Kako bi bili konkurentni na globalnom tržištu najvažnije je imati brend

[ Nataša Gajski Kovačić ]

Sredinom travnja u Uredu predsjednice RH održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Razgovaralo se o budućnosti domaće obrambene industrije. Poseban naglasak stavljen je na iskorištavanje novca iz Europskih strukturnih fondova za napredak obrambene industrije. Cilj je potaknuti izgradnju partnerstva za inovacije, udruženih napora države, privatnog sektora i znanstveno-istraživačke zajednice u promicanju tehnološkog napretka. Time će se omogućiti održavanje pozicije obrambene industrije kao snažnog izvoznog brenda Republike Hrvatske, a istodobno osigurati praćenje potreba Republike Hrvatske za novim obrambenim sposobnostima kojima će se suočiti sa suvremenim izazovima i prijetnjama. Na sjednici je izlaganje posvećeno tematici ulaganja u istraživanje i razvoj te mogućnostima korištenja sredstava iz fondova Europske unije održao predsjednik Klastera konkurentnosti obrambene industrije Goran Basarac. On je ocijenio kako je hrvatska sigurnosno-obrambena industrija stabilna te da klaster sigurnosno-obrambene industrije radi na umrežavanju i povezivanju državnog i privatnog kapitala i akademske zajednice te razvoju strateških i razvojnih projekata. Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije predstavlja formalno udruženje svih dionika, primarno industrijskih, koji svojim aktivnostima i djelatnostima daju podršku obrambeno-sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske ali i EU, o čemu razgovaramo s Basarcem.

Koji je osnovni cilj Klastera?

Klaster je oformljen 2013., a treba napomenuti da je njegovo osnivanje bilo želja i interes samih proizvođača, dakle udruženje je nastalo samostalno na inicijativu industrijskih dionika. Naš je fokus bio da okupimo sve ono što je u tom trenutku predstavljalo sigurnosnu obrambenu industriju u Hrvatskoj. Tu govorimo o puno širem spektru proizvođača od onih koji proizvode materijalno-tehnička sredstva za potrebe MORH-a, poput recimo tvrtki koje rade usluge i proizvode iz područja kibernetičke sigurnosti, tvrtke koje rade na uređajima za komunikaciju, primjerice s vatrogascima, odnosno tvrtke koji se bave proizvodnjom patrolnih čamaca za policijske svrhe, itd. Išli smo na široki spektar, koji do sada nikada nije bio okupljen na takav način, a kontekst je bio otvaranje mogućnost financiranja iz EU fondova i time jačanje konkurentnosti tvrtki koje rade u području obrane i sigurnosti. Osnovni cilj Klastera je pridonijeti ostvarivanju gospodarskog rasta kroz ciljana ulaganja u istraživanje i razvoj s ciljem razvoja novih proizvoda i tehnologija, pogotovo onih dvojne namjene i kibernetičke sigurnosti, koje produciraju bolju konkurentnost proizvoda sektora, izvozni fokus, prepoznatljivost proizvoda i usluga u EU i svjetskim okvirima, zapošljavanje i formiranje visoko-kvalificiranih kadrova.

Dakle okupljate i tvrtke koje proizvode opremu za civilnu zaštitu?

Sve tvrtke koje se bave proizvodnjom za tzv “vojni sektor” rade već ili će raditi proizvode i usluge u području civilne zaštite. U RH ne postoji tzv “vojni sektor proizvođača” i to je ono što kao klaster forsiramo. Postoje tvrtke koje jednim dijelom svojeg portfelja proizvode za vojsku, samo jednim dijelom portfelja, dok je ostalo na tržištu i u području civilne zaštite i sigurnosti. Npr. DOK-ING je godinama u tom području s proizvodima humanitarnog razminiranja i podrške inženjerstvu a sad razvijaju novi proizvod u području NBKO zaštite. Tvrtka Šestan-Busch, kojoj i sam pripadam, godinama razvija i proizvodi vojne protubalističke kacige, ali i zaštitne kacige za policiju, hitnu medicinu, a sad smo upravo u projektu razvoja kacige za zaštitu i spašavanje za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Tvrtka HS Produkt odlazi u robotiku, u razvoj robotskih automatiziranih linija za metaloprerađivačku industriju. HS Produkt upravo kreće i u razvojno ulaganje Centra kompetencije za naprednu proizvodnju što je od iznimnog značenja za cijelu RH i cijelu našu industriju. Proizvođač pištolja i pušaka disperzira svoj segment poslovanja i radi uslužni tehnološki centar otvoren cijeloj industriji u kontekstu davanja usluga iz područja naprednih proizvodnih linija. To na razini Europske unije trenutno nitko ne radi, odnosno samo se Hrvatska uspjela kroz Strategiju pametne specijalizacije 2016. do 2020. i kroz otvorenu mogućnost korištenja EU fondova za istraživanje i razvoj pozicionirati na takav način da koristi EU sredstva za projekte koji su iz tzv “military “sektora preusmjereni na civilnu namjenu – spin out. Tvrtka Šestan- Busch, primjerice nikad neće posve izaći iz proizvodnje za vojne svrhe, međutim mi već radimo kacige i za policiju, a počinjemo raditi i razvoj nove multifunkcionalne kacige za vatrogastvo i HGSS. U razvoju te kacige koristit ćemo znanja stečena u razvoju vojnih kaciga, a možda neka znanja iz razvoja nove multifunkcionalne kacige koristimo i za razvoj neke nove vojne kacige. Dual-use technology rješenja se koriste primarno u civilne svrhe, ali neka se rješenja mogu koristiti i u vojne, a upravo takav način rada je interesantan članicama Klastera.

Naime, u financijskoj perspektivi 2007. do 2013. ESI Fondova bila je jasna odrednica zabrane financiranja “vojnog sektora”. U perspektivi 2014. do 2020. otvorila se opcija za financiranje obrambene industrije iz ESI fondova, međutim moralo je sve biti povezano s istraživanjem i razvojem, odnosno razvojem proizvoda u kontekstu tzv. “dvojne namjene”. Drugim riječima, proizvoda i usluga koji imaju mogućnost koristiti se i za civilnu i za vojnu namjenu. Okupljanjem pod zajednički nazivnik Klastera te uz podršku tadašnjeg programskog tima Ministarstva gospodarstva zaduženog za prioritetnu os 1 Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija omogućeno je da kroz područje “dual-use” koristimo sredstva ESI Fondova i tu smo prvaci na razini EU.

Koliko tvrtki okuplja Klaster i kako ste organizirani?

Na početku je bilo 30 kompanija, a onda smo počeli rasti i dobili smo još 20-ak proizvođača. Uspostava Klastera konkurentnosti obrambene industrije omogućila je umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora (“Triple Helix”) u cilju pripreme i provedbe istraživačko-razvojnih i inovacijskih projekata obrambeno-sigurnosne industrije RH, a što posredno vodi do jačanja konkurentnosti gospodarstva RH. Zasad su se, nažalost, samo dvije jedinice lokalne samouprave prepoznale unutar toga, a to je Karlovačka županija što je logično, jer tamo je smješten HS Produkt i Zagrebačka županija koja se nedavno priključila jer ima jako veliki ICT sektor u kontekstu kibernetičke sigurnosti. Djelovanje Klastera potencijalno osigurava preduvjete za uspostavu regionalnih centara u kontekstu obrane i sigurnosti. Do sada je Klaster promijenio tri predsjednika, prvi je bio Zvonko Orehovec iz tvrtke DOK-ING, potom Zdravko Pavelić iz tvrtke 2Z Concept i treći sam u trenutnom mandatu ja.

Glavni rezultati su bili slijedeći: kroz našu podršku i sredstva koja smo uspjeli dobiti od Ministarstva gospodarstva pripremili smo naš sigurnosno obrambeni sektor i tvrtke su spremne dočekale natječaje i povukle preko 95 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Operativnog programa za područje istraživanja i razvoja. Pozicionirani smo na razini svih EU udruženja za obranu i sigurnost kao krovno udruženje za ovaj segment industrije na području RH - udruženja poput ENDR, EDA, EC DG Industry. Sve informacije dolaze u Klaster na obradu. Cilj je da tvrtkama objasnimo što je sve moguće i dostupno na razini EU. Cilj je i animacija sektora. a sada radimo intenzivno na pripremi novih projekata za buduće natječaje u ovoj perspektivi. Tvrtke mogu doći do nas kada vide da je objavljen neki natječaj kako bismo im pomogli da se prijave na njega. Vidljivo je da Klaster dosad ostvaruje samo pozitivne rezultate.

Plaćaju li tvrtke Klasteru članarinu i gdje vam se nalazi sjedište?

Zbog modela financiranja kojeg traži EU bit će potrebno uvesti članarinu za članstvo kojeg dosad nije bilo. Moramo tu reći da sve što vrijedi ima svoju cijenu na tržištu. Sjedište nam je privremeno u Prelogu u okviru tvrtke Šestan-Busch, ali za sastanke sektora redovno koristimo prostore Zagrebačkog inovacijskog centra ZICER koji nam maksimalno daje podršku. To je možda i budućnost tamo postaviti službeno sjedište - o tome će se raspraviti sa članstvom.

Otkrijte nam planove Klastera za budućnost!

Djelovanje samog Klastera usko je povezano sa provedbom Strategije pametne specijalizacije (S3) te programiranjem financijske perspektive 2020. - 2030., gdje Klaster djeluje kao jedan od važnijih provedbenih instrumenata. Naša vizija je stalno poticati inovativnost domaćih znanstvenih i proizvodnih resursa za aktiviranje u području obrane i sigurnosti te povećati udio troškova za istraživanje i razvoj za razvoj novih obrambeno-sigurnosnih proizvoda i usluga. Svojim djelovanjem u financijskoj perspektivi 2014. - 2020. dokazali smo naše kapacitete te smo prepoznati u nekoliko ključnih strateških dokumenata važnih za razvoj RH, poput; Strategije poticanja inovacija RH 2014. – 2020., te Strategije pametne specijalizacije RH 2016. - 2020.

Jedan od naših glavnih ciljeva je služiti kao stalna platforma za podršku i razmjenu ideja između gospodarskih subjekata koji se bave obrambeno-sigurnosnom proizvodnjom te znanstvenih i državnih institucija u cilju proizvodnje novih proizvoda i usluga koji rješavaju trenutne i buduće sigurnosne ugroze za društvo u cjelini. Također, naš cilj je i izražavanje jedinstvenog stava prema resornim državnim institucijama i donosiocima politika po pitanjima znanstvenih istraživanja, tehnološkog razvoja i modernizacije koji se tiču obrambeno sigurnosne industrije RH a na temelju njenih stvarnih kapaciteta i interesa dionika domaće industrije.

Kakav razvoj predviđate u Hrvatskoj u kontekstu razvoja novih tehnologija u obrambenoj industriji?

Hrvatska već koristi, kako smo spomenuli, EU fondove u kontekstu korištenja novih tehnologija. Međutim, moramo biti svjesni da razvojni budžet nekih velikih stranih firmi nadmašuje cjelokupni hrvatski budžet za obrambenu industriju. Mi se stoga moramo svesti u okvire onoga što možemo. Postoje određene perspektivne niše, a to su: osobna zaštitna oprema ali s integracijom nekoliko segmenata u jedan, primjerice kaciga + zaštitna maska + senzorika + komunikacija. To je onda proizvod veće dodane vrijednosti i to se prodaje za puno veću cijenu.

Besposadna vozila predstavljaju još jednu od perspektivnih niša, a tu imamo naš DOK-ING. Ovdje možemo ubrojiti i Brodosplit, tvrtku koja je također u Klasteru, a koja ima tendenciju razvijati besposadne brodove. HS Produkt se, primjerice, jako fokusira na robotizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa kako bi bili konkurentni jer proizvođači oružja jednostavno moraju uvesti automatizirane procese i robotizaciju proizvodnje. Uz to, perspektivne niše su još i komunikacije i softveri. Svatko u svojoj niši ima razvojne potencijale: nove materijale, senzoriku, nadogradnju, povezivanje s ICT-jem. U Hrvatskoj trenutno baš nemamo pravih integratora, osim DOK-ING-a, koji je integrator u pravom smislu riječi a danas je integracija nužnost.

Bi li tvrtke koje su okupljene u hrvatskoj obrambenoj industriji mogle biti pokretač gospodarskog izvoza kao što se moglo čuti na nedavno održanoj ASDA-i?

Apsolutno. Pazite, nijedan industrijski segment u RH u svojem djelovanju nema tri globalno jaka igrača u svojim segmentima kao što to ima obrambeno-sigurnosna industrija RH. Odgovorno to tvrdim temeljem svojeg bivšeg iskustva u tijelima državne uprave zaduženih za gospodarstvo i fondove EU. Imati globalno vodećeg proizvođača kaciga, zatim globalno vodećeg proizvođača pištolja i pušaka te globalno vodećeg proizvođača besposadnih strojeva za razminiranje i borbenu inženjeriju – to Vam je kao da u RH u svakom od tih segmenata imate ili BMW, Audi ili Mercedes. Koji to sektor u RH ima? Tako to moraju i građani razumijevati, kao i vodeći nosioci politika! Naša obrambena industrija može raditi industrijski kvantni skok i upijati nove tehnologije jer smo o njima i ovisni i bez njih nema konkurentnosti. Razina znanja stečena u Domovinskom ratu plus iskustva ljudi u ovom segmentu industrije (naših inženjera) plus poveznica s krajnjim korisnicima MORH i MUP predstavlja apsolutni potencijal. Moramo fokusirati priču na razvoj i inovacije u ovom segmentu i povezati krajnje korisnike u priču istraživanja i razvoja. To može biti iskorak za ovaj sektor. Nadalje, treba raditi na sveobuhvatnom nastupu i brendiranju ovog sveukupnog sektora. Nama u smislu Klastera najviše odgovara da svi idemo i nastupamo pod jednom kapom, jednim nazivnikom - Hrvatska obrambeno-sigurnosna industrija. Važno je imati brend ovog sektora prema inozemstvu i da se kao takvi prezentiramo na sajmovima i posjetima međunarodnih delegacija. Najbolje prolaze oni koji imaju cjeloviti raspon proizvoda, primjerice, ne samo kacige, već i oružje kako bi se mogla upariti puška s kacigom ili zaštitnim prslukom, pa komunikacijskim uređajem – tada nudite sveobuhvatno sve. Zato je bitno da se dobro znaju niše u kojima smo perspektivni te da se iste kroz Klaster zajednički prezentiraju.

Upravo, iskustvo Europske unije pokazuje kako je najbolji instrument za specijalizaciju i jačanje konkurentnosti regija uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu. Suradnja na području istraživanja i razvoja ključna je ostvarivanju tehnološkog napretka sveukupnog industrijskog sektora RH te ćemo tu vrst ulaganja i suradnje posebno poticati u interesu jačanja hrvatskog gospodarstva.