Mladen Jurin: Požarna sezona zbog kiše nikad kraća, a vatrogasci nikad jači

[ Antun Krešimir Buterin ]

Uvod u novu požarnu sezonu bio je sve samo ne "vatrogasan", no to nipošto ne znači da su naši vatrogasci ljenčarili. Dapače, dug niz kišnih dana pretvorio ih je još potkraj lipnja u "vodonosce". Pod prijetnjom poplava ušli su i u srpanj, koji nam zasad, hvala Bogu, donosi manjak požara. Iako vrijeme ne ide na ruku turistima, vatrogascima - ide u prilog. O pripremama za novu požarnu sezonu porazgovarali smo s Mladenom Jurinom, glavnim vatrogasnim zapovjednikom RH.
"Mi smo se od početka godine, kao i svake godine, pripremili kako bismo 1. lipnja imali spremne sve raspoložive snage, ali smo zbog gospodarske krize ipak morali kalkulirati jer i mi moramo paziti na svaku kunu. Srećom, zbog vremenskih je prilika požarna sezona skraćena za mjesec dana. Zato smo praktički čitav lipanj uspjeli "preživjeti", a da s kontinenta na obalu nismo morali prebaciti veći dio snaga", kazao nam je Jurin.

Više i kanadera i vozila

Dodao je da su s 1. lipnjem djelomice, a s 15. lipnjem u potpunosti, pokrenuli i upošljavanje 1000 sezonskih vatrogasaca koji su bili na raspolaganju postojećim domaćim snagama u svakoj od županija.  
Prava je protupožarna sezona, dakle, ove godine počela prilično kasno. Tek su od srijede, 1. srpnja, sve planirane vatrogasne snage u ljudstvu i tehnici prebačene u priobalje, na tridesetak lokacija. Osim toga, cijelo je vrijeme na kontinentu za prebacivanje na obalu spremno još oko 1200 vatrogasaca, od čega oko 400 profesionalaca i 800 dobrovoljaca. Oni se izmjenjuju u pravilnim ciklusima, svakih 25 dana, na tih tridesetak lokacija.
"Kad se tome pribroji i 2000 do 2500 domicilnih gasitelja koji žive dolje, uz obalu, i koji su u svakom trenutku dostupni i mogu intervenirati, znači da ove sezone ukupno imamo spremno oko 4500 vatrogasaca", zbrojio je Jurin. U slučaju krajnje nužde, na kontinentu je spremno još stotinjak vatrogasaca koji su na popisu "imenom i prezimenom" i već se sada zna koju bi tehniku koristiti ako im njihova ne bi bila dostatna. 
Što se pak opreme tiče, unatoč nekim medijskim kritikama, naši su vatrogasci opremljeni sasvim solidno. Jurin nam pritom priznaje kako najviše "voli" novinarske tvrdnje "da se šalju vatrogasci bez opreme" ili da "oprema kasni". "Pa mi obučavamo i na teren šaljemo ljude koji su vatrogasci u svojim postrojbama. Dakle, kako bi oni tamo bili vatrogasci da nemaju tu osnovnu zaštitnu opremu!? Naši vatrogasci nisu neobučeni i neopremljeni, oni imaju sve što im je potrebno, čak i rezervnu opremu koja im ostaje na raspolaganju kad se vrate u matične postrojbe. Nema, dakle, govora o tome da na obalu upućujemo vatrogasci bez osnovne zaštitne opreme, ta priča apsolutno ne stoji!", odlučan je Jurin.
U odnosu na lanjsku sezonu, Hrvatska je ovoga ljeta jača i za jedan kanader koji je stigao krajem lipnja. Ukupno ćemo za borbu s vatrom na raspolaganju ove godine imati pet kanadera, dok šesti stiže u rujnu.
U vatrogasnom je sustavu i šest "air-traktora" te četiri helikoptera. Jurin procjenjuje da će to biti dovoljno, no u slučaju potrebe, broj helikoptera moći će se i povećati. Tu su, povrh toga, i izviđački helikopteri, kao i "pilatus" za izviđanje, ali i "antonovi" za eventualan prijevoz gasitelja…
Vatrogasci su ovoga ljeta jači i za 35 novih vatrogasnih vozila. Riječ je o poznatom programu hrvatske Vlade u sklopu kojega je u zadnjih sedam godina vatrogasni vozni park moderniziran s ukupno čak 210 novih vozila. Novih 35 vozila bit će podijeljeno vatrogasnim postrojbama po čitavoj Hrvatskoj, no glavnina će se svakako koristiti u priobalju. Zakon Jurinu, kao zapovjedniku, daje ovlast da, ovisno o procjeni i situaciji, svako vozilo može premjestiti na bilo koju drugu kritičnu lokaciju. 
U pripremi nove sezone vrlo je važna bila i suradnja s mjesnim vlastima. Stoga su vatrogasci u proljeće održali niz sastanaka s lokalnom upravom i samoupravom, županijama, gradovima i općinama, kako bi ih "podsjetili" na njihove zakonske obveze. Održana su i dva operativna sastanka s kolegama iz Bosne i Hercegovine s kojima su napokon u potpunosti definirani postupci i standardi u slučaju prekograničnog širenja požara.
"Od ove godine više, nadamo se, neće biti sporenja kakvih je katkad znalo biti prijašnjih godina. Sad smo sa susjedima dogovorili da kod požara u graničnom području imamo pravo ući – i sa zračnim i sa zemaljskim snagama - najviše 10 kmu teritorij BiH. Jasno, i njihovi vatrogasci smjet će ući u naš teritorij također do najviše 10 km. Nažalost, gotovo su svi takvi požari jednosmjerni – idu prema nama. Zato nam je i u interesu da ih ugasimo čim prije i da ih rješavamo tamo, jer u tom dijelu BiH nema organiziranog vatrogastva. Drugim riječima", upozorava Jurin, "tamo ih nitko ne gasi".

Bez mina na krajnjem jugu

Najkritičnijim prostorom smatra dubrovačko područje koje je još lani bilo pod minama te je svaka intervencija bila veoma opasna. Ove godine mine gasiteljima više neće prijetiti budući da je cijelo primorje, uključujući i Konavle, sasvim razminirano. Vatrogasci će odsad požar moći čekati već na graničnom području, što lani nisu mogli. Minski sumnjivih područja ima još nešto u dijelu prema Crnoj Gori pa će tamo biti potreban dodatni oprez.
"U odnosu na prošlu godinu zapravo i ne trebamo uvoditi neke veće novine. Mi iz godine u godinu pomalo nadograđujemo sustav, i kad bih vam sad kazao da smo puno toga izmijenili, time bih pokazao da smo prije bili loše organizirani. A to nije istina jer iza nas stoje rezultati. U svezi toga dobio sam jednu pouzdanu informaciju. Kanađani kao proizvođači kanadera, naime, budno prate sustave zaštite od požara u cijelom Sredozemlju, i Hrvatsku smatraju najorganiziranijom u borbi protiv požara otvorenog prostora od svih mediteranskih država!", ističe Jurin. Razlog tome nalazi u brzini intervencije i vrlo malom broju stradavanja objekata i ljudi. "Uspješan sustav temeljimo na tome što snage prebacujemo na tridesetak mjesta jer iz bogatog iskustva otprilike znamo gdje i kada požari u pravilu nastaju. Zato su vatrogasci uvijek blizu gotovo svakog požara i rijetko ih što može iznenaditi".
Zadovoljan je, zaključuje, i brojem promatračnica kojih je na Jadranu – sasvim dovoljno. Problem nikad nije bio u brzini uočavanja požara, dojave su uvijek brze, baš kao i reakcija vatrogasaca. Bit će tako, vjeruje Jurin, i ove godine. Uz malu pomoć Sv. Florijana.