U organizaciji Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu je potkraj lipnja održana konferencija “Doprinos branitelja u obrani zemlje i potreba osposobljavanja mladih”, kako dio projekta u okviru Tematske sustavne podrške nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, tematskog područja “Aktivni branitelji u društvu”. Sama konferencija je okupila niz eminentnih predavača iz područja nacionalne i urbane sigurnosti, civilne zaštite i društvenih djelatnosti.
Pozdravni govor održao je potpredsjednik HGZ-a general Mladen Kruljac, istaknuvši kako je namjera otvoriti široku raspravu i ukazati na nužnost osposobljavanja mladih za samozaštitu; od pružanja prve pomoći, reakcije u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova, ali i zaštite vrijednosti koje izgrađujemo i za koje smo se kao demokratsko društvo opredijelili. “Držimo da su to izazovi pred kojima ne možemo i ne smijemo, zatvarati oči i na koje će dijelom odgovore dati i ova konferencija”, nastavio je. Prigodna izlaganja održali su predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Arsen Bauk, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
“Stečenu slobodu moramo nastaviti čuvati modernizacijom i opremanjem Hrvatske vojske, što Vlada kontinuirano i čini, ali i osposobljavanjem mladih ljudi u temeljnim vojnim znanjima i sposobnostima, što će pridonijeti njihovu razvoju i zaštiti hrvatskih interesa”, poručio je s govornice ministar obrane te slušateljima napomenuo kako se razmatra više opcija vojnog roka.
Jesu li nacionalni resursi u funkciji nacionalne sigurnosti?
Program je moderirao stručni voditelj Centra za istraživanje i analize HGZ-a prof. dr. sc. Dario Matika. Prvo predavanje bilo je od mag. kriminalistike Željka Cvrtile koji je analizirao pojavne oblike ugroze nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Cvrtila je među vrste sigurnosti svrstao globalnu, regionalnu, nacionalnu, javnu, poslovnu i osobnu sigurnost, a pojasnio je i pojmove naroda, države, nacije i nacionalne sigurnost. Za ovu potonju vrijede tradicionalna i suvremena shvaćanja, a uz nacionalnu sigurnost vežu se cilj i ugroza. “Kako znamo što ugrožava naciju i njezinu sigurnost? Definiranjem nacionalnih vrijednosti, interesa i ciljeva, ali i definiranjem prijetnji vrijednostima, interesima i ciljevima”, istaknuo je Cvrtila te se upitao štiti li nacionalna sigurnost naciju ili pojedinca? Cvrtila je naveo i neke od prijetnji koje mogu ugroziti fizičku opstojnost ili prosperitet nacije (pandemija, obrambena nespremnost, loše obrazovanje, otuđenje resursa korupcija i dr.), te vidljive i nevidljive načine ugrožavanja nacionalne sigurnosti. “Je li demografija pitanje nacionalne sigurnosti i jesu li nacionalni resursi u funkciji nacionalne sigurnosti? Razmislimo”, poručio je prisutnima Željko Cvrtila.
Dr. sc. Zvonko Orehovec, umirovljeni brigadir i član HGZ-a analizirao je utjecaj suvremenih KBRN prijetnji na razvoj SuDoS-a. Po njemu osnovne karakteristike suvremenog svijeta su era antropocena (Paul Crutzen) i suvremene ugroze. “Od početka 20. st. svakih šest do sedam godine duplicira se ljudsko znanje, a u šest do sedam vodećih svjetskih država nastaje oko 70 posto cjelokupne znanstvene proizvodnje”, rekao je u uvodu Orehovec nakon čega je opisao suvremene NRKBT i antropogene ugroze. Pri tome je naveo otrovne kemikalije (bojne otrove i kemijsko oružje) te biološka oružja koja se razvijaju od kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Pobrojao je i kapacitete za proizvodnju bioloških oružja (Sverdlovsk, Kirov, Zagorsk, Kurgan, Pokrov i dr.), karakteristike NRKB terorizma, nuklearne incidente (Fokushima, Černobil), kemijske akcidente i biološku tehnologiju. U dijelu predavanja o ratu i terorizmu Orehovec se osvrnuo na suvremene vojske IV. generacije i na terorizam, odnosno na asimetrično ratovanje i terorizam kao odgovor na vojske IV. generacije. Za kraj brigadir Orehovec je dao pojmovno određenje KBRN obrane.
U predavanju umirovljenog general-pukovnika Dragutina Repinca bilo je riječi o problematici daljnjeg razvoja sustava Domovinske sigurnosti. U uvodu predavanja Repinc je kronološki naveo neke od važnijih godina u razvoju sustava Domovinske sigurnosti (od 2012. do 2019. godine) te pojasnio shemu državnog sustava i koordinaciju SUDOS-a. Kod Zakona o sustavu domovinske sigurnosti naveo je probleme u provedbi te daljnji razvoj Zakona (Promjena Zakona, Izrada zakona o kriznom upravljanju, uspostava nacionalnog središta za krizno upravljanje te uspostava jedinstvenog sustava obrazovanja/školovanja za područje domovinske sigurnosti). Prvi dio programa zatvorio je prof. dr. sc. Dario Matike, umirovljeni brigadir i člana HGZ-a s temom o iskustvima branitelja u potpori sustava Domovinske sigurnosti.
Na okruglom stolu pod nazivom “Važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu i obranu zemlje” sudjelovali su dekanica Veleučilišta Nikola Tesla iz Gospića doc. dr. sc. Vlatka Ružić s temom “Važnost obuke za suočavanje s informacijskim i kibernetičkim ratovanjem kao suvremenom prijetnjom vlastitom integritetu i prosperitetu”, ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite RH dr. sc. Damir Trut s temom “Važnost obuke i osposobljavanja u suočavanju s prirodnim nepogodama i tehničko-tehnološkim nesrećama i katastrofama”, voditeljica Službe za djelovanje u kriznim situacijama Hrvatskoga Crvenog križa Matea Brižić, s izlaganjem “Značaj volontera i operativnih snaga civilne zaštite u obuci i osposobljavanju mladih za obranu zemlje” te donedavni načelnik Glavnog stožera OSRH Robert Hranj, umirovljeni admiral s temom “Vojna obuka šire populacije - potreba, opcije, sljedeći koraci u realizaciji”.
Neizbježnost kibernetičkog napada
Dekanica Ružić je u svom dijelu izlaganja istaknula kako se “svakih 14 sekundi negdje u svijetu dogodi ozbiljan kibernetički napad. Prosječan haker provodi više od 200 dana unutar sustava prije nego što izvrši napad. Stoga, kako bi se pripremile za neizbježnost kibernetičkog napada, organizacije moraju razumjeti metode napada koje će napadači vjerojatno koristiti u pokušajima da poraze njihovu kibernetičku sigurnost i educirati se po pitanju zaštite te prepoznati vlastitu ulogu u omogućavanju/sprječavanju napada.” Ružić je slušateljima pojasnila osnovne rizike kibernetičkih napada, pojmove i vrste cyber napada i ratovanja, ranjivosti sustava te iskustva vezana za hakiranje. Kod minimalizacije rizika istaknula je važnost edukacije te sposobnost uspravljanja kibernetičkim incidentom. Izlaganje je završila preporukama za sprječavanje (budućih) kibernetičkih napada, uz poruku “nije pitanje hoće li će vam se dogoditi kibernetički napad, već kada?”
Ravnatelj Ravnateljstva CZ Damir Trut je u svom dijelu izlaganja istaknuo važnost osposobljavanja i obuke za upravljanje nesrećama i krizama, istaknuvši normativnu pozadinu i definicije, osposobljavanje i edukaciju u sustavu CZ, suvremeno upravljanje krizama, preventivne aktivnosti u sustavu CZ, ciljeve osposobljavanja i dr. Naveo je i nositelje i institucionalni okvir osposobljavanja, postojeće oblike obrazovanja, vrste i metode edukacija i razvoj obrazovanja za SCZ. U izlaganju je istaknuo lokaciju Jastrebarskog kao budućeg Nacionalnog nastavnog sjedišta koji će se pozicionirati kao lider u regiji u smislu obrazovanja i logističkih poslova u sustavu CZ. Prema njegovim riječima na budućem Nacionalnom nastavnom sjedištu će se urediti 30-ak nastavnih vježbovnih točaka, na površini od oko 30 hektara zemljišta.
“Velike nesreće i katastrofe povezane s prirodnim fenomenima i različitim tehničko-tehnološkim procesima predstavljaju društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za Hrvatsku. S obzirom na to da se radi o događajima razornog učinka i koji predstavljaju ugrozu života ljudi, imovine, kritične infrastrukture te okoliša od presudne je važnosti razina osposobljenosti pripadnika i učinkovita reakcija cjelokupnog SCZ. SCZ je temeljni element Sustava domovinske sigurnosti koji osigurava odgovore na prijetnje i rizike”, zaključio je ravnatelj Trut.
Matea Brižić iz Crvenog križa se u izlaganju osvrnula na Švicarsku kao zemlju u kojoj je organizacija vojske i vojno obrambene sposobnosti društva na visokoj razini, dok je umirovljeni admiral Robert Hranj prokomentirao trenutno stanje Oružanih snaga RH, ali i pitanje vojne obuke mladih. (Dražen Najman)