Predstavljajući Hrvatsku kao novu članicu EU neki su strani mediji upozorili da Hrvatska Uniji donosi i neželjen ‘miraz’ u obliku miniranih površina. U HCR-u planiraju da će do 2019. godine Lijepa naša biti posve očišćena od mina zbog kojih se može reći da Domovinski rat u Hrvatskoj zapravo još traje i dan-danas
[ Anita Benić ]
Minski zagađene površine ne samo što stanovništvu stvaraju velike probleme u svakodnevnom životu, već negativno utječu i na sve oblike gospodarske aktivnosti. Minska opasnost počela je i kulminirala u Hrvatskoj tijekom velikosrpske agresije u 90-ima, tj. nakon oslobađanja pojedinih okupiranih područja, te povratkom izbjeglih civila u nekadašnje ratne zone. Tijekom četiri godine Domovinskog rata, od 1991 do 1995., po cijeloj je državi postavljeno oko 90.000 mina!
U borbi protiv mina velik doprinos dao je Hrvatski centar za razminiranje osnovan 1998. godine. Sukladno Nacionalnom programu protuminskog djelovanja, od mina su najprije očišćena naselja (kuće i okućnice, škole, bolnice, dječja igrališta, gospodarski objekti), poljoprivredna zemljišta te infrastrukturni objekti, a za kraj su ostavljene šumske površine i dijelovi parkova prirode.
Do početka travnja 2013. preostali su minski sumnjivi prostori u još 12 hrvatskih županija, odnosno 95 gradova i općina, od čega se najveća površina nalazi u Ličko-senjskoj županiji (150 km2), u Sisačko-moslavačkoj (116 km2) te Osječko-baranjskoj županiji (111 km2). Taj je prostor u RH obilježen s 15.650 oznaka za minsku opasnost.
Razminiranjem i postupcima općeg i tehničkog izvida, površina minski sumnjivog prostora u Hrvatskoj je s 13.000 četvornih km 1998. godine - do danas svedena i precizno definirana na 673 četvornih km
Samo u prva dva mjeseca 2013. godine na ukupno 37 projekata, ukupne površine 4.046.696 četvornih metara) u devet je županija nađeno 96 protupješačkih i 211 protuoklopnih mina te 234 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Najviše mina nađeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja se uz Osječko-baranjsku smatra i minski najzagađenijom u Slavoniji.
Hrvatski centar za razminiranje od 1998. je razvijao vlastiti model temeljen i na međunarodno priznatim smjernicama, uz uporabu modernih tehnika i tehnologija. Danas ga svjetski stručnjaci svrstavaju među najbolje, čak i u svijetu. Pritom je razvijen minsko-informacijski sustav prilagođen svim složenim postupcima u humanitarnom razminiranju i provedbi procesa javne nabave, nadzora i kontrole kvalitete. Usko u svezi toga razvijena je i u punoj funkciji proradila web-aplikacija MIS portal, koja omogućuje jasan i precizan uvid u trenutno stanje minski sumnjivog prostora i njegove obilježenosti na stranicama HCR-a: www.hcr.hr i https://misportal.hcr.hr Tako, dakle, svi zainteresirani mogu i sami pogledati gdje se sve nalaze i koliko su velike minski sumnjive površine.
"S minama i minskim zagađenjem u Hrvatskoj se trenutno bori 647 pirotehničara iz 36 tvrtki za razminiranje, a uz pomoć 58 strojeva za razminiranje i 16 obučenih pasa. Te brojeve u HCR-u smatraju dostatnim za provedbu razminiranja do 2019. godine. Najveća tvrtka Mungos - u državnom vlasništvu - zapošljava oko 80 pirotehničara. Cijena je razminiranja četvornog metra oko 7 kuna + PDV (za četvorni kilometar, dakle, treba najmanje 7 milijuna kuna + PDV), no varira ovisno o konfiguraciji tla i primjeni pojedinih metoda razminiranja (strojno, čovjek, pas).
Najveći teret razminiranja snose hrvatski državni proračun (53 posto) te velika javna poduzeća poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i sl. (17 posto), dok se oko 15 posto financira iz donacija", kaže predstojnik HCR-a Mladen Crnković.
Od kraja Domovinskog rata na čišćenje minskih polja dosad je potrošeno više od 500 milijuna eura, a za čišćenje preostalog prostora trebat će - još najmanje toliko. Uza sve napore HCR-a, lokalne uprave i tvrtki koje se bave razminiranjem, odnosno njihovih zaposlenika, posao još nije gotov. U HCR-u planiraju da će – sukladno Nacionalnom programu protuminskog djelovanja - zaključno s 2019. godinom u svim dijelovima Lijepe naše u potpunosti završiti čišćenje od tih ubojitih podsjetnika na 90-te godine u kojima je, u obrambenom ratu, izborena neovisna Hrvatske.