Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije
Prije obnašanja dužnosti župana Osječko baranjske županije Mato Lukić je radio kao načelnik Stožera civilne zaštite Osječko baranjske županije, a na čelu Stožera je i dalje usporedno s novom funkcijom. Načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije postao je sredinom 2021. godine, odmah nakon lokalnih izbora na kojima je izabran za zamjenika župana Ivana Anušića. Prije toga je kao ravnatelj Doma zdravlja Osječko-baranjske županije također sudjelovao u radu Stožera, pa je tako već godinama izravno uključen u rad Stožera.
S kojim se izazovima civilna zaštita suočava na području Osječko baranjske županije?
U proteklih 6-7 godina dogodilo se niz događaja koji su imali veliki utjecaj na život svih građana. Pandemija koronavirusa je bila svakako najzahtjevnija, a izazvala je izuzetno teške posljedice u cijelom svijetu, pa tako i u našoj županiji, no mislim da smo taj izazov i zadatak odradili na najbolji mogući način. Afrička svinjska kuga izazvala je velike štete osobito na području Slavonije i Baranje. To je i dalje stalna prijetnja, no ništa ne prepuštamo slučaju nego nastojimo reagirati promptno i efikasno, a prije svega zaštititi naše proizvođače i građana.
Nosili smo se, a ni danas nismo potpuno pošteđeni problema koje izazivaju kretanja migranata, od drastičnih migrantskih valova prije desetak godina do aktualnih koji se svode na pojedince i manje grupe. Još uvijek je gotovo 500 raseljenih osoba iz Ukrajine smješteno u organizaciji Prihvatnog centra Osijek ili su u privatnom smještaju na području naše županije, a svima nam emotivno teško pada njihova sudbina jer se dobro sjećamo dana kada je naša zemlja bila na udaru agresora te znamo što oni preživljavaju.
Zadnjih godina nisu nas poštedjele ni vremenske elementarne nepogode, od sve učestalijih suša preko olujnog nevremena do visokih vodostaja i poplava. Srećom, a zahvaljujući dobroj organizaciji i investicijama u sustave obrana od poplava, štete su sve manje, no provođenje preventivnih mjera zahtijeva veliko angažiranje ljudskih i materijalnih resursa. Imali smo i nekoliko velikih požara, među kojima je najteži bio 2023. godine u tvrtki Drava International, za koji ni danas nismo sigurni kolike su stvarne posljedice, a nažalost tada je teško ozlijeđen jedan vatrogasac. Naravno, tu je i niz aktivnosti operativnih snaga civilne zaštite povodom manjih kriznih situacija.
Na koji su način ustrojene operativne snage CZ Osječko-baranjske županije?
Ustroj i djelovanje civilne zaštite temelji se na Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o sustavu civilne zaštite te podzakonskim propisima, no možemo reći da je civilna zaštita zaista specifičan sustav, a po formalnoj definiciji obuhvaća organiziranje operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Stoga na razini županije naš Stožer nema klasične zapovjedne ovlasti nego svoj rad temelji na koordinaciji i zajedničkom djelovanju operativnih snaga i građana. Operativne snage čine Stožer CZ OBŽ, predstavnici vatrogasne zajednice, Ministarstva unutarnjih poslova - Ravnateljstva civilne zaštite, Crvenog križa, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ, Zavoda za hitnu medicinu OBŽ, HGSS-a, Hrvatskih voda, ostalih udruga i pravnih osobe od interesa za sustav civilne zaštite, tu su i postrojbe i povjerenici civilne zaštite gradova i općina, ali i Društvo podvodnih aktivnosti Slavonija, Radioklub Osijek, kao i druge udruge čija su znanja, vještine, sredstva i oprema potrebna u određenim izvanrednim događanjima. Sa zadovoljstvom mogu naglasiti da sustav civilne zaštite u Osječko-baranjskoj županiji djeluje izuzetno dobro, i to se potvrdilo u svim izvanrednim događanjima, od onih manjeg opsega do katastrofalnih kada je posljedice trebalo svesti na najmanju moguću mjeru.
Poplava u Aljmašu
U 2023. godini dogodio se prvi veliki požar u prostoru tvrtke za preradu i skladištenje plastike Drava International u Osijeku kada ste morali mobilizirati i dodatne vatrogasne snage iz cijele Županije. Nakon godinu dana od tog katastrofalnog požara, i u 2024. godini dogodio se požar u Dravi International, koji je ipak bio znatno manjeg intenziteta. Požar iz 2023. bio je prava ekološka katastrofa - što se točno dogodilo i koliko je zahtjevno upravljati takvom kriznom situacijom?
Prema službenim podacima do požara u ovoj tvrtki početkom kolovoza 2024. godine došlo je kada je vjetar podigao aluminijsku foliju, uskladištenu ispod dalekovoda. Tako je izazvan kratki spoj koji je prouzročio eksploziju i požar. To je bio ipak manji požar i brže je saniran, a uzrok prvog požara, 4. listopada 2023. godine, je puno složeniji. Postoje sumnje u nepoštivanje niza propisa u gospodarenju otpadom, od prekomjerno uskladištenih količina, načina skladištenja, protupožarne zaštite i drugih problema zbog čega su uostalom podignute i optužnice protiv tri osobe iz tvrtke, no postupci su u tijeku.
Požar je bio zaista veliki, trajao je gotovo tjedan dana, a kolike su posljedice na kakvoću zraka, voda i tla na području Osječko-baranjske županije i šire još ne možemo sa sigurnošću reći. Pitanje je i kakva su posljedice za vatrogasce koji su satima bili u grotlu gdje im se gotovo doslovno topila i odjeća i obuća, okruženi užarenom tekućom plastikom… Upravo zbog sudjelovanja u tom požaru dodatno se podvrgavaju zdravstvenim provjerama.
Upravljanje tom kriznom situacijom bilo je izuzetno složeno. Uostalom, u gašenju požara sudjelovalo je ukupno 314 dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca, odnosno 29 dobrovoljnih društava, četiri profesionalne vatrogasne postrojbe Osječko-baranjske županije i tri profesionalne vatrogasne postrojbe iz Vukovarsko-srijemske županije. Naravno, bili su tu i pripadnici drugih operativnih snaga, policije, djelatnici komunalnih i građevinskih tvrtki, prijevoznici, hitna pomoć, Crveni križ, dakako novinari i snimatelji i svi drugi nazočni na požarištu. U takvoj situaciji smatram da se napravilo najviše što se moglo, na optimalan način, no isto tako je sigurno da su svi sudionici bili izloženi velikom riziku za svoje zdravlje, pa čak i životnoj ugrozi. Zbog svega što su napravili dužni smo im odati priznanje i biti zahvalni, što smo u ime Stožera CZ i Osječko-baranjske županije više puta i učinili.
Na koji način se u Županiji upravlja visokim vodostajima Drave i Dunava i koja je uloga operativnih snaga CZ-a Županije u takvim situacijama?
Središnju ulogu u upravljanju visokim vodostajima i uopće u obrani od poplava imaju Hrvatske vode čiji su djelatnici nositelji niza aktivnosti, od donošenja planskih dokumenata, izgradnje infrastrukturnih objekata do vodeće uloge u konkretnim aktivnostima i intervencijama. Uz Hrvatske vode su tvrtke licencirane za izvođenje radova u vodnom gospodarstvu, županijski i općinski stožeri zaštite i spašavanja, komunalna poduzeća, građevinska operativa, Ravnateljstvo i Područni ured civilne zaštite, policija, vatrogasci, Crveni križ, HGSS, Hitna pomoć, Hrvatska vojska, lokalna samouprava, razne udruge i građani. Pri tomu posebnu važnost imaju dobra organizacija sustava te kvalitetna, stručna i pravovremena koordinacija aktivnosti svih sudionika, a to se postiže i kroz redovite edukacije te druge vidove osposobljavanja i pripremanja za krizne situacije.
Sjednica Stožera civilne zaštite Osječko baranjske županije
Nakon Domovinskog rata Osječko-baranjska županija bila je među područjima Hrvatske koja su predstavljala veliku opasnost od zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava, no potkraj 2023. godine završeno je razminiranje vaše Županije, odnosno Osječko-baranjska županija je isključena iz minski sumnjivog područja. Koliko je ukupno razminirano prostora, odnosno koliko je bilo veliko minsko-sumnjivo područje. Koliko je eksplozivnih sredstava pronađeno i koliko je osoba stradalo nakon Domovinskog rata od zaostalih mina?
Osječko-baranjska županija je bila među najugroženijim područjima Hrvatske od zaostalih mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava, no nakon opsežnog razminiranja 11. studenoga 2023. godine je i službeno proglašena slobodnom od mina. Postupak razminiranja bio je dugotrajan, zahtjevan, skup (147 milijuna eura je potrošeno za razminiranje na području naše županije) i izrazito opasan posao. Od mina i drugih sredstva zaostalih nakon ratnih djelovanja stradalo je 77 osoba, od kojih su poginule 22 osobe. Zadnje stradavanje sa smrtnim ishodom dogodilo se 2013. godine. Minsko-sumnjivo područje obuhvaćalo je 19 gradova i općina. Od 1998. godine do kraja 2023. godine razminirano je 140 km2, a tehničkim izvidom te općim i dopunskim izvidom iz minsko sumnjivog područja je isključeno 144 km2 prostora koje je vraćeno zajednici na uporabu. Pri tomu je pronađeno 41.500 različitih komada eksplozivnih ostataka. Nakon prestanka ratnih djelovanja gotovo u svakom dijelu naše županije imali smo oznake minski sumnjivih područja, što je u mnogome pridonijelo smanjenju stradavanja i upozorenju građana, no od kraja 2023. godine smo slobodni od mina te možemo nesmetano razvijati poljoprivredu i ostale gospodarske djelatnosti na cijelom svom teritoriju, a to donosi veću kvalitetu života svim stanovnicima.
S obzirom na lokaciju Osječko-baranjske županije, ilegalni migranti su veliki problem s kojim se suočavate. Na koje načine rješavate tu problematiku? Koliko je policija uspješna u sprječavanju ilegalnih migracija kroz Vašu Županiju?
O sprječavanju i drugim aktivnostima u vezi ilegalnih migracija u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na području naše županije, brine prije svega Ministarstvo unutarnjih poslova, a mi se uključujemo sukladno nadležnosti i potrebama. Koliko mi je poznato, policija je u tim aktivnostima zaista uspješna tako da na našem području nije bilo većih incidenata. Naravno, pritisak imigranata postoji i naši policajci su pod stalnom budnosti.
Sastanak užeg sastava Stožera civilne zaštite Osječko baranjske županije
Poplava u Batini
Nedavno je najavljena gradnja novog zatvora koji će zamijeniti dosadašnji koji se nalazi u središtu Osijeka. Gdje će se graditi novi zatvor i postoje li već neki planovi kada bi taj projekt mogao početi?
Osijek je jedan od rijetkih gradova koji ima zatvor u svom samom središtu, pa je logična inicijativa za njegovim izmještanjem na primjereniju lokaciju. U ovom slučaju odabran je prostor na Tenjskoj cesti gdje je prije 1991. godine bio Poljoprivredni fakultet. Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera je donijelo odluku da za tu namjenu prepustiti ovu lokaciju i kao što je poznato Ministarstvo pravosuđa već poduzima niz pripremnih aktivnosti na tom planu. Planira se srušiti ostatke bivših zgrada i iz temelja graditi novi suvremeni objekt, naravno nakon pripreme dokumentacije i osiguranja financijskih sredstava znat će se rokovi izgradnje.
Osječko-baranjska županija je posljednjih godina znatno povećala izdvajanja za potpore u gospodarstvu te osigurala niz mjera koje pridonose poboljšanju kvalitete življenja u Slavoniji i Baranji, poput sufinanciranja kamata na stambene kredite, poduzetničke kredite bez kamata, besplatne školske obroke za sve osnovnoškolce… Koliko je to s jedne strane smanjilo odljev stanovništva, a s druge možda čak i pomoglo u preseljenju upravo u vašu Županiju?
Precizne podatke o konkretnom učinku svake pojedinačne mjere nije moguće utvrditi, no svjesni smo da se politikom malih koraka mogu pokrenuti i velike promjene i veliki rezultati. Upravo stoga nastojimo donositi mjere u svim segmentima života i naše nadležnosti, pa ako je izgradnja vrtića u pojedinom naselju odvratila jednu mladu obitelj od odlaska, znači da smo ostvarili cilj. Isto tako je i s ostalim mjerama, na primjer poticajima i potporama u poljoprivredi, odobravanjem stipendija za učenike i studente, stambenim i poduzetničkim kreditima te drugim mjerama.
Osobito smo zadovoljni rezultatima projekta stambenih kredita koji provodimo od 2019. godine, a namijenjen je hrvatskim državljanima s prebivalištem i radnim odnosom na području Županije bez obzira na godine života, za kupnju stana ili kuće na području Županije. Projekt se provodi subvencioniranjem kamatne stope od jednog postotnog poena na odobreni kredit poslovnih banaka s kojima Županija zaključi ugovor prvih deset godina otplate kredita, uz minimalan rok otplate od 15 godina. Najviši iznos kredita koji Županija subvencionira je 66.500,00 eura, stambeni kredit može biti i veći od toga iznosa, ali razliku financira korisnik kredita. Za provedbu ovog projekta osiguran je kreditni potencijal od 50 milijuna eura, a u projekt su se uključile i 22 jedinice lokalne samouprave s dodatnim postotnim poenom subvencije kamate na stambeni kredit. Trenutna kamata za krajnje korisnike uz subvencioniranje od 2 postotna poena je već od 0,89%, a do sada je subvenciju kamate na stambeni kredit koristilo 766 osoba te je tako kupljen 331 stan i 435 kuća. Osim kupovine nekretnine i direktne pomoći u rješavanju stambenog pitanja, ovaj projekt imao je pozitivan učinak na poboljšanje demografske slike, što uključuje ostanak mladih na području Županije, smanjeno iseljavanje, ali i povećanje udjela radno aktivnog stanovništva i povećano zapošljavanje.
Kako bi omogućila što povoljnije uvjete kreditiranja poduzetnika i poduzetničkih projekata, Osječko-baranjska županija započela je još 2018. godine suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u realizaciji kreditnih programa HBOR-a tako da Županija dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna poena. Tako smo prva institucija u Hrvatskoj koja je omogućila poduzetnicima kredite s kamatom od 0 posto. Trenutačno su u provedbi dva kreditna programa - Investicije privatnog sektora”, za koji je osiguran kreditni potencijal od 17 milijuna eura i “Poduzetništvo mladih, žena i početnika”, za koji je osiguran kreditni potencijal od 12 milijuna eura.
Nedavno ste dobili i vrijedno priznanje. Osječko-baranjska županija našla se u društvu 10 najsrdačnijih regija u svijetu prema ocjenama korisnika Booking.coma koji svake godine objavljuje Traveller Review Awards 2025. Prije dvije godine ocijenjeni ste kao najsrdačnija regija u Hrvatskoj, a sada je priznanje još i veće. Koliko takvo priznanje znači i što radite tako dobro da ste osvojili ovo priznanje?
Svako lijepo priznanje godi, a priznanje za najsrdačniju regiju samo potvrđuje ono što znamo, želimo i na što smo ponosni, a to je da naši ljudi svakog gosta dočekuju raširenih ruku i široka srca. Potvrđuje to i izreku da turisti kod nas dolaze kao gosti, a odlaze kao prijatelji. I opet se vraćaju. Naravno, uz dobro poznatu srdačnost potrebno je i dalje sustavno povećavati kvalitetu ponude, raznovrsnost, autohtonost kao i druge čimbenike koji utječu na zadovoljstvo posjetitelja i gostiju. To je dobitna kombinacija, naravno uz stalna i kontinuirana ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu, potpuno drugačiji pristup nego na Jadranu.
U kojoj je mjeri Osječko-baranjska županija turistički orijentirana, kakve su Vam turističke brojke, gdje bilježite najbolje rezultate? Na čemu bi se eventualno još moglo poraditi?
Turizam, i to tijekom cijele godine, postaje sve značajnija djelatnost na području Osječko-baranjske županije, a značajan doprinos tom lijepom mozaiku daje županijska uprava s nizom mjera, aktivnosti, promocija, potpora i uopće pozitivnim pristupom. Naši turistički potencijali su ogromni, od Kopačkog rita, četiri vinogorja, crkvi, dvoraca i povijesne baštine, rijeka i šuma, naše vrhunske gastronomske ponude, manifestacija, lovnog turizma, biciklističkih staza. Istina, smještajni kapaciteti još nisu dovoljni, ima puno mjesta za poboljšanje usluga i ponude, no zaista napredujemo, i to se vidi i po brojnim priznanjima i rezultatima. Na primjer, 2024. godine ostvarili smo rekordan turistički promet, odnosno 285.000 noćenja i 140.000 dolazaka, a to je 4,67 % više noćenja i 10,70 % više dolazaka u odnosu na do tada rekordnu 2023. godinu.
U narednom razdoblju planiramo stoga daljnje jačanje svih aktivnosti, od ulaganja u smještajne kapacitete, restorane, izgradnju infrastrukture, razvoj i promociju novih i autohtonih proizvoda do ulaganja u bolju i veću vidljivosti destinacije.
Kakvi su demografski pokazatelji u Županiji?
Osječko-baranjska županija, kao i ostali krajevi Hrvatske, suočena je s nizom demografskih problema i pokazatelja koji nisu nastali preko noći niti se tako mogu riješiti. Najvažnije je da su zaustavljeni negativni trendovi koji su bili prije desetak godina i sve više ima povratnika iz inozemstva, a na naše područje dolaze i ljudi iz drugih krajeva Hrvatske. Dio zasluga za takve promjene nosimo i mi kao predstavnici lokalne i regionalne uprave, odnosno mjere i aktivnosti koje poduzimamo na planu gospodarske i demografske revitalizacije ovog područja te stvaranja bolje kvalitete života. Osječko-baranjska županija ima niz mjera kojima nastoji doprinijeti i unaprijediti naše područje te pomoći stanovnicima, pa tako sufinanciramo kamate na stambene kredite, ulažemo u obrazovanje i izvrsnost, na području gospodarstva, poljoprivrede i turizma također imamo brojne mjere. Naravno, svoje mjere nastojimo uskladiti i nadopunjavati s mjerama s nacionalne razine te sinergijski pokrenuti ukupni razvoj, a time i demografske pomake na bolje. To je zahtjevan cilj, ali ostvariv.
Možete li nam najaviti neke od projekata koji se u doglednoj budućnosti planiraju na prostoru Osječko-baranjske županije?
Nakon izgradnje impozantnih projekata i objekata poput Centra za autizam, Gospodarskog centra OBŽ, Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Osijek, Srednje škole Donji Miholjac, Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Osijek i Centra izvrsnosti kompanije Jabil, čini se da smo ljestvicu značajnih projekata visoko uzdignuli, pa relativno manje projekte ne doživljavamo kao tako značajne. Međutim, svaki projekt je značajan za razvoj naše županije, pa makar zaposlio i jednu osobu i koštao manje novca. Na primjer, energetski smo obnovili 57 školskih i zdravstvenih zgrada, sada se rade rekonstrukcije osnovnih škola za potrebe jednosmjenske nastave i cjelodnevnog boravka te niz drugih projekata, izgrađeno je i gradi se puno vrtića. Već ove godine bit će završena izgradnja i opremanje nove zgrade sa sportskom dvoranom I. gimnazije u Osijeku. Projekt je vrijedan 15 milijuna eura, a građevina se prostire na 7.000 m2. Izgradnja Koridora 5c se odvija na nekoliko preostalih kilometara čime će ovaj europski prometni koridor biti u cijelosti završen na području Hrvatske. U tijeku su brojne pripremne aktivnosti na izgradnji novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, sigurno najveće investicije na istoku Hrvatske. Isto se može reći i za Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, radi se projektna dokumentacija za projekt revitalizacije prostora bivšeg OLT-a u Osijeku, nastavlja se izgradnja sustava navodnjavanja, kao i aglomeracije. U Našicama je u tijeku gradnja Centra za starije osobe, dok će se u Đakovu prenamjenom dobiti nove kapacitete za smještaj starijih osoba, a priprema se gradnja još jednog takvog objekta u Osijeku.
Nataša Gajski Kovačić