz naroda jer je stvorena zajedno s državom, u krvavim godinama Domovinskog rata, što dokazuje i broj policajaca, žrtava velikosrpske agresije: čak 735 ubijenih, 3600 ranjenih te 34 zatočena i nestala policajca!
Podaci o broju stradalih hrvatskih policajaca mogu se, smatra Puž, protumačiti kao rezultat zavidne obučenosti policije. Naše specijalne jedinice apsolutno su, naglašava naš sugovornik, u rangu svjetskih specijalnih postrojbi, a isto se odnosi i na naše interventne jedinice koje su jednim dijelom proizašle iz specijalnih, a obavljaju golem posao u segmentu javnih okupljanja.
Edukacija i opremljenost svakako su neki od bitnijih čimbenika koji utječu na ukupnu sigurnost policajaca, no tu su i osobni pristup i kvalitetna procjena situacije, na čemu se unutar policijskog sustava dosta radi. "Izvanškolsko stručno obrazovanje moraju proći svi naši djelatnici srednje stručne spreme, kakvih je u sustavu najviše, koji svakodnevno najviše i rade neposredno na terenu gdje su izloženi rizičnim situacijama. Mi policajci ne bježimo od činjenice da je ovaj posao izvanredno zahtjevan, da od svakog policajca traži puni angažman, jer mi smo policajci čak i izvan radnog vremena, baš kao i liječnici u svom zanatu", ističe Puž.
To je za njega poziv, posao koji se mora voljeti, iako, kako veli, puno zahtijeva, a malo daje. Pritom prije svega misli na globalni položaj policije. Puž je, naime, svjestan da policiju nigdje u svijetu pretjerano ne vole. "Uza sve naše preventivne aktivnosti, mi smo ipak represivno tijelo što ljudi, prirodno, ne vole. Nemamo iluziju da će nas pretjerano voljeti, ali tražimo respekt i poštovanje".
Znanje i obuka na svjetskoj razini
U razgovoru o položaju policajaca u društvu, dotaknuli smo se i filmske industrije u kojoj policajci imaju dijametralno suprotnu poziciju od one u, primjerice, hrvatskom društvu. "U gotovo svim američkim ili europskim filmovima policajci se bore na strani dobra i na kraju obično pobjeđuju zlo. Nažalost, kod nas su u medijima policajci ili predmet ismijavanja ili meta kritika, iako odgovorno tvrdim da je razina znanja i obučenosti hrvatske policije – na svjetskoj razini. To nije samo moje mišljenje, već mišljenje svih naših gostiju iz inozemstva, predstavnika drugih policija koji dobro vide način našeg rada i naše uspjehe. Ponavljam, ne treba nas nitko voljeti, niti to tražimo, mi samo želimo da nas se uvažava i da se naša profesija poštuje", naglašava Puž.
Za razliku od milicionera iz vremena komunističke SFRJ koji su zatvarali i premlaćivali ljude ako bi zapjevali "Lijepu našu" ili "Vilu Velebita", i koji su za veliku većinu hrvatskog naroda bili nositelji Titove diktature, današnja je hrvatska policija potekla upravo iz naroda. Stvorena je zajedno s državom, u krvavim godinama Domovinskog rata, kad su policajci, rame uz rame s civilima i braniteljima, prvi krenuli braniti državu. Svjestan je toga i Puž. Podsjeća da se hrvatska policija do 1995. godine, u procesu stvaranja i oslobađanja države, bavila vojno-redarstvenim poslovima.
"U odnosu na bivšu miliciju, ljudi su bili svjesni da je tek to njihova prava policija - naša policija. Iskreno, duboko vjerujem da ljudi tako osjećaju i danas, što potvrđuju i istraživanja o ugledu policije i percepciji javnosti o našem radu. U konačnici, mi smo javna služba čiji je osnovni smisao služiti građanima. Zato nas se normalni građani ne trebaju bojati, a u tom smjeru ide i naš projekt "Policija u zajednici". Želimo se maksimalno približiti građanima, prikazati im naše aktivnosti, otkriti što točno i kako radimo. I statistički podaci pokazuju da se policija u praksi – bilo da su to opća sigurnost, kriminalitet ili promet - zapravo bavi izrazito malim brojem osoba u odnosu na ukupan broj stanovnika. Mi samo prema tom malom postotku ljudi moramo ciljano djelovati represivno, a sve ostalo su normalni, civilizirani građani koji zaziru od kršenja zakona i kriminalnog ponašanja", govori Puž.
Iako priznaje da su obuka i opremljenost policijskih službenika od velike važnosti za sigurno obavljanje policijskih poslova, Puž je čvrsto uvjeren da je najvažnija karika u svemu tome – čovjek. Ovaj posao, odnosno poziv treba obavljati s mnogo ljubavi i volje, pri čemu su svi dobro svjesni rizika i opasnosti koje taj posao sa sobom nosi.
Svi djelatnici policije imaju generalnu policu osiguranja za stradavanje na poslu i smrtno stradavanje, no upravo je ovih dana dovršen nacrt izmjena i dopuna Zakona o policiji kojima će se nastradalim policajcima
i njihovim obiteljima osigurati još bolja i cjelovitija zaštita
Svi djelatnici policije imaju generalnu policu osiguranja za stradavanje na poslu i smrtno stradavanje, no Puž nam otkriva da je baš ovih dana dovršen nacrt izmjena i dopuna Zakona o policiji kojima bi se nastradalim policajcima i njihovim obiteljima zakonski osigurala još bolja i cjelovitija zaštita. "Podižemo sadašnju razinu zaštite i prava za slučaj stradavanja. Nije riječ samo o polici osiguranja, nego i o skrbi za obitelji poginulih policajaca, o školovanju njihove djece", kaže Puž i dodaje da će radna verzija novog Zakona biti objavljena i na internetskim stranicama MUP-a kako bi svi policijski djelatnici u sustavu vidjeli što se mijenja te ocijenili jesu li te promjene nužne da sustav bude učinkovitiji.
"Riječ je o radno-pravnom statusu koji se tiče svih policajaca. Pritom ne tražimo ništa više od onoga što imaju policije zapadnoeuropskih zemalja, jer je cilj biti kompatibilan s policijskim sustavima država članica EU-a čiji ćemo i mi uskoro postati član", zaključuje Puž.
U zadnje 3-4 godine MUP je obučio, educirao i u sustav uveo oko 4000 mladih policajaca. Jedna generacija upravo završava školovanje, a priprema se upis novih generacija, pa su u MUP-u uvjereni da će se kadrovska struktura znatno osvježiti. "To je odlično jer kod mladih postoji velik voljni moment da obavljaju ovaj posao, što je ključno". Na natječaje za prijem u policijsku službu MUP već niz godina bilježi odličan odaziv, što je za našeg sugovornika još jedan dokaz ugleda policije u narodu.
