Intervju s četiri direktora: Novi zaštitarski div Adriatic Grupa naš je odgovor recesiji i konkurenciji

Četiri direktora tvrtki - Protect Rijeka, Adriatic Security, Zaštita Zagreb i Sigurnost Buzov - ekskluzivno za Zaštitu otkrivaju sve detalje svoje nove poslovne odluke: osnivanja Adriatic Grupe, holding kompanije čiji je glavni cilj borba protiv konkurencije i recesije

[ Antun Krešimir Buterin ]

Kad svoje snage zajednički udruže peta, sedma, deveta i jedanaesta zaštitarska kompanija po prihodima u 2008. godini, to je definitivno znak da se "nešto veliko iza brda valja". To "nešto veliko" odaziva se na ime Adriatic Grupa koja će, gledajući statističke podatke, zapravo postati ozbiljna konkurencija najjačoj domaćoj kompaniji. Naime, dok društvo Sokol Marić drži oko 22 posto udjela na zaštitarskom tržištu, zbroj udjela ovih četiriju tvrtki iznosi oko 12 posto, što ih automatski svrstava na drugo mjesto po snazi unutar države. Riječ je o novom holdingu koji su, formalizirajući na taj način dužu međusobnu suradnju, osnovale ugledne zaštitarske tvrtke – Adriatic Security iz Zadra, Protect iz Rijeke, Sigurnost Buzov iz Slavonskog broda te Zaštita Zagreb. Novinarima je uvijek važno za intervju dobiti visoko pozicioniranog sugovornika jer su tad i odgovori relevantniji, no u ovom smo slučaju imali čak četiri razloga za zadovoljstvo. Sve detalje o novoosnovanom holdingu otkrili su, ekskluzivno za Zaštitu, četiri direktora spomenutih četiriju tvrtki – Nedjeljko Grabić, Damir Funčić, Šimun Buzov i Vlatko Rajić.

Što je konkretan cilj udruživanja?

Naše su tvrtke u proteklih desetak godina bilježile velike stope rasta, neke od njih u pojedinim godinama gotovo i 30 posto. Tako velik organski rast nužno traži stalno unaprjeđivanje organizacije i širenje tržišta izvan regionalnih okvira, te velik angažman menadžmenta, kako u rješavanju organizacijskih i ostalih unutarnjih pitanja, tako i oko razvoja strategija djelovanja. Takav vas rast jednostavno prirodno tjera ili u daljnje akvizicije ili u udruživanje. Ostajanje na sadašnjoj razini dugoročno bi značilo stagniranje tvrtki i, nogometnim rječnikom rečeno, borbu za opstanak. Morate imati na umu da su naše četiri tvrtke najprije postale izrazito jake i prepoznatljive regionalne tvrtke, a tek su se onda širile na ostali dio Hrvatske. Kad se tome pridoda činjenica da su naše tvrtke idealno zemljopisno raspoređene po cijeloj državi, tada je cilj udruživanja vrlo jasan, a to je iskorištavanje naših velikih postojećih potencijala u cilju podizanja konkurentnosti na tržištu i osnaživanja tvrtki, te podizanje razine usluge našim postojećim klijentima.

Na koji način provodite udruživanje? Hoćete li imati krovnu, zajedničku upravu, ili svaka tvrtka ostaje autonomna i samostalna? Ako je tako, koji će elementi biti dijelovi zajedničke poslovne politike?

Nije lako spojiti četiri ovakve tvrtke, od kojih svaka ima jake korijene u svojim sredinama i svaka se, unatoč dugoj međusobnoj suradnji, razvijala u svome pravcu. Proces spajanja stoga su nadzirali i vanjski, neovisni konzultanti kako bi sve proteklo što kvalitetnije i bezbolnije. Postojat će zajednička, krovna uprava Adriatic Grupa d.o.o., no svaka će tvrtka i dalje funkcionirati kao jedna od članica Grupe, ne gubeći svoj regionalni identitet. Formalno sjedište novoosnovane Adriatic Grupe nalazi se u Zagrebu, no iznimno nam je bitno nastaviti funkcionirati sa četiri snažna regionalna središta - to su Rijeka, Zadar, Slavonski Brod i Zagreb - kako bismo i dalje zadržali fleksibilnost i dostupnost naših komercijalnih i operativnih kontakata s korisnicima na dnevnoj bazi, ne gubeći na kvaliteti podrške koju im pružamo.

Znači li to da nema promjena u nazivlju vaših tvrtki?

Točno, dosadašnja imena regionalnih tvrtki ostaju, uz dodatak zajedničkog identiteta kao članice Adriatic Grupe d.o.o. Kao najveće zaštitarske tvrtke u svojim matičnim gradovima, odnosno regijama, želimo da nas naši dugogodišnji partneri i dalje prepoznaju kao tvrtke koje su rasle i razvijale se zajedno s njima, uz njihovu podršku i povjerenje.
Ako ćemo samo matematički zbrojiti naše sadašnje podatke, onda nova tvrtka ima više od 170 milijuna kuna prihoda te nešto manje od 2000 zaposlenika, što znači da postajemo druga zaštitarska tvrtka u Hrvatskoj
U tom se kontekstu ništa neće promijeniti, osim što sad možemo bez teškoća i još kvalitetnije odrađivati poslove na području čitave Hrvatske. Osim imena, svaka će tvrtka zadržati i svoju pravnu osobnost, dok će Adriatic Grupa kao holding kompanija sve više preuzimati funkcije u upravljanju, komercijali, nabavi... Cilj je da naše međusobno poslovanje koje se i dosad prožimalo, još više povežemo u cjelinu, ne gaseći pravnu osobnost nijedne od četiriju tvrtki kćeri, kako bismo dobili sinergiju u smislu ušteda i boljeg nastupa na tržištu. Predsjednik je Uprave Adriatic Grupe Nedjeljko Grabić, njegov je zamjenik Damir Funčić, član Uprave je Šimun Buzov, a Vlatko Rajić ostaje direktorom Zaštite Zagreb, jedne od članica holdinga.

Krenemo li zbrajati ljudske i financijske resurse vaših kompanija, s čime će točno raspolagati ovaj novi zaštitarski div na našem tržištu - s koliko zaposlenih i s kolikim prihodima?

Kada bismo samo matematički zbrojili naše sadašnje podatke, onda je riječ o tvrtki s više od 170 milijuna kuna prihoda te s nešto manje od 2000 zaposlenika. Tako gledajući postajemo druga zaštitarska tvrtka u Hrvatskoj. Međutim, treba imati na umu da rezultat našeg udruživanja nije samo matematički zbroj dosadašnjeg poslovanja, nego i iskorištavanje sinergijskog efekta udruživanja koji u našem slučaju ima dvostruki učinak: istodobno povećanje prihoda i smanjenje troškova poslovanja, čime ćemo dobiti dovoljno razlike između naših prihoda i troškova da bismo mogli odlučivati o novim tržišnim strategijama, kao i o razvoju novih proizvoda i usluga, što smatramo vrlo bitnim za naše buduće djelovanje.

Može li se ovaj potez nazvati vašom svojevrsnom antirecesijskom mjerom?

Jest, u pravu ste. Mi, doduše, o ovome razmišljamo i raspravljamo već godinama. Riječ je o ideji Damira Funčića staroj više od 10 godina koja je dugo sazrijevala, ali ju je recesija svakako pogurnula i ubrzala. Definitivno računamo na znatne uštede – i to najmanje 10 posto. Pogledate li zbroj naših godišnjih prihoda od oko 170 milijuna kuna, onda se 10 posto od toga ne može nazvati malom uštedom.

Neki bi ovo udruživanje mogli protumačiti i kao bacanje rukavice tvrtki Sokol Marić koja dosad protiv sebe praktički nije imala dostojnog protivnika, nego razjedinjene manje tvrtke koje, svaka za sebe, nisu mogle ugrabiti više od 4-5 posto tržišta?

Mi ne bacamo rukavicu nikome, pa tako ni Sokol Mariću. Ovo udruživanje ne radimo za nekoga niti protiv nekoga. Radimo ga radimo prvenstveno zbog naših sadašnjih i budućih klijenata, kao i zbog nas samih jer smo uvidjeli da smo već duže vrijeme prešli granice našeg lokalnog djelovanja. Mi već sada djelujemo na cijelom teritoriju RH te smo kod naših klijenata lokalno jako prepoznati. Želimo iskoristiti naš velik sinergijski potencijal koji u ovom trenu posjedujemo isključivo u cilju našeg daljnjeg rasta i razvoja, podizanja kvalitete naših usluga, povećanju profitabilnosti, povećanju plaća i zadovoljstva naših zaposlenika. Na ovaj način, dugoročno gledajući, ne samo da štitimo naša radna mjesta, nego otvaramo realne mogućnosti za njihovo povećanje.

Na koje se još načine planirate boriti protiv konkurencije?

Protiv legalne odnosno lojalne konkurencije borit ćemo se isključivo kvalitetom naših usluga, kao i razvijanjem novih usluga na tržištu. S druge strane, prilazimo svim našim sadašnjim i budućim klijentima tako da oni na jednome mjestu mogu dogovoriti i dobiti sve vrste usluga koje Grupa nudi. Naime, treba uzeti u obzir i promjene u hrvatskom gospodarstvu koje su se dogodile zadnjih desetak godina. U tom je razdoblju došlo od okrupnjavanja u ostalim industrijskim granama, te do ulaska stranih predstavnika na naše tržište, tako da je sve veći udio tvrtki koje djeluju na cijelom teritoriju RH. S druge strane, takve tvrtke, korisnici naših usluga, žele imati što manje dobavljača istih usluga. One traže partnera u pravom smislu te riječi i, jasno, na taj način žele dobiti što bolje uvjete. Ovakvim ćemo udruživanjem mi preskočiti zadnju barijeru na koju možemo djelovati da bismo u budućnosti postali snažan partner našim klijentima.

Možete li ocijeniti današnju situaciju na hrvatskom zaštitarskom tržištu? Kakvom se uspjehu nadate, vjerujete li da ćete ubuduće, ovako grupirani, moći lakše pregovarati s klijentima i drugim partnerima?

Zaštitarsko tržište u Hrvatskoj prati niz problema. S jedne se strane pojavljuje nelojalna konkurencija koja ne poštuje minimalne uvjete struke, kao ni postojeće zakone i uvjete rada.
Ne bacamo rukavicu nikome pa ni Sokol Mariću. Ovo udruživanje ne radimo za nekoga niti protiv nekoga, već prvenstveno zbog naših sadašnjih i budućih klijenata, kao i zbog nas samih jer smo uvidjeli da već duže vrijeme prelazimo granice lokalnog djelovanja
Ne poštuju ni Zakon o radu niti Granski kolektivni ugovor te i danas isplaćuju plaće "na crno" i ispod cijene sata rada propisane GKU-om. S naše točke gledišta to je borba protiv vjetrenjača. Državna tijela, inspekcije i ostali kojima je to posao morali bi napraviti snažniji iskorak u borbi protiv nelojalne konkurencije koja dugoročno šteti svima - klijentima, državi, zaposlenicima i zaštitarskoj djelatnosti. S druge strane, tvrtke koje rade legalno i pošteno izložene su velikim problemima u poslovanju, a uz to vrlo često nisu jedinstvene u svojim nastupima. Problemi počinju gubitkom klijenata koje preuzima nelojalna konkurencija, a idu do visokih davanja u odnosu na tu istu konkurenciju u obliku plaćanja PDV-a, poreza na dobit, mirovinskih, zdravstvenih i ostalih raznih doprinosa, članarina i renti, što nelojalna konkurencija plaća u minimalnoj mjeri ili - uopće ne plaća. Od udruživanja očekujemo da ćemo biti prepoznati kao veliki i jaki partneri za razgovore s državnim tijelima, uz pomoć ostalih zaštitarskih tvrtki, u borbi protiv te nelojalne konkurencije.

Što kao grupa očekujete od novih izmjena i dopuna Zakona o privatnoj zaštiti?

Ne mnogo. Riječ je o vrlo malim, gotovo kozmetičkim pomacima koji nisu dovoljni pa očekujemo da će u vrlo kratkom vremenu biti potrebne nove izmjene i dopune. Smatramo da su potrebne dublje i veće izmjene od predloženih.

A što očekujete od 2010. godine – nastavak sadašnjih negativnih trendova ili izlazak iz sive magle i crnog tunela u kojemu se trenutačno nalazimo?

Mislimo da je tunel predug i mračan a da bismo iz njega uspjeli izaći u ovoj godini. Naše projekcije idu u smjeru da izlazak iz tunela očekujemo polovicom 2011. godine, s tim da nas nakon izlaska ne očekuje autocesta, nego cesta s puno zavoja i rupa gdje će biti potrebne dobre vozačke vještine za prolaske kroz zavoje i za izbjegavanje rupa na cesti prije dolaska na autocestu.

Računate li možda na to da se u dogledno vrijeme vašoj novoj grupi uskoro pridruži još poneka zaštitarska tvrtka, ili je ovo ujedno i kraj udruživanja?

Razvoj svake tvrtke permanentan je proces koji se mijenja tijekom vremena i u različitim okolnostima. Ne isključujemo mogućnost suradnje s bilo kime, ali zasad nam je prioritet završetak integracijskog procesa naših tvrtkičlanica.