Mala zemlja za veliki odmor: More i mir, sunce i sigurnost za 12 milijuna gostiju

 

Dok nam, dakle, idućih mjeseci tek predstoji zbrajanje turističkih kuna, eura i dolara, podsjetimo da je Vlada početkom godine usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, što je dokument koji definira turističku budućnost Hrvatske i predstavlja putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u idućih osam godina.

Glavni je razvojni cilj Strategije ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Naša bi zemlja 2020. godine trebala biti "globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja".
  Za ostvarenje zacrtanog razvojnog cilja hrvatskog turizma do 2020.godine, navodi se u Strategiji, predstoji ostvarenje novih investicija u iznosu od sedam milijardi eura, poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, što podrazumijeva izgradnju novih 20.000 soba u hotelima i rast njihova udjela s 13,1 na 18,1 posto, izgradnja novih sadržaja u kampovima, otvaranje oko 30.000 novih radnih mjesta u turizmu i u pratećim djelatnostima te povećanje turističke potrošnje na 14,3 milijardi eura godišnje.

Strategijom je definirano 10 ključnih turističkih proizvoda: sunce i more, nautički turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golfski turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam. Očekuje se da će razvoj tih proizvoda omogućiti smanjenje sezonskog karaktera domaćeg turizma i povećanje turističke potrošnje.

 

Sigurnost je svakako jedna od temeljnih prednosti hrvatske turističke ponude. Pokazuje to i istraživanje po kojem više od polovice gostiju, točnije njih 53 posto, koji su posjetili Hrvatsku  tri do pet puta smatra da upravo sigurnost odredišta ima velik utjecaj na odluku o posjeti nekoj zemlji. Danas sigurnost predstavlja sastavni dio turističke ponude, a destinacija poput Hrvatske svoj imidž svakako treba graditi i na sigurnosti. Ili kako je nedavno kazao ministar Lorencin: "Pustolovni turizam i sigurnost naši su aduti". Upravo sadržaji poput pustolovnog i sportskog turizma produljuju sezonu, ali pozivaju i na povećanje razine sigurnosti jer smo, nažalost, često svjedoci nesreća upravo u tom segmentu turizma. 
 

U tom je smislu ministar pohvalio Hrvatsku gorsku službu spašavanja kao "jedan od najboljih hrvatskih proizvoda". Lorencin stoga smatra da se HGSS mora još više formalizirati kako bi mu se omogućio kvalitetniji materijalni status i još bolja usluga na terenu. 
 

Koliko se mnogo radi na promociji Hrvatske kao sigurnog turističkog odredišta svjedoči i projekt ‘’Sigurna turistička sezona’’ proveden i ove godine. Riječ je o izvornom projektu hrvatske policije o kojemu smo u Zaštiti pisali već mnogo puta, a čak smo ga lani predstavili i na svjetskoj pozornici – na velikoj EFUS-ovoj konferenciji u Parizu sredinom prosinca. U međunarodnim policijskim tijelima o projektu govore kao o hrvatskom policijskom ‘’brendu’’ u kojemu svake godine želi sudjelovati sve veći broj europskih država. 

 

Strani policajci, koji tijekom turističke sezone borave u Hrvatskoj, važni su hrvatskoj policiji, ali prije svega svojim sugrađanima koji dolaze na odmor u Hrvatsku. Projekt ‘’Sigurna turistička sezona’’ originalna je zamisao hrvatske policije, koji se provodi još od 2006. godine sa željom da se strani turisti na godišnjem odmoru u nas osjećaju - kao kod kuće. Prve je godine u projektu sudjelovala samo mađarska policija, no vrijednost projekta kroz godine su prepoznale i druge europske zemlje. Ove su godine u projektu tako sudjelovali službenici policija Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Italije i Ukrajine. 
 

Hrvatska policija ovim projektom već punih osam godina poručuje da je svjesna važnosti turizma kao gospodarske grane i da svake sezone želi osigurati najviši stupanj sigurnosti Hrvata i stranih turista te time iznova potvrditi status Hrvatske kao jedne od najsigurnijih turističkih destinacija na svijetu. Dosad je u projektu sudjelovalo više od 300 stranih policijskih službenika, ove ih je godine bilo 60-ak, a pomagali su u prevladavanju jezičnih barijera, turistima iz svojih zemalja objašnjavali hrvatske zakonske odredbe i pružali im konkretnu pomoć i usluge. 
 

Važnost toga projekta hrvatske policije prepoznalo je i Ministarstvo turizma, što potvrđuje Sporazum dvaju ministarstava o sufinanciranju projekta ‘’Sigurna turistička sezona’’. Naglasivši da je sigurnost jedan od osnovnih preduvjeta za odvijanje turističke djelatnosti, ministar Lorencin istaknuo je da je Hrvatska po sigurnosti u samom vrhu destinacijskih zemalja u Europi te je zahvalio hrvatskoj policiji i stranim policajcima na svim naporima koje su uložili prethodnih godina.

‘’Sigurnost na cesti, na moru i u turističkim centrima sustavan su rad svih vas, koji ogroman broj od 12 milijuna dolazaka, zajedno s nama domaćinima, organizirate na način da naši domaći i strani gosti nesmetano i ugodno provedu svoje ljetovanje u Hrvatskoj. Budući da je ta komponenta sigurnosti iznimno važna, Ministarstvo će takav oblik suradnje svakako poduprijeti i iduće godine’’, najavio je Lorencin ovoga ljeta. Projekt je uzlet doživio 2009.godine kada je njegovu vrijednost prepoznalo i Generalno tajništvo Interpola, i to kroz njihovo aktivno uključivanje u obliku pružanja logističke podrške zajedničkim ophodnjama, i kroz povezivanje s Interpolovim bazama podataka.

 

U okviru Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa hrvatski su policajci ove godine stranim turistima prilikom nadzora prometa, kao i na graničnim prijelazima, dijelili i brošuru "Ljeto na hrvatskim cestama",  s korisnim informacijama o propisima i načinu sudjelovanja u prometu na našim cestama, sa savjetima za sigurnu vožnju, kao i brojevima telefona važnih interventnih službi, pomoći na cesti i informacija o stanju na cestama. Osim na hrvatskome, brošura je sve informacije ponudila na još sedam jezika - francuskom, engleskom, njemačkom, češkom, slovenskom, talijanskom i mađarskom. 
 

Ovogodišnja prometna nesreća s najvećim brojem stradalih stranih turista zbila se u srpnju kada je u prometnoj nesreći kod Bosiljeva teško stradalo 10 britanskih turista i vozač. Zanimljivo, turisti su se vraćali s glazbenog festivala Garden u Tisnome na Murteru, o kojem pišemo na sljedećim stranicama. Dok podaci o stradavanju turista na prometnicama u ovoj godini još, jasno, nisu poznati, 2012. bila je "crna godina" za strance u prometu. Naime, lani je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj poginulo 38 stranih državljana, što je gotovo dvostruko u odnosu na 2011. i 2010. godinu.

U svojstvu vozača život je lani izgubilo 18 stranih državljana, u svojstvu putnika 15,  a kao pješaci njih petero. Najviše je poginulo Čeha, njih deset, zatim sedam Nijemaca, šest Slovenaca, po tri državljana Albanije i BIH, dvoje Australaca i Nizozemaca te po jedan državljanin Mađarske, Srbije, Kosova i Turske. Teško je ozlijeđeno 256 stranaca, a lakše njih 848. Najviše teško ozlijeđenih bilo je iz Njemačke, Slovenije i BiH. 
 

Usporedbe radi, u 2011. godini na našim je prometnicama poginulo 22 stranaca, najviše iz susjednih država Slovenije i BIH. U 2010. poginulo ih je 24, a u 2009. čak 52,  najviše Nijemaca i Talijana. U 2008. godini poginulo ih je 64, od čega čak 15 Slovaka – bila je to teška nesreća slovačkog autobusa u Lici. I u 2007. poginuo je sličan broj turista - njih 62, najviše iz BIH i Slovenije, u 2006. mrtvih je bilo 44, opet najviše Slovenaca, u 2005. njih 33 najviše iz BiH, a u 2004. njih 47, također najviše iz BiH.   

 

Međutim, turisti u Hrvatskoj stradavaju ne samo na prometnicama, nego i u prirodi koju, čini se, sve češće podcjenjuju, pa se pri avanturističkim izletima upuštaju u opasnosti iako nisu dovoljno upoznati s time što je sve dopušteno ili zabranjeno. Kada bi za neodgovorno ponašanje postojale i određene sankcije, a još i ako bi se stranim turistima ispostavljao račun za obavljenu intervenciju, primjerice za akciju Hrvatske gorske službe spašavanja, tada bi se zasigurno promijenio i njihov pristup vlastitoj sigurnosti. 
 

S obzirom da smo vrlo atraktivna zemlja za ljetni turizam, turisti nam dolaze uglavnom zbog Jadrana, no tu su i naše obalne planine, koje im se čine vrlo primamljive. Turisti stoga nerijetko misle da se po njima može planinariti bez problema pa pritom podcjenjuju opasnosti planinarenja, a najčešće se za takve pothvate odlučuju u tankoj ljetnoj obući i odjeći, bez vode, a kamoli hrane. Nažalost, takvi izleti mogu završiti gubitkom orijentacije, dehidracijom, smrzavanjem, padom... 
 

Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić u više je navrata spomenuo da bi jača ulaganja u planinarski turizam Hrvatskoj donijela novi izvor prihoda i obogatila turističku ponudu. S druge strane, neuređeni i neobilježeni planinski putovi – osobito kad je riječ o planinama uz more poput Biokova – HGSS-u samo donose pojačan opseg posla. 

HGSS je stoga sam uređivao planinske staze i time bitno smanjio broj nesreća koje su se strancima događale u planinarenju. Međutim, ako je suditi prema globalnim turističkim trendovima da su ljudi sve više željni nedirnute prirode, možemo očekivati još više posjeta i Biokovu i Dinari, a ako se  ne stvore bolji preventivni uvjeti upozorenja turista, nesreća će biti i više. 

 

Prema sadašnjim statistikama u stradavanjima u kojima je trebao intervenirati HGSS, prednjače Francuzi baš zato što su najaktivniji u planinarskim aktivnostima. HGSS obavi oko 1000 spašavanja godišnje, a 18 posto od toga broja otpada na turiste. Razumljivo, zbog turista interveniraju najčešće ljeti. U odnosu na proteklu godinu u HGSS-u procjenjuju da su ove godine dosad imali 25 posto više intervencija. Iako većina drugih zemalja ovakve akcije spašavanja naplaćuje iz  osiguranja turista, kod nas je i dalje riječ o novcu iz državnog proračuna.
 

Tijekom turističke sezone iz jasnih razloga dolazi i do povećanja kriminaliteta, osobito imovinskog karaktera, pa policijski službenici pojačano rade i na prevenciji kriminaliteta. Izdvajamo preventivne projekte Policijske uprave Istarske ‘’Zaštitimo svoju imovinu’’ i ‘’Sigurnost u turističkoj sezoni 2013’’, kojima je cilj podići razinu samozaštitnog ponašanja građana i turista. Projekte su osmislili policijski službenici PU istarske te su oni zasad provođeni samo na području Istre, ali je krajnji cilj proširiti ih na nacionalnu razinu. Cilj je svih tih aktivnosti podići razinu subjektivnog osjećaja sigurnosti kod građana i turista te u konačnici smanjiti broj kaznenih djela i materijalne štete kod tih delikata.

Govorimo li o kaznenim djelima koja su počinjena na strancima ili koja počine stranci, iz MUP-ovih se statistika može iščitati da je, primjerice, u 2012. godini za kaznena djela bilo prijavljeno 2322 stranaca, u 2011. bilo ih je 2719, godinu ranije 2647, a 2008. više od 3000. S druge strane, lani je nekim takvim kaznenim djelom oštećeno 4391 stranih državljana, godinu ranije 3880,  u 2010. njih 3770, a godine 2006. bilo ih je više nego lani – čak 4472. Najviše prijavljenih stranih državljana koji su počinili kaznena djela u Hrvatskoj tijekom 2012. stiglo je iz BIH (394), Njemačke (237), Slovenije (219), Francuske (209), Italije (188), Austrije (170) i Velike Britanije (93)... Na drugoj strani ljestvice s najvećim brojem oštećenih stranih državljana lani su prednjačile žrtve iz Njemačke (895), a slijedi ih 605 Slovenaca, 464 Austrijanca, 356 Talijana, 239 državljana BIH....
 

Zaštita je provjerila i kakva je sigurnost turista u nekim smještajnim kapacitetima kao što su hosteli i kampovi. Igor Filajdić iz Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, nacionalne hostelske asocijacije koja upravlja sa šest hostela u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Velom Lošinju, Zadru i Zagrebu, kaže nam da je u sklopu njihovih hostela ugrubo 82 posto stranih gostiju, visoka sezona znači i visoku popunjenost, dok je zimi popunjenost vrlo loša. Ukupno imaju oko 1000 kreveta i ostvaruju 100.000 noćenja. "U OH Pula i OH Zadar imamo angažiranu zaštitarsku službu uvečer i noću, a u svih šest hostela prisutan je i noćni recepcionar. Na sreću, bilježimo uistinu iznimno malo krađa ili provala tako da ne vodimo posebnu evidenciju. Riječ je uglavnom o sitnim krađama, a fizičkog nasilja gotovo uopće nema", kaže Filajdić. Sukladno zakonu, u sklopu hostela posvuda su gdje je to potrebno postavljeni evakuacijski planovi. 

 

Od Paule Čermin, tajnice Hrvatske udruge kampova, saznajemo da u Hrvatskoj ima 230 kampova kapaciteta od 220.000 osoba, što predstavlja oko 25 posto svih smještajnih kapaciteta Hrvatske. Što se strukture gostiju tiče, uglavnom prevladavaju gosti s njemačkoga govornog područja: Nijemci 35 posto i Austrijanci 13 posto, a slijede Slovenci 18 posto, Nizozemci 11 posto, Talijani 9 posto, Hrvati oko tri posto i sve ostale nacije ukupno 11 posto. 
 

Popunjenost ovisi o kvaliteti kampa, no prosječna je popunjenost 69 dana, a kod boljih kampova koji imaju pretežito mobilne kućice i do 90 dana. S obzirom da je zbog tehničkih razloga šatore i kamp-kućice potencijalno teže zaštititi od provalnika, pitamo ima li zbog toga u kampovima više krađa, no iz HUK-a odgovaraju - da nema. U prosjeku po sezoni po kampovima bilježe tek 5-6 slučajeva prekršajnih i kaznenih djela, pri čemu su uglavnom to krađe novca, nakita, tehničke robe i sl. 
 

Šatori su osjetljiviji na vremenske nepogode pa nas zanima na koji se način suočavaju s prijetnjama po sigurnost turista u slučaju vremenskih nepogoda te na koji se način priskače u pomoć turistima koji su, primjerice, usred noći zbog vremenske nepogode ostali bez šatora. "Naravno da im se za jednu noć mogu dati mobilna kućica ili bungalov, ali u pravilu ako je riječ o većoj šteti gost sam mijenja vrstu smještaja ili odlazi", kaže nam Čermin. U slučaju potrebe, svaki kamp ima plan evakuacije, što je i zakonska obaveza, s posebnim izlazima za slučaj nužde. U kampovima su dobro raspoređene i protupožarne stanice sa šmrkovima za gašenje požara.
 

Nastojeći dodatno povećati sigurnost turista u Lijepoj našoj, u pripremi je i "Croatia Call", usluga pomoću koje se stranim turistima na njihovom jeziku pruža 24-satna usluga osobne zaštite i sigurnosti te se osigurava posredništvo prema osobama, službama i organizacijama prema unaprijed dogovorenom protokolu. Projekt  je lani u sklopu međunarodnog sajma turizma "CroTour" na zagrebačkom Velesajmu predstavio Klaster medicinskog turizma  a zapravo je riječ o dvije usluge – 144 Croatia Safety Calla i GPS Safety Buttona. 
 

Unatoč svemu ovdje rečenome, kad na kraju pogledamo statističke pokazatelje stradavanja i rizika kojima su izloženi strani državljani, broj od svega 0,004 posto stradavanja turista u 2012. godini definitivno dokazuje da je Hrvatska, ne samo zbog svojih prirodnih ljepota i čistoga mora, sunca i gostoljubivih ljudi, već i zbog sigurnosti, doista jedno od najpoželjnijih turističkih odredišta na svijetu, o čemu govore deseci milijuna gostiju i stotine milijuna njihovih fotografija po obiteljskim albumima.