Hrvatskoj hitno treba doktorski studij zaštite!

U ovom stručno-informativnom članku troje autora istraživanja iz tri države samo u časopisu Zaštita prikazuju rezultate istraživanja zanimanja za znanstvenim doktorskim studijem zaštite. Anketa otkriva da je čak 43 posto ispitanika zainteresirano za studij zaštite na radu, 27 posto za studij zaštite okoliša, 17 posto za studij zaštite od požara, a samo oko dva posto za studij tehničke i tjelesne zaštite
[Mirko Markič, Vesna Nikolić, Josip Taradi]

Cilj je ovoga znanstvenog istraživanja doći do aktualnih spoznaja o interesu za poslijediplomski znanstveni doktorski studij zaštite - doktorat zaštite. Istraživanje je, u sklopu međunarodnog znanstvenog istraživačkog projekta o problematici upravljanja znanjem u zaštiti, proveo međunarodni istraživački tim u sastavu: prof dr. sc. Vesna Nikolić kao voditeljica projekta i istraživanja u Srbiji; prof. dr. sc. Mirko Markič kao voditelj istraživanja u Sloveniji te mr. sc. Josip Taradi kao voditelj istraživanja u Hrvatskoj. Kao osnovni skup i uzorak istraživanja određeni su stručnjaci zaštite zaposleni u poslovnim organizacijama te javnim i državnim ustanovama. Istraživanje je provedeno tijekom zadnja tri mjeseca 2012. godine, a korištena je metoda ankete s upitnikom od 15 pitanja, koja je bila postavljena na internetskoj stranici Sveučilišnog računskog centra (SRCE) Sveučilišta u Zagrebu. 
 
Samo 9 posto nezainteresiranih
U istraživanju koje je bilo anonimno i dobrovoljno, sudjelovalo je 452 ispitanika iz svih dijelova Hrvatske – od čega 310 muškaraca (69%) i 142 žene (31%). Velika većina ispitanika (72,1%) ima smjer stručne spreme u području zaštite (studij sigurnosti i zaštite), a slijede tehnički smjer sa 13,7 % i društveni smjer sa 13.28 %. Što se zaposlenja tiče, nezaposleno je samo 7,7% ispitanika, dok ih je najviše zaposleno u gospodarskom sektoru (49 posto), u javnom/državnom sektoru (36%) te u sektoru visokog obrazovanja i znanosti (7 posto).
Ocjenjujući svoje znanje o zaštiti, iznimno je nezadovoljno tek 1,5% stručnjaka zaštite, a nezadovoljno ih je 10,6%. Neodređenu ocjenu daje 15,3% ispitanika, dok je većina stručnjaka zaštite (61,5 %) zadovoljno svojim znanjem u zaštiti, a njih 11,1% time je iznimno zadovoljno
Istraživanje je donijelo brojne zanimljive rezultate. Kao prvo, za doktorski studij zaštite uopće nije zainteresirano tek 40 ispitanika (9,3%) - stručnjaka zaštite u Hrvatskoj. Načelno ih je zainteresirano 205 (45,4%), dok je vrlo zainteresirano i potencijalni su kandidati za doktorski studij zaštite 196 ispitanika (43,3%). Šest ispitanika već polazi doktorski studij u nekom drugom znanstvenom području, ali ne zaštite, a tri već polaze doktorski studij zaštite. Financijski troškovi istaknuti su kao glavna prepreka interesu za doktorski studij zaštite kod većine ispitanika (54%). Znatno su istaknute obiteljske obveze (11,3%), dok slab društveni i znanstveni status zaštite (11,28%) kao prepreka jasno upućuje na problem statusa zaštite u Hrvatskoj, ali i potrebu da se taj status sustavno poboljšava. Radne obveze kao prepreku ističe 9,3% ispitanika, općenito slab društveni status doktora znanosti njih 2,4%, a visoku starosnu dob 3,3% ispitanika.  
Velika većina ispitanika (73,45 %) doktorski studij zaštite želi i može pohađati samo u Hrvatskoj. U inozemstvu, ali u bližim zemljama regije i to bez stalnog boravka u toj zemlji za vrijeme doktorskog studija, kao svoju mogućnost ističe značajnih 11,06 % ispitanika. Svega 2,65 % ispitanika ističe mogućnost pohađanja doktorskog studija zaštite u inozemstvu, bez obzira na zemlju i udaljenost, sa stalnim boravkom u toj zemlji za vrijeme doktorskog studija. Bez odgovora je 12,83 %. Nadalje, manji dio ispitanika (17,5%) u Hrvatskoj želi pohađati samo doktorski studij zaštite koji bi izvodio hrvatski fakultet u sastavu hrvatskog sveučilišta, dok velika većina ispitanika (68,4%) u Hrvatskoj može pohađati i doktorski studij zaštite koji bi izvodio strani fakultet, s dopusnicom za doktorski studij zaštite u Hrvatskoj, samostalno ili u suradnji s nekim hrvatskim fakultetom ili znanstvenim institutom. 
 
Povezanost rezultata
Smjer zaštite na radu najviše (43,6%) stručnjaka zaštite ističe kao svoj interes za smjer doktorskog studija zaštite u Hrvatskoj, a slijede smjer zaštite okoliša (26,7%) te smjer zaštite od požara (16,1%), dok ostali smjerovi zaštite zanimaju tek 2,9% ispitanika, s prevladavajućim smjerom tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine. Bez odgovora je njih 10,6%. 
Velika većina ispitanika (65,7%) doktorski studij zaštite želi i može pohađati samo na hrvatskom jeziku, znatan dio njih (22,8%) može pohađati studij i na engleskom jeziku, dok je njemački jezik zastupljen kod samo 1,3% ispitanika, a interesa za ostale jezike - nema. 
Ocjenjujući potrebu doktorskog studija zaštite u Hrvatskoj tek 2,9% stručnjaka zaštite smatra da u Hrvatskoj uopće nema potrebe za doktorski studij zaštite, a 4,4% smatra da nema posebne potrebe za takav studij. S druge strane, najviše ispitanika (44,7%) ocjenjuje da u Hrvatskoj ima potrebe za doktorski studij zaštite uz još 36,73 % koji smatraju da za takvim studijem postoji iznimna i hitna potreba. Testirane su statistički važne korelacije između općeg interesa za doktorski studij zaštite i ostalih varijabli. Utvrđeno je da opada interes za doktorski studij zaštite stručnjaka zaštite kako raste njihova dobna skupina, a taj interes raste kako raste razina njihove stručne spreme. S druge strane, kako raste interes stručnjaka zaštite za doktorski studij zaštite, tako raste i njihova ocjena potrebe doktorskog studija zaštite u Hrvatskoj i interes da u Hrvatskoj mogu pohađati i doktorski studij zaštite koji bi izvodio strani fakultet, s dopusnicom za doktorski studij zaštite, samostalno ili u suradnji s nekim hrvatskim fakultetom ili znanstvenim institutom. S obzirom na mjesto stanovanja i opći interes za doktorski studij zaštite iskazan varijablom "jako sam zainteresiran/a i potencijalni sam kandidat za doktorski studij zaštite", može se utvrditi da su najveći interes za doktorski studij zaštite iskazali stručnjaci zaštite iz Grada Zagreba (18,9%), Varaždinske županije (15,8%) i Međimurske županije (12,2%) – dakle iz središnjeg i sjeverozapadnog dijela Hrvatske.
 
Zaključak
Ostvaren je postavljeni cilj istraživanja, čime se došlo do aktualnih spoznaja o zanimanju za doktorski studij zaštite, na reprezentativnom uzorku stručnjaka. Na osnovi rezultata istraživanja može se donijeti sljedeći zaključak:
Stručnjaci zaštite u Hrvatskoj pokazali su izuzetnu iznimnu zainteresiranost i osobni aktivni doprinos u istraživanju interesa za doktorski studij zaštite, potvrđujući time društvenu, stručnu i znanstvenu opravdanost istraživanja.
Stručnjaci zaštite svjesni su nedostatka doktorskog studija zaštite u Hrvatskoj.
Stručnjaci zaštite svjesni su potrebe osobnog i sustavnog znanstvenog razvoja zaštite u Hrvatskoj, za što je osnovni uvjet doktorski studij zaštite.
Istraživanje će se istom metodikom nastaviti u Sloveniji i Srbiji, što će omogućiti usporedbu rezultata te utvrđivanje interesa i potrebe za regionalnim međunarodnim doktorskim studijem zaštite.