Sigurnost je svakako jedna od temeljnih prednosti hrvatske turističke ponude. Upravo sigurnost odredišta ima velik utjecaj na odluku o posjeti nekoj zemlji
Hrvatsku je u lani posjetilo 12,4 milijuna turista , dok je u prvih osam mjeseci 2014. našu zemlju posjetilo 10,64 milijuna turista ili pet posto više no u istom razdoblju godinu prije.
Dok nam sada predstoji zbrajanje turističkih kuna, eura i dolara, podsjetimo da je Vlada početkom prošle godine usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, što je dokument koji definira turističku budućnost Hrvatske i predstavlja smjernicu za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u idućem periodu.
Globalno prepoznatljiva turistička destinacija
Glavni je razvojni cilj Strategije ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Naša bi zemlja 2020. godine trebala biti „globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“.
Sigurnost je svakako jedna od temeljnih prednosti hrvatske turističke ponude. Pokazuje to i istraživanje po kojem više od polovice gostiju, točnije njih 53 posto, koji su posjetili Hrvatsku tri do pet puta smatra da upravo sigurnost odredišta ima velik utjecaj na odluku o posjeti nekoj zemlji. Logično je da sigurnost predstavlja sastavni dio turističke ponude, a destinacija poput Hrvatske svoj imidž svakako treba graditi i na sigurnosti.
U svrhu jačanja sigurnosti turista od 2006. godine se provodi projekt Ministarstva unutarnjih poslova pod nazivom ''Sigurna turistička sezona''. Riječ je o inicijativi suradnje hrvatske policije s policijama drugih europskih država, s ciljem postizanja maksimalne sigurnosti hrvatskih građana i turista koji tijekom turističke sezone borave u Republici Hrvatskoj. Kako je ove godine uoči početka još jednog ciklusa projekta istaknuo zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano radi na podizanju standarda sigurnosti u svim područjima, tijekom cijele godine, a posebno tijekom turističke sezone, kako bi se turistima omogućio siguran dolazak i boravak u našoj zemlji.
Prema sadašnjim statistikama u stradavanjima u kojima je trebala intervenirati Hrvatska gorska služba spašavanja, prednjače Francuzi zato što su najaktivniji u planinarskim aktivnostima. HGSS obavi oko 1000 spašavanja godišnje, a 18 posto od tog broja otpada na turiste. Razumljivo, zbog turista interveniraju najčešće ljeti. Iako većina drugih zemalja ovakve akcije spašavanja naplaćuje iz osiguranja turista, kod nas je i dalje riječ o novcu i proračuna.
TX> Hrvatsku je u lani posjetilo 12,4 milijuna turista , dok je u prvih osam mjeseci 2014. našu zemlju posjetilo 10,64 milijuna turista ili pet posto više no u istom razdoblju godinu prije.
Dok nam sada predstoji zbrajanje turističkih kuna, eura i dolara, podsjetimo da je Vlada početkom prošle godine usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, što je dokument koji definira turističku budućnost Hrvatske i predstavlja smjernicu za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u idućem periodu.
Globalno prepoznatljiva turistička destinacija
Glavni je razvojni cilj Strategije ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Naša bi zemlja 2020. godine trebala biti „globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“.
Sigurnost je svakako jedna od temeljnih prednosti hrvatske turističke ponude. Pokazuje to i istraživanje po kojem više od polovice gostiju, točnije njih 53 posto, koji su posjetili Hrvatsku tri do pet puta smatra da upravo sigurnost odredišta ima velik utjecaj na odluku o posjeti nekoj zemlji. Logično je da sigurnost predstavlja sastavni dio turističke ponude, a destinacija poput Hrvatske svoj imidž svakako treba graditi i na sigurnosti.
U svrhu jačanja sigurnosti turista od 2006. godine se provodi projekt Ministarstva unutarnjih poslova pod nazivom ''Sigurna turistička sezona''. Riječ je o inicijativi suradnje hrvatske policije s policijama drugih europskih država, s ciljem postizanja maksimalne sigurnosti hrvatskih građana i turista koji tijekom turističke sezone borave u Republici Hrvatskoj. Kako je ove godine uoči početka još jednog ciklusa projekta istaknuo zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano radi na podizanju standarda sigurnosti u svim područjima, tijekom cijele godine, a posebno tijekom turističke sezone, kako bi se turistima omogućio siguran dolazak i boravak u našoj zemlji.
Prema sadašnjim statistikama u stradavanjima u kojima je trebala intervenirati Hrvatska gorska služba spašavanja, prednjače Francuzi zato što su najaktivniji u planinarskim aktivnostima. HGSS obavi oko 1000 spašavanja godišnje, a 18 posto od tog broja otpada na turiste. Razumljivo, zbog turista interveniraju najčešće ljeti. Iako većina drugih zemalja ovakve akcije spašavanja naplaćuje iz osiguranja turista, kod nas je i dalje riječ o novcu i proračuna.
Najviše smrtno stradalih iz Bosne i Hercegovine
Iako turisti stradavaju i u nesretnim slučajevima na moru kao žrtve utapanja, naleta plovila na kupače, sudara plovila, nasukavanja ili u planinama, čemu je najčešći uzrok nepažnja, neodgovorno ponašanje te podcjenjivanje opasnosti, najveći ih broj ipak strada u prometnim nesrećama. I ove godine MUP je intenzivno provodio pojačane mjere promidžbeno-preventivne aktivnosti "Turistička sezona", koja se provodi u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, kroz podjelu promidžbenog materijala našim vozačima i stranim turistima. Podjelom letka "Ljeto na hrvatskim cestama- savjetnik za sigurnu vožnju" u kojima su vozačima dane upute o poželjnim ponašanjima u prometu specificirajući što je u prometu 'in', a što 'aut', nastoje se prevenirati prometne nesreće.
Kada se zbroje svi uzroci stradavanja turista - promet, avanturizam, nesretni slučajevi, kriminalitet, iako je svaki izgubljeni život tragedija, ipak je u Hrvatskoj ta brojka niska. Iz MUP-ovih se statistika može iščitati da je, primjerice, u 2013. godini ukupan broj nastradalih stranih državljana bio 116, od čega je smrtno stradalo njih 36, teško ozlijeđenih bilo je 234 a lakše 846. Najviše je smrtno stradalih bilo iz Bosne i Hercegovine dok su najbrojniji među teško ozlijeđenima Nijemci i Slovenci. Ako pogledamo unatrag deset godina možemo primjeriti da broj smrtno stradalih turista nikada nije prelazio brojku 65 na godišnjoj razini. Tako ih je 2012. smrtno stradalo 38, u 2011. život je izgubilo 22 turista, godinu prije 24. Nešto veći broj smrtno stradalih, njih 52, bilo je u 2009. godini, potom 2008. kada ih je bilo 64, dok ih je 2007. smrtno stradalo 62. Godine 2006. poginulo je 44 gostiju, 2005. njih 33,. a 2004. život je izgubilo 47 turista.
Iako turisti stradavaju i u nesretnim slučajevima na moru kao žrtve utapanja, naleta plovila na kupače, sudara plovila, nasukavanja ili u planinama, čemu je najčešći uzrok nepažnja, neodgovorno ponašanje te podcjenjivanje opasnosti, najveći ih broj ipak strada u prometnim nesrećama. I ove godine MUP je intenzivno provodio pojačane mjere promidžbeno-preventivne aktivnosti "Turistička sezona", koja se provodi u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, kroz podjelu promidžbenog materijala našim vozačima i stranim turistima. Podjelom letka "Ljeto na hrvatskim cestama- savjetnik za sigurnu vožnju" u kojima su vozačima dane upute o poželjnim ponašanjima u prometu specificirajući što je u prometu 'in', a što 'aut', nastoje se prevenirati prometne nesreće.
Kada se zbroje svi uzroci stradavanja turista - promet, avanturizam, nesretni slučajevi, kriminalitet, iako je svaki izgubljeni život tragedija, ipak je u Hrvatskoj ta brojka niska. Iz MUP-ovih se statistika može iščitati da je, primjerice, u 2013. godini ukupan broj nastradalih stranih državljana bio 116, od čega je smrtno stradalo njih 36, teško ozlijeđenih bilo je 234 a lakše 846. Najviše je smrtno stradalih bilo iz Bosne i Hercegovine dok su najbrojniji među teško ozlijeđenima Nijemci i Slovenci. Ako pogledamo unatrag deset godina možemo primjeriti da broj smrtno stradalih turista nikada nije prelazio brojku 65 na godišnjoj razini. Tako ih je 2012. smrtno stradalo 38, u 2011. život je izgubilo 22 turista, godinu prije 24. Nešto veći broj smrtno stradalih, njih 52, bilo je u 2009. godini, potom 2008. kada ih je bilo 64, dok ih je 2007. smrtno stradalo 62. Godine 2006. poginulo je 44 gostiju, 2005. njih 33,. a 2004. život je izgubilo 47 turista.
Nataša Gajski Kovačić