Primanja zaštitara zaostaju 30 do 35 posto za prosječnima u RH. Kroz nekoliko godina mora se napraviti pomak u tom smislu kako bismo privukli kvalitetan kadar s kojim možemo pružiti još naprednije usluge
Nakon što je proljetos izabran za predsjednika uprave Securitasa u Hrvatskoj, Ivan Funčić preuzeo je upravljanje vodeće zaštitarske tvrtke u RH, i po broju ljudi, i po godišnjim prihodima. S obzirom na to da Securitas danas zapošljava oko 2300 ljudi, uz godišnji prihod od oko 50 milijuna eura, naš je sugovornik za Zaštitu prokomentirao stanje tržišta privatne zaštite i stanje matične kompanije, trendove u zaštitarstvu te budućnost sektora koji u Hrvatskoj zapošljava oko 16 000 čuvara, zaštitara i tehničara.
Za predsjednika Uprave Securitasa Hrvatska imenovani ste početkom travnja. U kakvom ste stanju preuzeli Društvo od prethodnika?
Preuzeo sam vrlo stabilno i uređeno Društvo od Ivana Ročića, koji je ostao raditi u kompaniji. Tranzicija je prošla sasvim u redu jer sam na poziciju predsjednika Uprave došao ‘iznutra’, budući da u Securitasu radim dugo godina. Naravno trebalo mi je malo vremena za uhodavanje u novu ulogu i rekao bih da je ova promjena za nas najnormalniji slijed događaja. Što se tiče poslovanja u ovoj godini u skladu smo s našim očekivanjima i planovima. Situacija na tržištu i u gospodarstvu, a naročito u zaštitarstvu je vrlo dinamična i tome se poslovno prilagođavamo. Što se tiče ljudi vrtimo se na brojci od oko 2300 zaposlenika. Tijekom ljetnih mjeseci, kada je intenzitet posla nešto veći, imamo i nešto više zaposlenih.
U odnosu na 2022. godinu, kakvi su financijski rezultati Securitasa na kraju 2023.?
Rezultati su nam u skladu s projekcijama i planovima, a postotno ćemo biti u razini s 2022. Prihodi će nam biti nešto veći od 2022., a iduće godine očekujemo značajniji porast prihoda. No, iduće godine će biti i skok u izdacima s obzirom na to da minimalna plaća raste za 20 posto, pa ćemo samim time morati korigirati tržišne cijene usluga prema klijentima. Korigiranje, odnosno rast cijena usluga je neminovan proces, a kako bismo mogli uredno ispunjavati obveze i klijentima pružiti kvalitetnu zaštitu.
Što se planira u idućoj godini, odnosno kakve ste si poslovne ciljeve postavili u 2024.?
Još više ćemo se fokusirati na tehnološka rješenja kako bi klijentima optimizirali uslugu i troškove zaštite. Dugi niz godina, naime, zaštitarski sektor ima problema s radnom snagom, što mi u Securitasu pokušavamo kompenzirati integriranim rješenjima zaštite, odnosno kombinacijom ljudi i tehnologije. Iz godine u godinu taj se omjer kombinacije mijenja i optimizira u korist tehnologije.
Securitas niz godina ulaže u integralnu zaštitu, i to kroz projekte, ljude i znanje. Što možete izdvojiti od odrađenih i aktualnih projekata u RH?
Naš odjel tehničke zaštite prilično je aktivan u projektima pa svake godine imamo nekoliko složenih i velikih projekata TZ-a u smislu ugradnje. Ove godine to su kamerizacija autocesta za HAC te izvođenje sustava tehničke zašite Dalmatia Tower u Splitu. Bilo je još nekoliko većih projekata, a već niz godina radimo i na projektu zaštite i nadzora državne granice, što je važno za RH zbog problema s ilegalnim migracijama. Budući da su u tijeku tenderi za nove projekte zaštite granice, nadamo se da ćemo i dalje sudjelovati u tom poslu. Istaknuo bih naša Security Solution rješenja pomoću kojih ćemo nekim većim klijentima nadograditi i unaprijediti sustav zaštite, i to kroz nekoliko značajnijih projekata u 2024.
Kakva je pozicija Securitasa u Adria regiji, a nakon izlaska kompanije s tržišta BiH i Slovenije?
Do razdoblja pandemije covida, Securitas je bio prisutan na tržištima Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije. Poslovanje u Sloveniji vodilo se iz Zagreba. Međutim, kompanija je zbog nesigurne političke situacije odlučila prodati poslovanje u BiH i Crnoj Gori, a poslovanje u Sloveniji ocijenila neperspektivnim, jer smo na slovenskom tržištu imali mali udio u tamošnjoj industriji privatne zaštite. Tržišta Hrvatske i Srbije su za kompaniju perspektivna, budući smo u te dvije zemlje glavni igrači u PZ-u. Da se razumijemo, odluka kompanije o povlačenju iz pojedinih zemalja nije se odnosila samo na našu regiju. U Europi je Securitas prodao poslovanje u Estoniji i Latviji, ocijenivši ih neperspektivnima, a zbog nesigurne političke i gospodarske situacije kompanija se povukla iz Argentine. Ranije je Securitas imao tzv. Foot print strategiju prisutnosti u što više zemalja svijeta zbog svojih globalnih partnera. Međutim, strategija je doživjela određene preinake u vođenju biznisa.
Osim nedostatka radne snage, privatna zaštita zaostaje za prosječnom plaćom u RH za 30 do 35 posto. Kako riješiti ove krucijalne probleme sektora?
Iako intenzivno podižemo plaće zadnjih godina, nažalost zaštitarska primanja i dalje zaostaju 30 do 35 posta za prosječnima u Hrvatskoj. Usprkos pokušajima i djelovanju tvrtki i udruženja unutar sektora privatne zaštite, zaostatak u plaćama je isti. Međutim, ja sam i dalje optimist te smatram da će se kroz nekoliko godina napraviti pomak u tom smislu. Samo tako možemo u budućnosti privući kvalitetan kadar s kojim možemo pružiti kvalitetnu uslugu. Trebamo se s plaćama odmaknuti od dna i približiti prosjeku, no to ide puno sporije od mojih očekivanja.
Što mislite, hoće li se za koju godinu dozvoliti zapošljavanje stranaca u sektoru privatne zaštite, ponajprije na poslovima čuvara?
Dobro pitanje jer Zakon o privatnoj zaštiti to ne zabranjuje izrijekom. No, ipak je zapošljavanje stranaca za poslove čuvara i zaštitara trenutno neizvedivo. Međutim, nama se iz godine u godinu smanjuje manevarski prostor zbog nedostatka radne snage u zaštitarstvu pa smatram de će regulator sektora, Ministarstvo unutarnjih poslova, morati razmisliti o liberalizaciji tog pitanja. Za dvije, tri godine situacija će biti još teža pa će zapošljavanje stranaca u zaštitarstvu jednog dana biti nužnost, kao što je to danas nužnost u građevinarstvu, transportu ili u poštanskim uslugama. Recimo, mi smo ljetos u Securitasu u Zračnoj luci Dubrovnik zaposlili 10-ak državljana Sjeverne Makedonije na poslovima pomoćnog osoblja. Dio njih ostao je u Dubrovniku nakon sezone. Izrazili su želju ostati, živjeti i raditi u Hrvatskoj pa smo za njih ishodili produženje dozvole za boravak i rad za državljane trećih zemalja.
Je li rješenje problema u sektoru osnivanje zaštitarske komore?
Osnivanje i djelovanje neke buduće zaštitarske komore zasigurno bi pridonijelo rješavanju niza problema u sektoru. Postojanje komore valoriziralo bi našu struku, a mi bi u javnosti i na tržištu time bili prepoznatljivi kao industrija, baš kao što su neke druge profesije i industrije prepoznatljive kroz rad svojih (matičnih) komora. Kroz zaštitarsku komoru bi se moglo djelovati i na sustav obrazovanja u sektoru privatne zaštite pa i na neke druge probleme s kojima se suočava zaštitarstvo. Dugo godina sam aktivan u struci kroz angažman u Hrvatskom cehu zaštitara, gdje smo puno puta razgovarali o zaštitarskoj komori. U ovom pitanju važno je i mišljenje MUP-a.
Kakva je, uopće budućnost zaštitarstva? Hoće li tehnologija, roboti i umjetna inteligencija potpuno zamijeniti čovjeka?
Neće i ne mogu, jer su ljudi ključni za kvalitetu zaštitarske usluge. Usprkos tehnologiji i novitetima, na kraju uvijek čovjek treba procijeniti situaciju i donijeti odluku. Strojevi i tehnika mogu zamijeniti ili kompenzirati dio ljudskog rada, na terenu čovjek donosi prosudbu i intervenira. Naravno, za što kvalitetniju uslugu zaštitari trebaju biti educirani i opremljeni. Securitas u ponudi ima svog zaštitarskog robota na tržištu SAD-a. Roboti su angažirani na nadzoru velikih postrojenja i površina, i tamo je cijena njihovog angažmana niža od cijene zaštitara. Usluga robota još nije došla do nas u Hrvatskoj. Razloge tomu možemo potražiti u niskoj cijeni zaštitarske usluge u RH, pa nam korištenje robota ne bi bilo financijski isplativo.
Suradnja s drugim tvrtkama na tržištu?
U tom smislu smo poslovno pragmatični. Primjerice u projektima tehničke zaštite se djelomično oslanjamo na podizvođače i tehnološki kompetitivne tvrtka, dok u segmentu tjelesne zaštite, po tržišnim cijenama, dajemo uslugu intervencije za tvrtke koje nemaju pokrivene određene dijelove Hrvatske.
Dražen Najman