Kriminal u ozračju virusa COVID-19

Kriminalci su brzo prilagodili način rada novonastaloj situaciji i razvijaju nove kriminalne aktivnosti. Organizirane kriminalne skupine su pokazale svoju prilagodljivost i fleksibilnost da iskoriste krizu. To je dodatno istaknulo važnost jačanja borbe protiv kriminala u čitavoj EU

COVID-19 za samo par mjeseci izazvao je svjetsku krizu bez presedana. Kada je epidemija počela u Kini, tamo daleko od Europe, Europa je bila promatrač koji nije očekivala da će bolest stići do nje.

Nakon što je izbila svjetska pandemija države su žurno nametale opsežne karantenske mjere, ograničenja u javnom životu, ograničenja putovanja, ograničenja rada pojedinih djelatnosti, uvođenje graničnih kontrola, uvođenje lokalnih kontrola... Povećana je odgovornost i zadaci redarstvenim službama, zdravstvenim službama, civilnoj zaštiti i drugim javnim službama. Sada je glavni fokus država borba s krizom iz zdravstvene perspektive. Ulažu se veliki napori da se osigura zdravlje i sigurnost građana.

Nažalost, istovremeno krizu koriste i kriminalci za ostvarenje svojih ideja. Kriminalci su brzo prilagodili način rada novonastaloj situaciji i razvijanju novih kriminalnih aktivnosti. Organizirane kriminalne skupine su pokazale svoju prilagodljivost i fleksibilnost da iskoriste krizu. To je dodatno podiglo važnost jačanja borbe protiv kriminala u čitavoj EU. Europol je u stalnom kontaktu s partnerima za provedbu zakona širom EU i izvan. Tijekom ove krize, više nego ikad prije, mora nastaviti podržavati provedbu zakona i borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, za povećanje sigurnosti svih građana.

Izvješće Europola

Upravo je objavljeno izvješće Europola koje pruža pregled načina na koji kriminalci prilagođavaju svoju kriminalnu aktivnost uz pandemiju COVID-19. Izvješće se temelji na podacima koje Europol dobiva od država članica EU 24 sata dnevno. Čimbenici koji potiču promjene u kriminalu i terorizmu:
 

  • Velika potražnja za određenom robom, zaštitnom opremom i sredstvima te farmaceutskim proizvodima;
  • Smanjena mobilnost i protok ljudi kroz i u EU;
  • Građani ostaju kod kuće i sve više rade na daljinu, oslanjajući se na digitalna rješenja;
  • Ograničenje javnog života učinit će neke kriminalne aktivnosti manje vidljivim i prebaciti ih na kućne ili internetske postavke;
  • Povećana anksioznost i strah koji mogu stvoriti ranjivost na eksploataciju;
  • Smanjena ponuda za određene nezakonite robe u EU.

Objavljeno situacijsko izvješće analizira trenutni razvoj događaja koji spadaju u glavna područja kriminala:

Cyber kriminal

Broj cyber napada protiv organizacija i pojedinaca je značajan i očekuje se porast. Kriminalci koriste krizu izazvanu virusom COVID-19 za izvođenje napada socijalnog inženjeringa za distribuciju različitih paketa zlonamjernog softvera. Cyber kriminalci će vjerojatno pokušati iskoristiti to što sve veći broj poslodavaca pokreće telekomunikacijske radnje i omogućava vezu sa sustavima svojih organizacija. Primjerice, Češka je prijavila cybe ratni napad na Sveučilišnu bolnicu u Brnu, što je prisililo bolnicu da zatvori cjelokupnu IT mrežu, odgodi hitne kirurške intervencije i preusmjeri nove akutne pacijente u obližnju bolnicu.

Prijevare

Prevaranti su vrlo brzo prilagodili poznate sustave prijevara kako bi iskoristili strepnju i strah tijekom cijele krize. To uključuje razne vrste prilagođenih verzija shema telefonskih prijevara, prevare s isporukom i prevare vezane uz dekontaminaciju. Očekuje se da će se tijekom sljedećih tjedana pojaviti veliki broj novih ili prilagođenih shema prijevara jer će prevaranti pokušati dodatno iskoristiti strah ljudi širom Europe. Zločinci su također prilagodili investicijske prijevare da bi izazvali špekulacije ulaganja u dionice povezane s COVID-19 uz obećanja znatne dobiti. Čak i kad se okonča trenutna kriza, kriminalci će vjerovatno brzo prilagoditi sheme prijevara kako bi iskoristili post-pandemijsku situaciju.

Primjer je istraga Interpola koju je podržao Europol a koja je fokusirana na prijenos 6,6 milijuna eura jedne tvrtke tvrtki u Singapuru u svrhu kupovine alkoholnih gelova i FFP2 i FFP3 maski. Roba nikada nije primljena. U drugom slučaju jedna tvrtka je namjeravala nabaviti 3,85 milijuna maski i izgubila 300.000 eura. Sličnih prijevara tvrtki prijavljeno je i u drugim državama EU.

Lažna i nezdrava roba

Distribucija krivotvorene i / ili pomoćne robe je ključna tema kriminalne aktivnosti u odnosu na pandemiju COVID-19. Prodaja krivotvorenih zdravstvenih i sanitarnih proizvoda kao i osobne zaštitne opreme i krivotvorenih farmaceutskih proizvoda ima izuzetan rast od izbijanja krize. Oglašavanje i prodaja ovih predmeta odvijaju se unutar i izvan mreže. Neki su događaji, poput distribucije lažnih testiranja kod kuće posebno zabrinjavajući za javno zdravstvo. Posebno je velika potražnja za svim vrstama zdravstvenih i sanitarnih proizvoda (maske, rukavice, proizvodi za čišćenje, farmaceutski proizvodi), što je stvorilo značajno područje za krivotvoritelje, prevarante i profitere.

Zločinci iskorištavaju veliku potražnju. Broj ponuda krivotvorenih i nestandardnih proizvoda nastavit će se i dalje, posebno online. Postoji rizik da će krivotvoritelji iskoristiti nedostatak u ponudi nekih roba kako bi se sve više nudile krivotvorene alternative. To može dovesti do nestandardne ili krivotvorene hrane, higijenskih predmeta i druge robe.

Europol je podržao globalnu operaciju za ciljanje trgovina krivotvorenim lijekovima. Operacija Pangea, koordinirana je od strane Interpola uz sudjelovanje 90 zemalja širom svijeta između 3. i 10. ožujka 2020. godine. U akciji je identificirano više od 2000 poveznica na proizvode povezane sa COVID-19. Rezultati operacije otkrivaju zabrinjavajući porast neovlaštenih plasmana antivirusnih i drugih lijekova (protiv bolova i antibiotika).

Organizirani imovinski kriminal

Kriminalci su prilagodili različite vrste shema koje uključuju krađe da bi iskoristili trenutnu situaciju. To uključuje i poznate trikove prijevara koje podrazumijevaju lažno predstavljanje predstavnika javnih vlasti. Iste vrste krađa pomoću obmana koje se događaju tijekom COVID-19 krize postojale su i prije, ali kriminalci su prilagodili svoj modus operandi trenutnoj situaciji. Broj pokušaja uključivanja ovih vrsta krađe i prijevara vjerojatno će se povećati u cijeloj EU. Iako su svi građani EU-a u opasnosti da budu žrtve, sheme su posebno usmjerene na ranjive članove društva, kao što su starije osobe. Prevaranti se također približavaju žrtvama kod kuće pretvarajući se da su službenici za provođenje zakona ili zdravstva koji nude testiranje na COVID-19 i druge izgovore da uđu u kuće i kradu dragocjenosti. Više europskih država izvijestilo je o sličnim krađama.

Unatoč uvođenju daljnjih karantenskih mjera u cijeloj Europi, prijetnja kriminalom ostaje dinamična, a nove ili prilagođene vrste kriminalnih aktivnosti nastavit će se pojavljivati ​​​​tijekom krize i nakon nje.

Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle rekla je: “Iako se mnogi ljudi zalažu za borbu protiv ove krize i pomaganje žrtvama, postoje i kriminalci koji su brzo iskoristili mogućnosti za iskorištavanje krize. To je neprihvatljivo. Takve kriminalne aktivnosti tijekom javnozdravstvene krize posebno su prijeteće i mogu predstavljati stvarne rizike po ljudske živote. Zato je više nego ikad relevantno pojačati borbu protiv kriminala. Europol i njegovi partneri u provođenju zakona usko surađuju kako bi osigurali zdravlje i sigurnost svih građana. “

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je: “Pozdravljam novo Europolovo izvješće o najnovijim kretanjima kriminalnog okruženja u EU. EU i države članice pojačavaju napore kako bi zaštitile ljude. Nacionalna tijela i agencije EU poput Europola i ENISA daju vrijedan doprinos kako zajedno možemo riješiti ovaj izazov. Odlučna sam osigurati da Komisija učini sve što je u njenoj moći da podrži provedbu zakona usprkos novoj prijetnji. “

Ivica Zvonko Miljak