Korak po korak do razumijevanja nekih od najsloženijih izazova s kojima se danas suočavamo

Dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda:

Prvog dana 2024. dr. sc. Ivan Güttler preuzeo je dužnost glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), čime je na vodećoj poziciji Zavoda zamijenio dotadašnju ravnateljicu dr. sc. Branku Ivančan-Picek. U ožujku ove godine, naš je sugovornik napunio točno 15 godina rada u DHMZ-u u kojem je počeo raditi kao znanstveni novak. Tijekom svoje profesionalne karijere bavio se klimatskim istraživanjima, s posebnim fokusom na razvoj i primjenu regionalnih klimatskih modela u bazičnim i primijenjenim istraživanjima. Nakon uspješno obranjenog doktorata, na temu Sustavne pogreške u regionalnim klimatskim modelima u nižoj atmosferi, nastavio je istraživački rad kao klimatolog u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj. Od samih početaka rada aktivno nastoji prenijeti građanima, medijima i svim zainteresiranima informacije i spoznaje o klimatskim promjenama koje je stekao kroz svoj profesionalni rad. Cilj mu je olakšati razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na naše svakodnevne živote i potaknuti što bolju informiranost o ovom važnom pitanju.Ivan Güttler je i nacionalna kontakt osoba u Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC). Čvrsto vjeruje da je za mlade znanstvenike nužno istovremeno razvijati svoju užu specijalnost te paralelno aktivno sudjelovati u odgoju novih generacija te podržavati konkretne potrebe građana i gospodarstva. Sve takve interakcije šire vidokrug i pomažu korak po korak u razumijevanju nekih od najsloženijih izazova s kojima se danas suočavamo.

Možete li nam pojasniti u kojem smjeru će ići najavljene reforme te razvoj i mo­der­­­nizacija DHMZ-a?

U novoj fazi modernizacije izgradit ćemo suvremeni sustav za praćenje klimatskih promjena i njihovih posljedica. Partner nam je Institut za vode Josip Juraj Strossmayer koji se bavi kvalitetom vodnih resursa i s kojim ćemo dijeliti prostor u novoj zgradi na Borongaju. Osnažit ćemo naše računalne kapacitete, izgraditi informacijske sustave za još brže slanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave Ravnateljstvu civilne zaštite, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, MORH-u, Hrvatskim vodama, ministarstvima i javnim tijelima, županijama, građanima, gospodarstvenicima. Nadogradit ćemo naše kapacitete za prognozu vremena, hidroprognozu, obradu podataka i modeliranje klime. Razvit ćemo meteorološke i hidrološke podloge prilagođene potrebama različitih sektora ranjivih na klimatske promjene, poput poljoprivrede, energetike i turizma. Osnovni preduvjet svega navedenog je nova upravna zgrada DHMZ-a koja će na jednom mjestu objediniti sve naše službe, laboratorije, našu arhivu i knjižnicu koje sadrže i arhivska mjerenja unatrag više od sto godina. Prethodnim projektima modernizacije jačali smo infrastrukturu, a novim projektom unaprjeđujemo usluge i alate kako bismo omogućili još brži i učinkovitiji pristup kvalitetnim meteorološkim, hidrološkim i klimatskim informacijama. Kolegama u Splitu želimo osigurati adekvatan prostor koji ispunjava uvjete za rad jedne suvremene pomorske meteorološke službe i tu razmatramo opcije.

Kroz projekte Metmonic, Vepar i Airq već je odrađen dio modernizacije rada DHMZ-a. O čemu je riječ i što navedeni projekti znače za modernizaciju vaše motriteljske mreže?

Projektima smo modernizirali sve tri naše motriteljske mreže: meteorološku, hidrološku i mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka. Projektom METMONIC po prvi put u povijesti cijelo područje Hrvatske pokriveno je radarskim mjerenjima instalacijom šest suvremenih meteoroloških radara, od toga tri duž Jadranske obale. Sada konačno imamo kompletnu sliku svakog većeg oblaka koji dolazi na područje Hrvatske i Jadrana. Možemo pratiti njegovu putanju hoće li preći npr. preko Rovinja ili nešto južnije, preko Pule. Ti su podaci javno dostupni. Građani ili operativci u civilnoj zaštiti ili vatrogasnoj zajednici na našoj stranici, meteo.hr, mogu na temelju radarske slike vidjeti, primjerice da će se u narednih nekoliko sati oluja kretati prema Osijeku, a ne prema Vinkovcima. METMONIC-om smo uspostavili i mrežu od pet meteorološko-oceanografskih plutača na otvorenom moru koje nam pružaju informacije o stanju mora koje do sada nismo imali. Tijekom ove godine projekt će biti finaliziran kroz modernizaciju 397 prizemnih meteoroloških postaja koje će svoje podatke dijeliti kroz Centralnu informacijsku platformu DHMZ-a. Projekt AIRQ nam je omogućio modernizaciju računalne infrastrukture nabavkom superračunala koje je osnova naših prognoza i analiza. Međutim, u tom segmentu potrebna je kontinuirana nadogradnja tako da već planiramo novi računalni centar u novoj zgradi na kampusu Borongaj. Naši laboratoriji, kemijski i umjerni, modernizirani su projektom AIRQ na kojem nam je partner bio Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada. Uspostavljen je cjeloviti sustava mjerenja i praćenja kvalitete zraka kako bismo što učinkovitije zaštitili zdravlje naših građana i okoliša. Projektom VEPAR, u suradnji s Hrvatskim vodama, razvili smo funkcionalan sustav za smanjenje rizika od poplava, bolju zaštitu ljudi i imovine te olakšali praćenje stanja voda i analizu podataka za održivo upravljanje vodama i vodnim okolišem. Proširili smo raniji prognostički sustav za sliv rijeke Save na sve veće slivove u Hrvatskoj. Ovom modernizacijom napravili smo velik tehnološki iskorak. Sada u realnom vremenu možemo pratiti što se događa s vremenom, vodama, kvalitetom zraka u Hrvatskoj, što omogućava bolje razumijevanje klimatskih promjena na našem području te pružanje još preciznijih informacija, prognoza i upozorenja građanima i partnerima.

U kakvom ste stručnom, materijalnom i financijskom stanju preuzeli vođenje DHMZ-a?

Bio sam dvije godine zamjenik glavne ravnateljice, dr. sc. Branke Ivančan-Picek, tako da sam znao da preuzimam DHMZ u vrlo dobrom stručnom, financijskom i materijalnom stanju. Rast i daljnji razvoj je nužan kako bismo odgovorili na rastuću potražnju za našim informacijama i uslugama, posebno u kontekstu sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih ekstrema. DHMZ trenutno zapošljava 332 stručnjaka koji obavljaju širok spektar aktivnosti, uključujući brigu o sustavima motrenja, izradu meteoroloških i hidroloških prognoza i upozorenja, praćenje i analiziranje kvalitete zraka, do izrade podloga važnih u energetici, prometu, vodnom gospodarstvu, poljoprivredi, šumarstvu i graditeljstvu. Kontinuirano ulažemo u njihovo obrazovanje jer, iako se digitalizacija sve više integrira u naše poslovanje, ljudski faktor i dalje će biti ključan u sustavima prognoze i motrenja klimatskog sustava. To je razlog i našeg aktivnog sudjelovanja u obrazovanju budućih geofizičara, matematičara, informatičara, kemičara, geografa, hidrologa i drugih stručnjaka iz područja relevantnih za naš rad.

U privlačenju i zadržavanju stručnjaka pripomoći će nam i reforma sustava koeficijenata kojom je po prvi put u novijoj povijesti prepoznata specifična uloga DHMZ-a uvođenjem pet posebnih radnih mjesta iz našeg užeg područja djelovanja. Mali skok u materijalnim pravima državnih službenika svakako će pomoći u smanjenju razlike između onoga što nudi privatni sektor i onoga što nudi državna služba. Potporne službe u tehničkoj, informatičkoj, pravnoj, financijskoj i komunikacijskoj podršci su nam također ključne za učinkovito provođenje redovnih i izvanrednih poslova. Osim ureda i laboratorija u Zagrebu, Rijeci i Splitu, DHMZ je aktivan na 34 lokacija glavnih meteoroloških postaja i radarskih centara, od kojih se neke nalaza na vrlo izoliranim i nedostupnim mjestima. Unaprjeđenje radnih uvjeta i na tim lokacijama predstavlja prioritet našeg poslovanja koje smo dodatno ojačali stjecanjem certifikata ISO 9001:2015 u području klimatskih servisa. Sve što samo dosad postigli ne bi bilo moguće bez rada i truda naših prethodnika, kao i velikog entuzijazmu i predanosti poslu svakog člana DHMZ tima danas.

S kojim ste se izazovi susreli na početku mandata?

U četvrtom mjesecu smo kako sam preuzeo dužnost glavnog ravnatelja, a tipičan radni dan se sastoji od završavanja prethodno započetih projekata i postupaka, brigom za svakodnevno funkcioniranje DHMZ-a te pripreme dokumentacije i strategija za buduće aktivnosti i projekte. Prethodna glavna ravnateljica je ostavila vrhunski tim stručnjaka s kojima mi je veliko zadovoljstvo surađivati. Postoje i teži stručni i upravni problemi koji traže pažljiva razmatranja i reakciju, no najuži tim oko mene je motiviran da zajedno pronađemo i rješenja za takve zadatke. Prvi sam klimatolog na čelu DHMZ-a, a kao klimatolog, fokusiran sam na proučavanje promjena kroz dulje vremenske skale, što me pripremilo za razmatranje dugoročnih utjecaja odluka na DHMZ. Moje iskustvo kao zamjenik dr. sc. Branke Ivančan-Picek posljednje dvije godine bilo je iznimno vrijedno i korisno. Ne mogu ni zamisliti kako bi bilo da sam iz operative samo “uskočio” na ovu odgovornu funkciju. Drago mi je da je taj proces prošao bez problema.

Svjedoci smo klimatskih promjena u svijetu koje za posljedicu imaju značajne promjene za čovječanstvo i život na Zemlji? Mnogi sa zebnjom ‘gledaju’ u budućnost, no kako meteorolozi gledaju na klimatološke izazove današnjice?

Trend globalnog zatopljenja nije iznenađenje za znanstvenu zajednicu jer su klimatske projekcije već krajem 80-ih godina prošlog stoljeća predviđale ovakav porast u desetljećima u kojima živimo. Brine nas brzina i intenzitet tih promjena. Svijet se u samo malo više od stotinjak godina zagrijao na razine za koje je nekad, prirodnim procesima, trebalo nekoliko tisuća godina. Aktualne klimatske promjene prvenstveno su rezultat prekomjerne emisije stakleničkih plinova proizašlih iz eksploatacije ugljena, nafte i plina, uz istovremeno nekontrolirano uništavanja šumskog pokrova. U njihovom ublažavanju prvi korak je dekarbonizacija, ubrzani prijelaz na zelenije i regenerativne tehnologije. Uloga DHMZ-a je da izradom meteoroloških i hidroloških prognoza te klimatskih podloga bude podrška u optimizaciji elektroenergetskog sustava, postavi temelje za korištenje obnovljivih izvora energije, a kroz agrometeorološke usluge jača otpornost naše poljoprivrede na klimatske ekstreme. Drugo važno područje djelovanja je prilagodba na toplinske valove, požare, poplave, suše, olujna nevremena. Na ovom području naš je uloga biti čvrsta podrška partnerima, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Ravnateljstvu civilne zaštite, Hrvatskim vodama, tijelima iz područja zdravstva i poljoprivrede i nastaviti razvijati sustave za rana upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave, poput Meteoalarma i SRUUK-a. Postoje rješenja koja mogu trend globalnog zatopljenja zadržati na razinama na kojima se možemo prilagoditi uz minimalne gubitke i štete.

Sljedećih deset godina će biti ključno. Iako posljednjih godina bilježimo rast koncentracije svih glavnih stakleničkih plinova u atmosferi, istovremeno su učinjeni i neki pozitivni pomaci. Cijene solarnih panela pale su na razine koje su znatno konkurentnije od proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva. Mjere energetske učinkovitosti olakšavaju zelenu tranziciju, jačaju sustave prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti. Važno je nastaviti ove pozitivne pomake i ubrzati ih.

Kolika je važnost suradnja meteorologa i prognostičara sa žurnim službama, medijima i drugim subjektima?

Suradnja je izuzetno važna, osobito kada govorimo o pravovremenim upozorenjima na opasne vremenske i hidrološke pojave. Upozorenja moraju biti jednako dostupna svima, koncizna, lako razumljiva s jasnim uputama o postupanju u takvim situacijama ugroze. Suradnja s medijima je važna kako bi prognoze i upozorenja došli do što većeg broja građana. Brza i učinkovita razmjena informacija sa žurnim službama važna je kako bi one na vrijeme poduzele preventivne mjere zaštite građana i njihove imovine, donijele informirane odluke o preraspodjeli snaga na terenu. U kontekstu uloge DHMZ-a u vremenu klimatskih promjena i ekstrema, važna nam je suradnja s jedinicama lokalne samouprave u izradi njihovih akcijskih planova održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama. Već godinama surađujemo s gospodarstvom koje koristi podatke motrenja i naših računalnih prognoza modelom ALADIN-HR, kao i meteorološke i hidrološke prognoze naših stručnjaka, kako bi optimiziralo svoje poslovne aktivnosti i doprinijelo održivosti. Naše kolege meteorolozi u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe brinu za meteorološke informacije u dijelu zračnog prometa, naši stručnjaci u Zagrebu brinu za cestovni promet, dok područni ured u Splitu i područna služba u Rijeci za pomorski promet.

Što se tiče žurnih službi, surađujete s Hrvatskom vatrogasnim zajednicom vezano uz učinkovitu zaštitu od požara. Što ste dogovorili kroz suradnju s HVZ-om?

Kontinuirano jačamo suradnju s Hrvat­skom vatrogasnom zajednicom tijekom cijele godine. Ona nije ograničena samo na aktivnosti pripreme za protupožarnu sezonu, te aktivnosti tijekom same sezone. Naravno, tada je najintenzivnija jer operativni timovi HVZ-a svakodnevno komuniciraju s prognostičarima u Zagrebu te s kolegama u Splitu i Rijeci. Uključivanje meteorologa u aktivnosti zaštite šuma i raslinja od požara započelo je osamdesetih godina prošloga stoljeća kada počinje računanje meteorološkog indeksa opasnosti za nastanak i širenje požara. Od 1995. naša je uloga definirana Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH, koji Vlada RH usvaja svake godine. Pomažemo u odabiru stupnja pripravnosti, svakodnevno računamo stvarni i prognostički indeks opasnosti od šumskog požara, izdajemo srednjoročne (polutjedne i tjedne) te dugoročne (mjesečne i sezonske) vremenske prognoze, a od 2012. izdajemo i posebna upozorenja nadležnim službama na iznimno opasne vremenske prilike koje mogu utjecati na požare raslinja, posebice na njihovo nepredvidivo ponašanje i širenje. Informacije koje pružamo HVZ-u odnose se i na sve druge nepovoljne vremenske uvjete u čijem otklanjanju i saniranju posljedica sudjeluju vatrogasci, kao što su poplave, olujna nevremena. Meteorolozi DHMZ-a sudjeluju i u edukacijama vatrogasnih zapovjednika i vatrogasaca te prisustvuju vatrogasnim vježbama.

A kako surađujete s Hrvatskim vodama i Ravnateljstvom civilne zaštite?

Naše prognoze i upozorenja temelj su za rad civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana i njihove imovine od ekstremnih vremenskih, hidroloških i klimatskih ekstrema. Za razliku od naših partnera koji ili grade sustav obrane od poplava ili prilikom prirodnih nepogoda stavljaju svoje snage na teren, mi pružamo ključnu podršku kroz izdavanje što preciznijih i bržih meteoroloških i hidroloških prognoza i upozorenja koje će im omogućiti planiranje i pripremu aktivnosti narednih nekoliko dana ili tjedana. Stoga kontinuirano unaprjeđujemo naše sustave ranog upozorenja na opasne meteorološke, hidrološke i meteorološko-oceanografske pojave, kao i alate i podloge koje nam pomažu u prepoznavanju i što preciznijem prognoziranju tih opasnih pojava. S našim se partnerima trudimo da informacije i upozorenja dođu do građana što prije, one su dostupne na našim internetskim stranicama, odlaze u međunarodnu razmjenu, dio su Meteoalarma, zajedničke platforme europskih hidrometeoroloških službi, a koristimo i nove alate kao što je SRUUK koji omogućava primanje najvažnijih upozorenja putem mobilnih uređaja. Značajan napredak u prognozi opasnih vremenskih i hidroloških pojava osigurali su nam podaci prognostičkih numeričkih modela. Koristimo numerički modelski sustav za kratkoročnu prognozu vremena visoke razlučivosti ALADIN-HR, koji je važan alat u provođenju Državnog plana civilne zaštite, ali i važna meteorološka podrška za RODOS - Sustav za potporu u odlučivanju u slučaju nuklearne nesreće u stvarnom vremenu. Također, naša operativna hidroprognoza od kraja 2023. po prvi put pokriva cijelu Hrvatsku vlastitim prognozama riječnih poplava pet dana unaprijed, što je dodatno unaprijedilo našu suradnju s Hrvatskim vodama. Zahvaljujući uspješnoj međusektorskoj suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zdravstva te Hrvatskim zavodom za medicinu izdajemo i upozorenja na toplinske i hladne valove koji mogu utjecati na zdravlje. Cilj nam je osigurati sigurnost i dobrobit svih naših građana, kontinuirano unaprjeđujući naše sustave prognoze i upozorenja te surađujući s partnerima iz različitih sektora.

Na koji način DHMZ surađuje i razmjenjuje podatke s drugim hidro-meteorološkim službama u Europi i svijetu?

Vrijeme i klima ne poznaju granice, stoga su nacionalne meteorološke i hidrološke službe tijesno povezane radi unaprjeđenja prognoza, upozorenja na opasne vremenske prilike te praćenja klimatskih promjena. Kroz međunarodnu suradnju razvijaju se numerički računalni modeli za prognozu vremena i klimatski modeli za izradu projekcija klime u budućnosti. DHMZ aktivno razmjenjuje podatke, informacije i najbolje prakse s brojnim organizacijama i stručnjacima diljem svijeta. Suradnja uključuje sudjelovanje u radu temeljnih međunarodnih i europskih organizacija poput Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), Europske organizacije za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT) te Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Osim toga, DHMZ sklapa posebne sporazume o suradnji i razmjeni podataka s nacionalnim hidrometeorološkim službama i organizacijama, posebice u susjednim zemljama. Važan dio suradnje su i međunarodni i europski razvojno-istraživački projekti poput, primjerice, EU projekta Clim4Cast, gdje s partnerima iz još šest europskih zemalja razvijamo prognostičke alate za ublažavanje šteta od suše, toplinskih valova i požara u središnjoj Europi koji će unaprijediti našu pripremljenost i upravljanje rizicima jer uslijed klimatskih promjena očekujemo povećanu učestalost, trajanje i jačinu suša, toplinskih valova i vremenskih uvjeta pogodnih za nastanak požara.

Dražen Najman