Silvija Zagorec, načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije i zamjenica župana
Opći cilj projekta GRECALE je povećati spremnosti i koordinaciju u sustavu civile zaštite u zemljama projektnih partnera, odnosno povećati otpornost na katastrofe i velike nesreće u jadransko-jonskom području, uz što brži oporavak, a usmjeren je na dvije specifične prirodne katastrofe: poplave i potrese, budući da one utječu na cijelo područje i mogu imati prekogranične učinke
U Varaždinu je u veljači održana konferencija projekta “Povećanje spremnosti i koordinacije u hitnim slučajevima za potrebe promptnog, učinkovitog i organiziranog odgovora na otpornost na prirodne rizike temeljenog na donošenju pravodobnih odluka te oporavak od katastrofa i velikih nesreća - GRECALE”.
Varaždinska županija partner je na spomenutom projektu koji se provodi u sklopu programa INTERREG VI-B IPA Adriatic Ionian (IPA ADRION). Uvodna konferencija projekta održana je u kombiniranom obliku (u živo i on-line) u Komotniju, u Grčkoj, kod vodećeg partera Regije Istočne Makedonije i Trakije (REMTH), 10. prosinca 2024. godine.
Ostali partneri na projektu su:
- • Nacionalna konfederacija zanatstva i malih i srednjih poduzeća Abruzzo Pescara, Italija (CNA Abruzzo)
- • Istraživačko-inovacijski centar u informacijskim, komunikacijskim i tehnologijama znanja - Institut za industrijske sustave Atena, Grčka (ATHENA)
- • Regionalna agencija za navodnjavanje i šumarske aktivnosti Regije Puglia, Modugno, Italija (ARIF Puglia)
- • Agencija za razvoj i potporu poslovanju, Cetinje, Crna Gora (ACT)
- • Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Mostar, Bosna i Hercegovina (NERETVA)
- • Javno poduzeće “Parkovi i zelenilo” Skoplje, Sjeverna Makedonija. (SKOPJE PE).
Trenutačno se radi na objedinjavanje podataka i procedura, odnosno izradi baze procesa sustava civilne zaštite zemalja partnera na projektu (zakoni, pravilnici, SOP-ovi) za rizike poplava i potresa, pa je i cilj ove konferencije bio uz informiranje dionika civilne zaštite o projektu, prikupiti ulazne podatke kako bi se poboljšali procesi odgovora i oporavka.
Izrada inovativne IPA ADRION web platforme
Opći cilj projekta GRECALE je povećati spremnosti i koordinaciju u sustavu civile zaštite u zemljama projektnih partnera, odnosno povećati otpornost na katastrofe i velike nesreće u jadransko-jonskom području, uz što brži oporavak, a usmjeren je na dvije specifične prirodne katastrofe: poplave i potrese, budući da one utječu na cijelo područje i mogu imati prekogranične učinke.
Također, zadatak projekta je izrada inovativne IPA ADRION web platforme za unapređenje funkcioniranja sustava civilne zaštite (ACPIP) koja će umrežiti aktivnosti i postupke u sustavu civilne zaštite na vertikalnoj i horizontalnoj razini (Quadruple Helix) u zemljama projektnih partnera i izvan njih, uključujući javnu upravu, dionike civilne zaštite, akademsku zajednicu i istraživanje, poduzeća i privatni sektor s uključenost u civilnu zaštitu, civilno društvo te širu javnost.
Projekt GRECALE nastavak je prethodnog uspješnog projekta, u kojem je sudjelovala i Varaždinska županija, ADRION TransCPEarlyWarning i njegove platforme za rano upozoravanje. Na temelju dobivenih rezultata i preporuka projekta TransCPEarlyWarning, projekt GRECAL će dodatno obuhvatiti sve mjere i aktivnosti civilne zaštite za različite vrste opasnosti.
Konferencija je obilježena nizom informativnih prezentacija. U uvodnoj sesiji, Tomislav Jarmić i Patrick Galeski predstavili su sudionicima projekt, naglašavajući njegov fokus na zajedničke prijetnje s kojima se suočavaju partnerske zemlje u jadransko-jonskoj regiji, konkretno poplave i potresi. Prezentacije su istražile načine usklađivanja i unapređenja sustava ranog upozoravanja i koordinacije tijekom velikih nesreća i katastrofa, kao i u fazi oporavka. Posebna pažnja posvećena je potrebama osoba s invaliditetom u aktivnostima spašavanja i zbrinjavanja. Govornici su pružili sveobuhvatan pregled ciljeva projekta i kolaborativnih napora usmjerenih na unapređenje spremnosti i sposobnosti odgovora na katastrofe među zemljama sudionicama. Zanimljive rasprave koje su uslijedile nakon prezentacija omogućile su razmjenu uvida i identifikaciju potencijalnih područja za daljnju suradnju.
Zdravko Lazar ispred Ravnateljstva civilne zaštite RH, Područnog ureda civilne zaštite Varaždin, prezentirao je SRUUK - Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama kojim se u Hrvatskoj od kolovoza 2023. godine, a porukama putem mobilnih telefona, brzo i učinkovito obavještava građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta.
Sve je manje “prosječnih” ili “normalnih” godina
Tomislav Jarmić iz Varaždinske županije prezentirao je sustav NICS - Zapovjedni sustav za upravljanje u kriznim situacijama, odnosno kolaboracijski WEB GIS sustav za koordinaciju i zapovijedanja operativnim snagama civilne, koji upotrebljavaju operativne snage sustava civilne zaštite prilikom održavanja vježbi i operativnih akcija. Nositelj projekta bio je NATO, a program u kojem je realiziran - Program Znanost za mir i sigurnost. Uz Državnu upravu za zaštitu i spašavanje – sadašnje Ravnateljstvo civilne zaštite RH, kod hrvatske strane partneri su bili Varaždinska županija, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Istarska županija, HGSS i Vatrogasna zajednica Šibensko – kninske županije.
Tomislav Novosel glavni voditelj obrane od poplava Hrvatskih voda u prezentaciji “Opasnosti od poplava u slučaju potresa”, pokazao je prisutnima kako potresi mogu utjecati vodne građevine, prouzročiti poplave i načiniti velike materijalne i financijske štete i ljudske gubitke. “U posljednje vrijeme sve su češće i zamjetnije klimatske promjene širom Europe i svijeta, ali isto tako i na području Hrvatske. Pritom se učestalo izmjenjuju ekstremno sušna i kišna razdoblja, a bilježimo i sve veće štete od ekstremnih hidroloških prilika. S druge strane, sve je manje “prosječnih” ili “normalnih” godina, sve su učestalije pojave velikih vodnih valova i ekstremnih vodostaja s poplavama te više gotovo da i nema pravila za pojavu velikih vodnih valova. U posljednjih 15-ak godina na gotovo svim rijekama i mjernim postajama u Republici Hrvatskoj premašeni su maksimalno zabilježeni vodostaji u povijesti”, rekao je Novosel.
Zaključio je da je s obzirom na najave i dugoročne prognoze za očekivati kako će se trend klimatskih promjena i izraženih hidroloških ekstrema nastaviti. Stoga su potrebna daljnja ulaganja u gradnju novih i rekonstrukciju postojećih sustava obrane od poplava te razvoj novih hidroloških modela i prognostičkih sustava za prognozu bujičnih poplava.
Tomislav Pintarić je ispred Proizvodnog područja HE Sjever u prezentaciji Komunikacija i koordinacija hidroelektrana PP HE, upoznao prisutne s radom sustava PP HE Sjever. Kazao je da na rijeci Dravi ima izgrađenih 22 hidroelektrane na rijeci Dravi, 11 hidroelektrana u Austriji (samo jedna s većom akumulacijom), 8 hidroelektrana u Sloveniji (posljednje dvije derivacijske, jedna s većom akumulacijom) i 3 hidroelektrane u Hrvatskoj (sve su derivacijske, posljednje dvije s većom akumulacijom), te da sigurnost od poplava na rijeci Dravi ovisi o hidroelektranama u Republici Austriji i Sloveniji i međusobnoj koordinaciji i komunikaciji prilikom propuštanja visokih vodnih valova.
“Uloga HE u obrani od poplava je značajna. U sprječavanju poplava sustav doprinosi pravovremenim pretpražnjenjem akumulacijskih jezera, održavanjem sniženih razina u jezerima kontroliranim ispuštanjem vode prije, za vrijeme i nakon prolaska vodnog vala te u konačnici zadržavanjem vodnog vala. No, kako bi zaštita od poplava bila učinkovita, potrebna je suradnja svih subjekata koji sudjeluju u tom procesu”, zaključio je.
Fosilna goriva čine planet neodrživim za život
Robert Mikac s prezentacijom "Izazovi klimatskih promjena i potrebna rješenja", fokusirao se na tri cjeline. U prvoj istaknuo je globalne nesrazmjere u potrebama i nelogičnosti u potrošnji resursa koji dovode do stakleničkih plinova i utiču na klimatske promjene. U drugom dijelu pozvao se na recentna znanstvena istraživanja, konkretno da djelo Rob Jacksona "Into the Clear Blue Sky: The Path to Restoring our Atmosphere" iz kojeg je istaknuo ključne dijelove istraživanja. U trećem dijelu naveo je mogućnosti kojima projekt GRECALE može dati regionalni i lokalni doprinos u ublažavanju klimatskih promjena.
Irena Vrdoljak ispred Društva Multiple Skleroze Varaždinske županije u prezentaciji Potrebe oboljelih od MS-a u Varaždinskoj županiji u situacijama prirodnih rizika iznijela je osnovne informacije o udruzi. Udruga ima 155 članova udruge (113 žena i 42 muškaraca), od toga 113 članova živi izvan grada, po cijeloj županiji od slovenske granice pa do granice sa Zagrebačkom županijom Posebno je naglasila da osim oboljelih osoba koji imaju invaliditet, postoji određen broj oboljelih bez invaliditeta, a imaju probleme vezane uz multiplu sklerozu. Kod njihovog spašavanja trebalo bi obratiti pažnju na tkz. nevidljive simptome i prilagoditi se njihovim potrebama. Osim toga Društvo posjeduje bazu podataka članova, a u županiji ima bar još duplo oboljelih od multiple skleroze, a kojima nemamo nikakve podatke. Dakle, svaka oboljela osoba je posebna – da li se radi „samo“ o lijekovima, ortopedskim pomagalima ili nevidljivim simptomima bolesti, te je potrebno voditi računa o tim faktorima prilikom eventualnog postupka evakuacije i zbrinjavanja.
Ivan Vujec ispred Društvo osoba s invaliditetom Varaždin, kratko je govorio o Postupanju prema osobama s invaliditetom pri spašavanju i zbrinjavanju. Kazao je da postoje veliki problemi čak i s medicinskim prijevozom osoba s invaliditetom, jer nemamo posebno prilagođena vozila, a također da veliki problem predstavljaju višestambeni objekti izgrađeni prije 1965 godine, koji su bez ugrađenih liftova s uskim stepeništima, u kojima se posebno otežani uvjeti prilikom medicinskog prijevoza ili možebitne evakuacije i zbrinjavanja. Također je kazao da je udruga nabavila prilagođeno vozilo za prijevoz invalidnih osoba.
Na kraju jedan od zaključaka konferencije, a odnosi se na osobe s invaliditetom, je da ne postoji baza podataka o osobama s invaliditetom koja bi sadržavala kontaktne podatke i podatke o invaliditetu. Takva baza bi u slučaju eventualnog postupka evakuacije i zbrinjavanja olakšala operativnim snagama postupak evaluacije i zbrinjavanja. Čitav problem nalazi se u Zakonu o osobnim podacima i GDPR, jer se ulazi u domenu automatske obrade osobnih podataka pacijenta, posebice onih podataka koji imaju najsenzitivniju narav.
Tomislav Jarmić
