Između policije i zaštitara ne postoji antagonizam, nego sve bolja suradnja

[ Antun Krešimir Buterin ]

Tema za razgovor s ministrom unutarnjih poslova nikad ne manjka, posebno ne na kraju godine kad se sumira učinjeno i gleda kroz prozor u novo ljeto. A još kad je riječ o resoru koji obuhvaća i policiju, zaštitare, sigurnost prometa, borbu protiv korupcije, tehnološke novitete, ljudska prava, pristupanje EU-u, razgovor bi mogao potrajati satima. Ipak, zbog naših prostornih i njegovih vremenskih ograničenja, ministru Tomislavu Karamarku postavili smo samo deset pitanja.

Kao i na kraju svake godine – svode se računi, zbrajaju rezultati... Jeste li zadovoljni stanjem sigurnosti u Hrvatskoj u 2010.?
Definitivno sam zadovoljan stanjem sigurnosti. U 2010. bilježimo pad kriminaliteta. Kad usporedimo podatke s istim razdobljem lani, broj prijavljenih kaznenih djela iz domene općeg kriminaliteta u padu je za 1,8 posto. Na "crnu listu", nažalost, moram svrstati udio žena kao žrtava ubojstava zbog nesređenih obiteljskih odnosa i posljedica obiteljskog nasilja. Zabrinjavajuće je i nasilje među mladima, u čijem je rješavanju također potrebna suradnja raznih stručnjaka, a ne samo rad policije. Moram reći da sam iznimno ponosan na dobre rezultate prometne policije.
Od početka godine do 13. prosinca na cestama je poginulo 400 osoba, što je 24 posto ili 125 osoba manje nego u istom razdoblju 2009. Usporedimo li to s istim razdobljem 2008., bilježimo smanjenje poginulih za 37 posto ili 236 osoba. To znači da ćemo do kraja godine ispuniti dugoročni plan iz Nacionalnog programa sigurnosti u prometu da se broj poginulih spusti ispod 10 na 100.000 stanovnika. Nedavni događaji nova su potvrda da u borbi protiv korupcije nema "nedodirljivih". Dopustite mi da vas podsjetim na neka velika kriminalistička istraživanja koja smo dovršili u ovoj godini: OA Manager, OA Bankomat, OA Offside i brojne druge.

Kakvim ocjenjujete položaj i ugled hrvatske policije u društvu, poštuju li Hrvati policiju?
Hvala vam na tom pitanju. Moram priznati da sam zadovoljan ugledom i položajem hrvatske policije. Prema istraživanju Gallup Balkan Monitora za 2010. objavljenom u studenome, koje je provedeno u zemljama Zapadnog Balkana na temelju reprezentativnog uzroka od 1000 ispitanika, policiji vjeruje 67 posto hrvatskih građana. Isto je istraživanje pokazalo da Hrvati najviše vjeruje vojsci (71 posto) i aktualnom predsjedniku (64 posto). Kako vidite, policija je "u sredini" čime sam jako zadovoljan. Veliko istraživanje iz 2009. o percepciji sigurnosti građana, postupanju policije te suradnji između policije i lokalne zajednice pokazalo je jak osjećaj sigurnosti građana te visok stupanj povjerenja u policiju. Naime, nešto više od polovice građana procjenjuje količinu kriminala i količinu remećenja javnog reda malom u svome mjestu stanovanja. Još manji postotak procjenjuje količinu rizika da postane žrtvom kaznenog djela. Naime, 93 posto građana osjeća se sigurno kad se sami nalaze noću i u svom stanu, a njih 86 posto osjeća se sigurno kad se sami noću kreću po susjedstvu. Međutim, svi zajedno moramo dalje raditi na još boljem ugledu policije koji se stvara samo dosljednim i kontinuiranim radom.

Završila je prva javna rasprava o Nacrtu prijedloga novog zakona o policiji. Jeste li zadovoljni odazivom i reakcijom policajaca i javnosti, te što su glavni ciljevi novog zakona?
Želja nam je bila da se svi uključe i sudjeluju u raspravi te da svojim mišljenjem i prijedlozima doprinesu donošenju novih zakonskih rješenja kojima će se što kvalitetnije urediti područje organizacije i radno-pravnih odnosa policijskih službenika. Što je najvažnije, objavom na internetskim stranicama omogućili smo svima na koje se taj zakon odnosi da sudjeluju u procesu odlučivanja i otvorili smo konstruktivnu raspravu i dijalog. Cilj nam je unutar policije izgraditi sustav za ocjenjivanje očekivanih rezultata rada svakog radnog mjesta i sustav za mjerenje doprinosa svakog pojedinca. Želimo depolitizaciju policijske službe, kulturu dijaloga, slobodan protok informacija, pravo i mogućnost sudjelovanja u procesu odlučivanja svih na koje se odluke odnose, otvorenost i iskrenost preuzimanja odgovornosti za posljedice vlastitog djelovanja, stvaranje dobrih međuljudskih odnosa te stvaranje partnerskih odnosa sa sindikatima koji djeluju u policiji.
Nadam se da ćemo to novim Zakonom i postići. Namjera nam je izgraditi policijski sustav kompatibilan suvremenim policijskim sustavima država EU-a, koristeći  njihova najbolja rješenja. Pritom ćemo voditi računa o posebnostima i uvjetima u kojima djeluje hrvatska policija, uvažavajući stanje i kretanje razvoja hrvatske države.

Kada bi proces modernizacije policije trebao biti dovršen, te u kontekstu modernizacije, koliko hrvatska policija prati suvremene tehnološke trendove u drugim policijama – najnoviju tehnologiju, korištenje društvenih mreža…?
Hrvatska je policija moderna policija, no kao i sve svjetske policije, i za nas proces modernizacije nikad ne prestaje. Spomenut ću Vam neke od projekata. Početkom godine na svim šalterima u policijskim upravama i postajama počeli smo izdavati biometrijske putovnice. To je jedan od najvažnijih projekata koje je MUP tehnički implementirao, a prema standardima EU-a naša je putovnica na samome vrhu sigurnih putnih isprava. Naši policijski službenici od iduće će godine nositi nove odore izrađene od najkvalitetnijih materijala primjerenih obavljanju različitih specifičnih poslova za svaki rod policije. Uveden je pojam ergonomske prihvatljivosti, tj. testiranje na funkcionalnu prihvatljivost te kontrola kvalitete u tehnološkom procesu proizvodnje u kojoj isporučitelj ima obvezu provoditi stalnu kontrolu kvalitete pojedinih faza izrade odore. Naručili smo i 29 novih modernih plovila za pomorsku policiju kako bi mogla što bolje nadzirati unutarnje morske vode i obalno područje. Moram se pohvaliti da je MUP prvo i zasad jedino ministarstvo u Hrvatskoj koje je za komunikaciju s ciljanim javnostima koristilo društvenu mrežu. Na Facebooku smo otvorili stranicu kampanje MUP-a i UN-a "Živim život bez nasilja" koja se odnosi na senzibiliziranje javnosti o nasilju u obitelji i nad ženama. Zbog medijskog praćenja te zahtjevne kampanje, komunikacija s ciljanim javnostima preko Facebooka se pokazala punim pogotkom. Stranica je prikupila više od 2400 "fanova", a reakcije u javnosti vrlo su pozitivne. Mogu vam najaviti da ćemo u 2011. i druge preventivne kampanje MUP-a promovirati na društvenim mrežama. Time smo se pridružili ostalim policijama u regiji i svijetu koje odavno koriste te medije za komunikaciju s javnošću.

Brojne policije u svijetu sve veći dio svojih ovlasti i poslova prebacuju na privatne zaštitarske tvrtke. Zaštitari ponegdje čak čuvaju policijske postaje, vojne baze, nuklearne centrale... Što mislite o tom trendu, i je li to put kojim će ići i hrvatska policija?
Zakonom o privatnoj zaštiti, kao i pripadajućim podzakonskim aktima koji uređuju uvjete i načine provedbe privatne zaštite, djelatnost privatne zaštite naglašava se kao primarno preventivna. To znači da su zaštitari obučeni primijeniti određene ovlasti samo u iznimnim slučajevima kad neposredno ne mogu odbiti izravni napad prema sebi, odnosno štićenoj osobi ili imovini. U svim drugim slučajevima, zaštitar u propisanoj odori i s istaknutom iskaznicom mora prije svega odaslati poruku da je štićeni prostor pod nadzorom i već u prvoj, preventivnoj fazi smanjiti motive potencijalnih počinitelja za izvršenjem eventualnih kaznenih djela.
Zakonom o privatnoj zaštiti propisano je da se određeni objekti kritične infrastrukture, odnosno oni u kojima se obavljaju djelatnosti, mreže, usluge i dobra materijalne i informacijske tehnologije čiji bi kvar ili uništenje znatno utjecali na zdravlje i sigurnost građana ili na učinkovito djelovanje državne vlasti, mogu štititi tjelesnom zaštitom propisanim vatrenim oružjem. Zaštitarskim tvrtkama i obrtnicima dopuštena je mogućnost da poslove zaštite obavljaju i za sva državna tijela, pod tržišnim uvjetima. Ističem da određen broj državnih tijela (npr. ministarstva, državne upravne organizacije…) već čuvaju zaštitarska trgovačka društva.

Stanje sa zaštitarima nije tako dobro kao s policijom – preniske plaće, nezasluženo slab ugled u društvu... Slažete li se s tvrdnjama nekih stručnjaka da su zaštitari zapravo slabo iskorišteni te da bi ih policija trebala koristiti kao svoj - drugi ešalon? Ili je prepreka tome stanoviti antagonizam između policije i zaštitara?
Privatna zaštita u RH ustrojena je kao gospodarska grana čija su osnova trgovačka društva i obrti koji su najvećim dijelom u privatnom vlasništvu, pa se gospodarske tržišne prilike u društvu nužno reflektiraju i na socijalni, a time i društveni status osoba koje se bave privatnom zaštitom, prije svega zaštitara i čuvara. Taj se status ponekad odražava i u mogućoj smanjenoj motivaciji tih osoba za korektno i propisno obavljanje zaštitarskih poslova, no smatram da su takvi slučajevi sporadični i sve više u manjini. Tvrdnja da bi zaštitarske tvrtke trebale biti svojevrstan dodatni ešalon policije sasvim je logična s obzirom na velik potencijal privatne zaštite koji može pripomoći u kreiranju sigurnosti. Što se tiče dijela vašeg pitanja o antagonizmu, smatram da između policije i zaštitara ne postoji antagonizam, već sve bolja suradnja koja se očituje u činjenicama koje sam već naveo. Dapače, policija znatno koristi zaštitare i redare u osiguranju javnih okupljanja kao što su, prije svega, razna sportska natjecanja i sl.

U našoj nedavnoj anketi kojom smo htjeli provjeriti koliko su zaštitari osposobljeni za rukovanje i uporabu vatrenog oružja, mnoge tvrtke istaknule su da se obuka treba provoditi češće i duže. Isto tako – svi se žale i na kroničan nedostatak streljana. Planira li MUP neke promjene koje bi to stanje popravile i tako zajamčile bolju obučenost i spremnost zaštitara kojih je gotovo 15.000, pri čemu su mnogi i - naoružani?
U Hrvatskoj je ukupno registrirano 27.258 osoba koje su stekle dopuštenja (licence) za poslove privatne zaštite. Od toga su za poslove tjelesne zaštite - zaštitara dopuštenje ishodile 24.022 osobe (13.855 aktivnih), čuvara 1878 osoba (1367 aktivnih) te 1358 zaštitara-tehničara (908 aktivnih). Izobrazba za zaštitare i čuvare provodi se sukladno Pravilniku o izobrazbi i stručnom ispitu za zaštitare i čuvare kojim se propisuju uvjeti i načini izobrazbe pri ovlaštenim ustanovama za izobrazbu te polaganja stručnog ispita pri povjerenstvima u MUP-u u sjedištu i policijskim upravama. Izobrazba za zaštitara traje 100 nastavnih sati (50 teoretski i 50 praktični dio), a za čuvara 40 sati samo teoretske nastave. Unutar programa izobrazbe za zaštitara predviđa se obučiti osobe koristiti zakonski predviđene ovlasti s naglaskom na uporabu vatrenog oružja i tjelesne snage. Po stjecanju dopuštenja, zaštitari su dužni obavljati godišnja periodična vježbovna gađanja minimalno jednom godišnje. Taj je program uvjet za stjecanje dopuštenja za sve zaštitare. Međutim, jasno je da nisu svi zaštitari jednako psihofizički sposobni pa je na tvrtki koja ih zapošljava da odredi koje su osobe dovoljno pouzdane da ih se raspoređuje na mjesta visoke ugroze na kojima se očekuje primjena vatrenog oružja ili tjelesne snage (novčarske institucije, pratnja novca, objekti od važnosti za RH i sl.). Takve osobe treba i dodatno stimulirati i nagraditi za poslove s otežanim uvjetima rada, što će uvjetovati i podizanjem stupnja motivacije i budnosti zaštitara. MUP će razmotriti mogućnost eventualnih izmjena podzakonskog akta koji uređuje područje izobrazbe i obuke zaštitara i čuvara u dijelu povećanja broja sati izobrazbe, što će također biti jedan od preduvjeta za povećanje razine stručnosti obavljanja poslova privatne zaštite.

Kako teku pripreme na razini MUP-a za ulazak u EU? Što je sa Schengenom, navodno nam još nedostaje znatan broj policajaca? Kakva se oprema još mora nabaviti?
Drago mi je da ste postavili to pitanje. Možda je takav pogrešan dojam prisutan u javnosti, no istina je da je MUP jedno od ministarstava koje je temeljem projekata dobilo novac iz predpristupnih fondova EU-a. Napominjem da smo time uštedjeli velika proračunska sredstva. Europska komisija odobrila nam je 35 projekata CARDS, Phare i IPA, od čega je šest regionalnih projekata CARDS i IPA vrijedno 65.550.441 eura.
Od toga je ukupna vrijednost nacionalnih projekata 50.690.977 eura, a regionalnih 16.354.526 eura. Dosad su završeni projekti u MUP-u u iznosu od 40.912.400 eura. Ovo ministarstvo ima vodeću ulogu u pregovaranju u Poglavlju 24 - pravda, sloboda i sigurnost. Ne zaboravite da je to jedno od najzahtjevnijih poglavlja što se tiče usklađivanja zakonodavstva buduće članice sa zakonodavstvom EU-a. Teško je nabrojati sve što smo poduzeli u tom području zadnjih godina, no svakako treba istaknuti reformu granične i kriminalističke policije te promjenu gotovo svih zakona koji se tiču MUP-a. Nabavili smo mnogo visokosofisticirane tehničke opreme, uveli nove informacijske sustave kojima smo kompatibilni s europskim informacijskim sustavima. Schengen je važan ne samo za Hrvatsku već za sve države članice Unije, posebno kad nezakonite migracije i prekogranični kriminalitet postaju sve veći problem. Znatno smo povećali broj graničnih policajaca, a Uprava za granicu u zadnjih je šest godina učinila velike korake u usvajanju schengenskih standarda.

Bliže se Božić i Nova godina. Što ministar unutarnjih poslova očekuje od 2011. godine, te što od 2011. mogu očekivati hrvatske policajke i policajci?
Kao ministar očekujem da ćemo završiti predpristupne pregovore s Europskom unijom, posebno Poglavlje 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost. Hrvatske policajke i policajce očekuje novi Zakon o policiji koji se temelji na činjenici da je policijska služba hijerarhijska organizacija i karijerna služba. To znači da po ulasku u policijsku službu svaki službenik mora jasno prepoznati kakve su mu mogućnosti razvoja osobne karijere koje se temelje na jasnom sustavu napredovanja kroz policijska zvanja. Novim Zakonom zaštitit ćemo dignitet policijske službe i policijskih službenika izgradnjom transparentnog sustava napredovanja, nagrađivanja, ocjenjivanja, premještaja, školovanja, osposobljavanja, usavršavanja, zdravstvene i psihološke pomoći kao i drugih prava iz radno-pravnog odnosa. Moram naglasiti da i u 2011. godini nastavljamo beskompromisnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Imate li, na kraju, kakvu prigodnu blagdansku poruku svim policajcima i zaštitarima, ali i ostalim pripadnicima hrvatske industrije sigurnosti?
Svim policajkama i policajcima, zaštitarkama i zaštitarima, svima koji rade u industriji sigurnosti, kao i svim hrvatskim građanima, želim čestit i blagoslovljen Božić te uspješnu Novu 2011. godinu. Želim im da nadolazeće blagdane provedu u miru i u krugu svojih najbližih. Kako bi doprinijeli što većoj sigurnosti, još jednom pozivam sve građane na suradnju. Nadam se da ćemo i dogodine ispuniti očekivanja javnosti i izvršiti sve naše zadaće na najbolji mogući način, a sve s ciljem da osiguramo miran, siguran i kvalitetniji život svih građana naše domovine koji su to najviše i zaslužili.