U ovome broju, posvećenom Danu zaštitara, kojeg časopis Zaštita obilježava petodnevnom manifestacijom Dani zaštite i sigurnosti, objavljujemo sada već tradicionalnu veliku analizu sigurnih gradova u Hrvatskoj, koju Zaštita provodi svake godine. Novo istraživanje sigurnosti 29 najvećih hrvatskih gradova, provedeno je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb na temelju podataka MUP-a, a bit će prezentirano i na 1. Međunarodnoj konferenciji o standardima sigurnosti koja se održava u sklopu Dana z
[ Nataša Gajski Kovačić ]
Sinj je najsigurniji hrvatski grad iznad 20.000 stanovnika, pokazuju rezultati velike analize sigurnih gradova koju je časopis Zaštita proveo u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb na temelju podataka MUP-a za 2014. godinu.
Od 2009. godine časopis Zaštita u suradnji sa stručnim institucijama za društvena istraživanja provodi istraživanje sigurnosti hrvatskih gradova. Donosimo rezultate analize sigurnosti gradova u Hrvatskoj za 2014. godinu. Radi usporedbe podataka na slijedećim stranicama osim podataka za 2014. prikazujemo i one za 2013. godinu.
U našoj analizi obuhvatili smo gradove iznad 20.000 stanovnika što znači da smo kao predmet istraživanja imali 29 gradova u Hrvatskoj. Statističke podatke MUP-a proslijedili smo Ekonomskom institutu Zagreb gdje je izrađena ljestvica najsigurnijih gradova. Nastojeći usporediti učestalost kriminaliteta po gradovima, izračunata je stopa kriminala koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluacije učinkovitosti mjera prevencije kriminaliteta i relativne sigurnosti nekoga grada. Ipak, pritom valja naglasiti kako je inače praksa da taj statistički pokazatelj označava broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika ali s obzirom da samo četiri hrvatska grada imaju više od 100.000 stanovnika logičnim se čini odluka da broj kaznenih djela u sve četiri analizirane kategorije prikažemo na 1000 stanovnika umjesto na 100.000.
Aritmetička sredina za izračun
Kao i do sada u obzir smo uzeli nasilna kaznena djela (protiv života i tijela – ubojstva i pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede), imovinska kaznena djela što podrazumijeva razbojništva, provalne krađe, teške krađe, razbojničke krađe i krađe, potom žrtve u prometu (poginule i ozlijeđene osobe) te učestalost zloporabe opojnih droga.
Uz te pojedinačne tablice objavljujemo i ukupnu prosječnu stopu koja predstavlja aritmetičku sredinu triju stopa nasilnih kaznenih djela, imovinskih kaznenih djela i zloporabe droga. Ta nam prosječna stopa može poslužiti i kao pokazatelj stope kriminaliteta odsnosno otkriti koji su gradovi najmanje odnosno najviše izloženi kriminalcima, pa je zato iz nje izuzet promet. No izračunali smo i ukupnu aritmetičku sredinu svih izračunatih stopa (imovinska kaznena djela, promet, nasilna kaznena djela, zlouporaba droge) kako bismo generalno gledano dobili podatke o najsigurnijim gradovima.
Prema svim promatranim pokazateljima, Sinj je najsigurniji hrvatski grad sa stopom od 0.95, a prvo mjesto drži i kao grad koji je najmanje podložan kriminalu, uz stopu od 0.42
Prema svim promatranim pokazateljima, Sinj je najsigurniji hrvatski grad sa stopom od 0,95, a prvo mjesto drži i kao grad koji je najmanje podložan kriminalu, uz stopu od 0,42 Na ljestvici najsigurnijih na drugo mjesto zasjeo je Samobor sa stopom 1,71 a na treće Virovitica s 1,89. Kada je riječ o ljestvici koja otkriva podložnost kriminalitetu najmanje je na meti kriminalaca, nakon Sinja, Požega sa stopom od 1,45 i Dubrovnik s 1,60.
Posljednje tri pozicije po svih četiri pokazatelja, drže Čakovec koji je na 29. mjestu sa stopom od 4, 92, potom Pula na 28. mjestu s 4,79 dok je Zadar 27. sa stopom od 4,17. Ta tri mjesta su i najpodložnija kriminalu, samo s malo izmijenjenim poretkom pa je po stopi kriminaliteta Pula zauzela zadnju poziciju s 5,19, dok je Čakovec predzadnji s 5,09, a Zadar s 4,25 na 27. mjestu ili treći grad najpodložniji kriminalu.
Ako promatramo podatke koji pokazuju sigurnost u 2013. tada možemo vidjeti da se Sinj doista učvrstio na svojoj odličnoj poziciji jer je i u 2013. bio najsigurniji hrvatski grad veći od 20.000 stanovnika i to po prosjeku sva četiri pokazatelja. Samobor je skočio s trećeg mjesta 2013. na drugo u 2014., dok je najveći skok napravila Virovitica koja se s 13. pozicije koju je imala u 2013. popela na visoku treću u 2014. što je napredak za svaku pohvalu. Kada se osvrnemo na donji dio ljestvice odnosno one gradove koji su na listi najsigurnijih zauzeli posljednja mjesta tada vidimo da su Zadar i Pula i u 2014. najnesigurniji baš kao i godinu ranije no umjesto Zagreba koji je 2013. bio u posljednja tri grada, u 2014. ga je zamijenio Čakovec. Taj je međimurski grad na ljestvici za 2013. bio 24. sa stopom od 3,86, a godinu kasnije sa stopom od 4,92 posljednji. Zagreb se, pak, malo pomaknuo unaprijed prema boljoj sigurnosti pa je za razliku od 2013. kada je bio 27., u 2014. skočio za dva mjesta na 25. poziciju.
Prosjek stope kriminaliteta
Ako pogledamo tablicu koja pokazuje stopu kriminaliteta, tada možemo vidjeti da je i tu Sinj u obje usporedne godine opet prvi na listi najmanje podložnih kriminalitetu. U 2014. Požega je bila druga na listi da stopom od 1,45 za razliku od stope 1,94 u 2013. kada je zasjela na šesto mjesto. Dubrovnik, usprkos brojnim turistima i neopisivim gužvama drži pod kontrolom stopu kriminaliteta jer je na ljestvici za 2014., zauzeo visoko treće mjesto sa stopom od 1,60, skočivši na tu poziciju s 13. mjesta u 2013. i stope od 2,34.
Promatramo li prosječnu stopu sigurnosti u 2014. možemo vidjeti da je i na razini cijele RH, odnosno na razini svih 29 analiziranih gradova, ona poboljšana u odnosu na godinu prije jer je u 2014. iznosila 2,73 dok je u 2013. godini iznosila 3,04. Kada je riječ o stopi kriminaliteta u 2014. prosjek za Hrvatsku bio je 2,44 dok je u 2013. bio 2,78.
Među najsigurnijim gradovima na ljestvicu su u prvih deset 2014. u odnosu na godinu ranije ušli gradovi Virovitica, Đakovo,
Solin i Kaštela dok su ispali Vukovar, Križevci, Varaždin i Koprivnica. Kada je o podložnosti kriminalu riječ, na ljestvici najsigurnijih u prvih deset mjesta također je došlo do izmjena a među prvih deset su ušli Dubrovnik, Virovitica, Đakovo i Zaprešić, dok su ispali Varaždin, Kutina, Velika Gorica i Bjelovar. Od spomenutih gradova najveći pad je zabilježio Varaždin koji je sa sedmog mjesta najsigurnijih po stopi kriminaliteta iz 2013. potonuo na 20. mjesto u 2014. dok je najveći skok na bolje zabilježilo Đakovo koje je sa 17. mjesta u 2013. vinulo na sedmo mjesto najsigurnijih gradova po stopi kriminaliteta u 2014. Kada se gledaju pojedinačni pokazatelji, tada vidimo da je po prometu u 2014. godini najsigurniji bio Samobor jer upravo je u tom gradu najmanje ozlijeđenih i poginulih u prometu, a tu poziciju Samobor je zadržao od godine prije. Nije se promijenila niti druga pozicija koju obje godine drži Velika Gorica no na trećem je mjestu došlo do promjene jer je Sinj doslovno zamijenio poziciju sa Solinom. Sinj je tako postao sigurniji u prometu no što je bio u 2013. kada je završio na 9. mjestu, dok je Solin postao nesigurniji i sa trećeg mjesta iz 2013. skliznuo na 9. mjesto u 2014.
Promatramo li prosječnu stopu sigurnosti u 2014. možemo vidjeti da je i na razini cijele RH, odnosno na razini svih 29 analiziranih gradova, ona poboljšana u odnosu na godinu prije jer je u 2014. iznosila 2,73 dok je u 2013. godini iznosila 3,04
Prometne nesreće s ozlijeđenima i poginulima, čini se, najčešće se događaju u Vinkovcima jer upravo taj grad je sa stopom od 6,20 zasjeo na posljednje mjesto, a tamo je bio i godinu ranije sa još većom stopom od 6,57. Ni Zaprešić, a niti Šibenik, nisu najsigurniji kada je o prometnim pokazateljima riječ jer su pri samom dnu te ljestvice. Dok je Šibenik, grad poznat po Međunarodnom dječjem festivalu, kliznuo za dva mjesta na ljestvici sigurnosti prometa u odnosu na 2013. za Zaprešić su prometni pokazatelji osobito uznemirujući jer je 2013. taj grad nadomak Zagreba bio pozicioniran na 14. mjestu, a u 2014. na neslavnom 28. što znači da je za punih 14 mjesta kliznuo u prometnu nesigurnost.
Različiti oblici nasilnih kaznenih djela najmanje su se događali u 2014. u Samoboru, kada je riječ o stopi izračunatoj po broju stanovnika, potom u Požegi i Petrinji. Petrinja je i u 2013. držala visoku poziciju u sigurnosti jer je tada bila grad s najmanje nasilnih kaznenih
djela po broju stanovnika. S druge strane, najviše nasilnih kaznenih djela događalo se lani u Zadru, gdje je zabilježena stopa od 0,48, Karlovcu 0,47 i Vukovaru 0,43. Za Zadar je to priličan pad jer u 2014. je grad sv. Donata bio na 29. mjestu za razliku od 2013. kada je ipak bio na 25. poziciji. Karlovac pokazuje neslavnu konstantu po broju nasilnih kaznenih djela izmjenjujući se na zadnje dvije pozicije, dok je Vukovar s 18. mjesta u 2013. dospio na 27. mjesto prošle godine. S druge strane značajan napredak zabilježen je u smanjivanju broja nasilnih kaznenih djela u Dubrovniku pa je po mnogima naš najljepši grad s 28. mjesta u 2013. skočio na 23. mjesto. u 2014.
Gdje se krade najviše?
Imovinskih je kaznenih djela prošle godine najmanje bilo u našem ukupnom ovogodišnjem laureatu – Sinju, a Sinj je najmanje krađa i razbojništva imao i godinu ranije. I Koprivnica se može pohvaliti malom stopom imovinskih kaznenih djela kao i Požega jer upravo su ta tri grada na prve tri pozicije kada je riječ o gradovima s najmanjom stopom ovih delikata. Požega se čini ‘pretplatila’ na treću poziciju na ljestvici najsigurnijih po broju imovinskih kaznenih djela jer je tu poziciju imala i 2013. S druge strane Čakovec ima najviše imovinskih kaznenih djela u 2014. što znači da se broj tih delikata povećao u odnosu na 2013. jer je tada Čakovec bio na 25. poziciji. Pula je tek neznatno poboljšala svoju situaciju pa se s posljednje pozicije iz 2013. popela na pretposljednju, dok je u 2014. godini Karlovac zamijenio Zagreb u poretku posljednjih tri gradova na ljestvici. Karlovac je dosta narušio svoju poziciju jer je u 2013. bio 19. dok je u Zagrebu u 2014. zabilježeno nešto manje imovinskih kaznenih djela pa se metropola popela s 27. na 25. mjesto. Varaždin je u 2014. muku mučio s krađama, razbojništvima, a i ostalim imovinskim kaznenim djelima jer za razliku od osme pozicije u 2013. godini u 2014. je pao na 22. mjesto, no Solin je znatno popravio svoj položaj jer je s 23. pozicije u 2013., odlepršao na 13. što je skok od deset mjesta nabolje. Zavidan rezultat pogotovo kada se usporede stope, a stopa je u 2013. bila 8,90, a u 2014. je 5,18. Inače po broju imovinskih kaznenih djela Sinj bilježi stopu od 1,01 posto, a Čakovec 14,65 posto u prošloj godini, dok je u 2013. Sinj imao stopu od 1,21, a posljednja na listi je bila Pula sa stopom 16,57.
Velika Gorica ima najmanje problema s drogom
Kada je o zloporabi droge riječ, s time najmanje problema ima Velika Gorica, potom Sinj i Samobor, a najviše Križevci, Kutina i Osijek. Vrlo su slični pokazatelji bili i u 2013. pa su tako prva dva mjesta najsigurnijih kada je riječ o zloporabi droga ostala nepromijenjena, samo je na trećem mjestu Samobor zamijenio Petrinju koja je neznatno pala, za jedno mjesto. No zato se Samobor popeo za pet mjesta s osmog iz 2013. na treće u 2014. Posljednja tri po sigurnosti kada je o drogi riječ malo su izmijenjena. Dok Križevci očito vode muku s zloporabom droga jer su dvije godine zaredom imali najlošije rezultate, Đakovo je popravilo svoje brojke kao i Požega no ono što brine je Kutina koja je u 2014. na 28. poziciji dok je u 2013. bila četvrta. Ogroman je to skok unatrag i nešto oko čega bi se nadležni u tom gradu morali ozbiljno zabrinuti. Kutina je imala stopu zloporabe droga 0,13 u 2013. a u 2014. ta je stopa narasla na 2,59. Ipak kada je o zloporabi droga riječ, treba uzeti u obzir činjenicu da je bolje promatrati kretanja kroz dulje vremensko razdoblje a ne analizirati samo dvije godine jer se velika godišnja odstupanja mogu pripisati možda i većim zapljenama droga na području nekog grada.
Imovinskih je kaznenih djela prošle godine najmanje bilo u našem ukupnom ovogodišnjem laureatu – Sinju