Kako biste podučavali sudjelovanje, morate naučiti sudjelovati, a tu projekt PARTICIPRO stupa na snagu!

U Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije održana je konferencija i radionica “Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) i volonteri u civilnoj zaštiti”. Konferencija je dio projekta “PARTICIPRO -- Participation in Civil Protection Planning” programa ERASMUS+ ,”Mala partnerstva u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja”. S obzirom da je na državnoj razini u Republici Hrvatskoj proradio Sustav za Rano Upozoravanje i Upravljanje Krizama - SRUUK, a u Italiji se priprema sličan Sustav za rano upozoravanje, zbog ciljeva i važnosti projekta održana je konferencija koja je objedinila SRUK i obuku volontera, odnosno prikazala modele za pripremu i obuku građanstva da u slučaju prijema poruke SRUUK-a ima pripremljen Obiteljski plan za žurne situacije sa svim potrebnim informacijama i nužnom opremom.

Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije

Krajem ove godine završava EU projekt u kojem je Varaždinska županija partner, a vodeći partner je Ustanova Quesite srl iz Italije. Kako je prilikom otvorenja konferencije naglasila Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije i načelnica stožera civilne zaštite Varaždinske županije, cilj projekta je upoznavanje volontera sa sustavom civilne zaštite, obuka volontera i poticanje i volontera za rad u civilnoj zaštiti. “Ako imamo dobar sustav, možemo ponuditi adekvatan odgovor na hitnu situaciju. Da bismo u tome uspjeli, trebamo biti spremni i posjedovati određena znanja. Kažu znanje je moć, a ja se nadam da ćemo danas svi usvojiti nova znanja”, rekla je u uvodnom govoru zamjenica župana.

Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo i civilnu zaštitu Varaždinske županije

Projekt PARTICIPRO je predstavio mr. sc. Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo i civilnu zaštitu Varaždinske županije. Projekt je financiran EU bespovratnim sredstvima u vrijednosti od 60.000 eura, a trajanje mu je 24 mjeseci te završava 31. prosinca ove godine.

“Projekt ima za cilj poboljšati zapošljavanje mladih u području planiranja civilne zaštite, uključiti volontere u pripremu inovativnih alata za učenje te kreirati alate za obuku kako bi građani mogli participirati u planiranju u civilnoj zaštiti”, rekao je Jarmić te podsjetio da je civilna zaštita uvijek bila važna za prevenciju katastrofa, te da je u veljači 2021. reformiran Mehanizam civilne zaštite EU-a (UCPM) kako bi se poboljšala prevencija, spremnost i odgovor na katastrofe od strane EU-a i država članica.

Aktivna uloga građana u planiranju

“Zdravstvena kriza utjecala je na društvo i gospodarstvo, radna snaga smanjila se za oko 5 milijuna ljudi u prvoj polovici 2020. godine. Aktivna uloga građana u planiranju na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i volontere, dio je politike EU-a, ali nije dovoljno primijenjena na planiranje u području civilne zaštite. Pandemija je pokazala važnost aktivnog sudjelovanja građana kada katastrofa pogodi zajednicu. Sudjelovanje zajednice bilo je ključno u kolektivnom odgovoru: milijuni ljudi volontirali su tijekom pandemije, a grupe za uzajamnu pomoć pojavile su se diljem svijeta. No, da biste podučavali sudjelovanje, morate naučiti sudjelovati, a tu projekt PARTICIPRO stupa na snagu”, pojasnio je Jarmić. Pobrojao je sve provedene aktivnosti u sklopu projekta; od radionica održanih u Varaždinskoj županiji, analiziravši posebice onu održanu u općini Cestica, do radionica održanih u Italiji, a kojima je bio cilj da stanovništvo usvoji znanja kako najbolje reagirati tijekom kriza. Dodao je da katastrofe ne poznaju granice, te da su supsidijarnost i solidarnost vrlo bitne u trenutku nastanka velike nesreće i katastrofe. “Prekogranična suradnja uči nas kako surađivati u rješavanju velikih nesreća i katastrofa, te kako usuglasiti procedure i zakonske postupke iz područja civilne zaštite”, naveo je Jarmić.

O Sustavu za rano upozoravanje i upravljanje krizama govorio je Davor Spevec iz Ravnateljstva CZ RH rekavši da živimo u vremenima u kojima je angažman civilne zaštite sve češći. Svjedoci smo sve učestalijih izvanrednih događaja, bilo prirodnih bilo tehničko-tehnoloških uzroka, od poplava, požara, potresa do zagađenja okoliša i izvanrednih događaja s opasnim tvarima. “Ciljana i informativna upozorenja omogućavaju stanovnicima da se zaštite prije, tijekom i nakon izvanrednog događaja. SRUUK je jedinstveno rješenje koje u realnom vremenu daje nove mogućnosti upravljanja kriznim situacijama. Projekt je sufinanciran EU sredstvima i značit će puno za jačanje pozicija Hrvatske kao sigurne turističke destinacije”, naveo je Spevec. SRUUK omogućuje slanje SMS obavijesti svim mobilnim korisnicima svih operatora, a donositeljima odluka pruža kvalitetnu informaciju o broju korisnika na određenom području. Omogućava i razmjenu informacija i podataka između RCZ-a i srodnih organizacija (policija, vatrogasci, Crveni križ, HGSS, UHS, HAK, javne institucije, turističke organizacije,..)

Što je to obiteljski plan za žurne situacije, pojasnila je Ela Okreša Đurić, koordinatorica edukacija i volontera na projektu, iz Gradskog društva Crvenog križa Varaždina. Obiteljski plan je, naime, zajednički dogovor grupe ljudi koji podrazumijeva i pripremu ruksaka za katastrofu. Svrha izrade plana je umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnog učinka rizika. Detaljno je pojasnila što komplet za katastrofe treba sadržavati; od važnih telefonskih brojeva, kompleta za prvu pomoć, svjetiljke s rezervnim baterijama, vode u boci, hrane s dugim rokom trajanja, kopija važnih dokumenata, mobilnog telefona i punjača, džepnog nožića i zviždaljke...U pripremi katastrofe potrebno se upoznati s mogućim opasnostima i planovima sigurnosti, s članovima obitelji i prijateljima dogovoriti načine kontaktiranja i mjesta susreta, izabrati osobu za kontakt izvan vaše regije, naučiti prvu pomoć, složiti komplet za katastrofe...

“U slučaju katastrofe, ako je potrebno nazovite žurne službe (112) i slijedite njihove upute, ostanite zajedno s bližnjima na sigurnom mjestu, pružite prvu pomoć i pozovite pomoć, ukoliko unutar objekta nije sigurno, izađite i ostanite vani, ukoliko je sigurno isključite dovod plina, struje i vode i zaključajte objekt, slušajte lokalnu radijsku postaju i slijedite sigurnosne upute, slijedite vaš osobni plan za katastrofe...”, rekla je Ela Okreša Đurić.

Josip Granić iz Ravnateljstva CZ RH je govorio o HGSS-u kao volonterima u CZ. Dobrovoljac ili volonter je osoba koja odluči pružiti uslugu ili izvršiti uslugu vlastitom, slobodnom voljom, a da to nije obavezna iz pravnih, ugovornih ili ekonomskih razloga. Primjeri volonterskih organizacija u RH u sustavu CZ su HGSS, HCK, HUOPP, KOSSP, KPA, HPD, Radioamateri…, a razlikujemo formalno i neformalno volontiranje. “Formalno volontiranje provodi između ostalih HGSS što znači da mi ne možemo birati hoćemo li se odazvati pomoći ili ne. Jednako kao ni HCK ili dobrovoljni vatrogasci. Neformalni volonteri su građani koji žele doći pomoći kada se nešto dogodi, ali nisu obvezni ostati”, pojasnio je Granić. Govorio je detaljnije o HGSS-u kao nacionalnoj, dobrovoljnoj, stručnoj, humanitarnoj i nestranačkoj udruzi javnog značaja koja obavlja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i predstavlja temeljnu operativnu snagu sustava civilne zaštite.

O volonterima CZ puno se više priča

“Na preventivu se odnosi 70 posto rada HGSS-a, što podrazumijeva izradu geografskih karata i izdavaštvo, edukaciju, održavanje infrastrukture i skloništa, dežurstva na aktivnostima u prirodi, dežurstva u Nacionalnim parkovima za vrijeme povećanog broja gostiju te međunarodne aktivnosti”, pojasnio je Granić. Gorski spašavatelji su najspremniji alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari, skijaši, ronioci internom obukom HGSS-a osposobljeni za tehnike gorskog spašavanja u svim uvjetima i pružanje medicinske pomoći na nepristupačnim i teško dostupnim područjima.

Unatrag nekoliko godina se o volonterima CZ puno više priča zbog svih katastrofa koje su se dogodile. Ono što radi hrvatski HGSS se uvelike kopira i u inozemstvu. U proteklih pet, šest godina HGSS je krenuo i u djelovanje izvan granica Republike Hrvatske kroz Europske module a prvi su puta kao modul djelovali u Turskoj.

O upravljanju u krizama govorio je i Igor Milić, predavač na Veleučilištu Velika Gorica: “Ne znamo što nam se sve može dogoditi u bliskoj budućnosti, stoga trebamo poznavati sustav da bismo mogli reagirati. Najkompetentnija karika u sustavu je čovjek-stručnjak, no imamo sve dinamičnije i nepredvidljivije izazove, prijetnje i rizike koji oblikuju razne vrste kriznih situacija. To dovodi do visoke razine neizvjesnosti i pritiska i nesigurnost kod nadležnih pojedinaca i organizacija. Izazov je svakako razvoj ljudskih potencijala”. Milić je govorio i o modularnim programima prilagođenim potrebama korisnika, o razvoju znanja, vještina i kompetencija, procesu donošenja odluka u kriznim situacijama, provjera znanja i vještina u realnim uvjetima te naučenim lekcijama.

 Igor Milić, Veleučilište Velika Gorica

Predstavio je i Simulacijski centar za krizne situacije na VVG kojem je cilj povećanje učinkovitosti za upravljanje kriznim situacijama kroz pružanje realističnih i sigurnih uvjeta za razvoj znanja i vještina, razvoj novih planova i protokola za upravljanje kriznim situacijama kroz testiranje u kontroliranim uvjetima, poboljšanje koordinacije i suradnje između različitih sudionika koji sudjeluju u upravljanju kriznim situacijama te smanjenje rizika i povećanje sigurnosti u stvarnim kriznim situacijama kroz primjenu novih tehnologija i znanja stečenih u simulacijskom centru. Riječ je o polivalentnom prostoru u kojem se mogu provoditi simulacije različitih vrsta kriznih situacija. Primarna ciljana skupina su studenti kako bi se unaprijedila provedba praktične nastave na studijima Upravljanje u kriznim uvjetima i Krizni menadžment, dok su sekundarna ciljana skupina sudionici/operativne snage/pravne osobe kako bi se poboljšala operativna sposobnost upravljanja kriznim situacijama.

Tijekom konferencije online se priključila i Suzanne Nilsson iz Ustanova Quesite koja je nositelj projekta PARTICIPRO koja je govorila o izazovima pripreme građana za rizik potresa i koracima za unaprjeđenje spremnosti.

Nedavni požar u tvrtki “Drava Inter­na­tional d.o.o.” u Osijeku postavio je pred vatrogasce i CZ veliku zadaću o čemu je govorio Mladen Pejić, zamjenik načelnika Stožera CZ Osječko-baranjske županije. Riječ je bila o jednom od najvećih i najteže gasivih požara u bližoj povijesti vatrogastva u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Izgorjelo je na desetke tisuća tona reciklažne plastike koja je služila kao sirovina za proizvodnju plastičnih predmeta te plastičnih folija, a u gašenju požara sudjelovalo je preko 200 vatrogasaca te više od 40 vatrogasnih vozila. Tom su prilikom ozlijeđena tri vatrogasca - jedan teže, dvojica lakše. “Otežavajuće okolnosti su bile u tome što je plastična sirovina skladištena jako visoko i u velikoj blizini tvornice, javili su se i problemi s hidrantskom mrežom, nije bilo moguće pristupiti određenim dijelovima požarišta, a kretanje radnih strojeva u noćnim uvjetima predstavljalo je ugrozu za vatrogasce. Uz to, temperatura gorive mase dosezala je i do 1200 stupnjeva celzijusa što je bio veliki problem za vatrogasna vozila, a gorenjem je nastajala tekuća plastika”, pojasnio je Pejić.

Mladen Pejić, zamjenik načelnika Stožera CZ Osječko-baranjske županije

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama upravo je za vrijeme ovog požara po prvi puta korišten na području Osječko-baranjske županije. Putem sustava provedena su tri upozoravanja građana da zatvore prozore i ne izlaze na otvoreno bez nužne potrebe zbog mogućeg štetnog djelovanja plinova nastalih uslijed požara plastike na području Brijesta.

Kad se dva slona naguravaju...

Predavanje o velikim nesrećama i katastrofama i nacionalnoj sigurnosti održao je izvanredni profesor, dr. sc. Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Rekao je da je realno povezivati velike katastrofe s nacionalnom sigurnošću jer broj katastrofa je sve veći i sve su kompleksnije. “Na globalnoj razini imamo niz konflikata i ratova, klimatske promjene koje čine čuda, a upravo zbog tih klimatskih promjena očekuje se da će u skoroj budućnosti milijuni ljudi iz Afrike krenuti prema Europi. Do 2050. svijet će biti kineski s kineskim pravilima. Nadmetanje Kine i Amerike je ono što nas čeka u budućnosti, a kada se dva slona naguravaju, strada trava ispod, a to smo svi mi”, rekao je Mikac.

Dr. sc. Robert Mikac, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Naveo je da je Hrvatska posljednjih godina ostvarila puno toga: od ulaska u EU, NATO i Schengen preko odličnih rezultata u sportu, do razvoja civilne zaštite i izvrsnosti u HGSS-u ali ima i puno stvari u kojima nismo dobri - Ima nas malo, a puno ljudi ne želi raditi. Za pet godina bi svaki četvrti zaposlenik mogao biti stranac, prema projekciji HUP-a. Zamjena stanovništva u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, već je krenula.

“Samo jedan primjer - kako ćemo, kad ni naše ljude ne možemo lako uklopiti u sustav CZ, uključiti strance? Pogriješili smo s našim konceptom razvoja - pretvorili smo se u zemlju spremačica i prodavača, protiv kojih doista nemam ništa, ali nažalost mi nismo zemlja znanja, ne prepoznajemo ulaganje u ljude, nemamo jasne strukture ni procedure. Istinska suradnja među zajednicama ne postoji. A čak i da možemo resetirati sve sustave opet bismo se vratili na isto za par godina. Jedino što vodi napretku su ulaganje u ljude, jasne strukture i procedure, sposobni, a ne podobni, ciljana internacionalizacija i pametna specijalizacija”, zaključio je Mikac.

Na kraju konferencije predstavljena je i nova knjiga "Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću” koju je predstavio upravo Robert Mikac, koji je ujedno i urednik knjige.

Nataša Gajski Kovačić