Nedavno smo objavili vijest da je hrvatska geoinformatička grupacija GISDATA International mađarskoj Direkciji za gospodarenje vodama isporučila informatički sustav za obranu od poplava. Projekt vrijedi milijun eura koliko su u njega uložile mađarske nacionalne agencije, a ovdje ga pobliže predstavljamo
[ Robert Jagodić ]
Unutarnje su vode jedan od ključnih prirodnih resursa i nacionalno bogatstvo svake države. Rijeke su važne prometnice, izvori pitke vode te kroz razgranate irigacijske sustave navodnjavaju prostrane poljoprivredne površine. One imaju važnu ulogu u održanju odgovarajuće mikroklime te za razne turističke i športske aktivnosti. Zbog njihove važnosti duž obala rijeka i jezera razvila su se brojna naselja i gradovi. S druge strane, unutarnje su vode ujedno i uzroci teških prirodnih katastrofa koje ta ista naselja ugrožavaju.
Kad se govori o prirodnim nepogodama, štete od poplava izrazito su visoke, a u Hrvatskoj su, u usporedbi s npr. šumskim požarima, čak i znatno veće. Kako je poznato, Mađarska je većinom ravničarska zemlja s više snažnih slivova rijeka poput Dunava, i naročito Tise, koji stvaraju velike poplave. S obzirom na ravničarski karakter većine zemlje, poplave znatno utječu na ekonomiju i život. Zbog velikih šteta poplave u Mađarskoj presudno utječu i na planiranje prostora, gradnju pa i poljoprivredu, a poseban problem u tretiranju obrane od poplava ima i pitanje osiguranja imovine od strane osiguravajućih društava.
Suvremene metode planiranja obrane
Mađarskim vodama upravlja Državna direkcija za zaštitu okoliša i gopodarenje vodama VKKI. Ona ima 12 podružnica u svim pokrajinama, a nadležnosti su im znatno šire od samog upravljanja vodama. Kao stručno tijelo VKKI važno je i kod odlučivanja o riječnim plovidbenim putovima, gradnji uz riječne obale te na mjere zaštite voda od zagađenja. Urbanističko planiranje korištenja prostora uz korita, naročito u svjetlu činjenice da su to ravničarski krajevi gdje se kod izlijevanja rijeke iz korita poplavljuje golema površina, potaknulo je uvođenje suvremenih metoda planiranja obrane od poplava, a veliko zanimanje u tom projektu našla su i osiguravajuća društva. Mađarski je akronim toga geoinformatičkog sustava AKIR - IT sustav za obranu od poplava.
U čisto tehničkom smislu, osnovicu sustava AKIR čini geoinformatička tehnologija tj. složeni geoinformatički alati, matematički algoritmi bazirani na prostornim modelima, digitalni topografski podaci i sustav za upravljanje dokumentima. Čitav je sustav izgrađen centralizirano, na središnjim poslužiteljima u Direkciji, a pokrajinski su centri klijenti tog sustava. Kao posebna skupina korisnika tu je i mađarska Civilna zaštita. Prvi je i osnovni modul tog sustava - modul za planiranje.
Sustav za obranu od poplava AKIR sadrži module koji podupiru odlučivanje kod provođenja četiriju uobičajenih osnovnih skupina mjera koje se primjenjuju na sve katastrofe: planiranje, spremnost, djelovanje i sanacija
On se prije svega koristi za prikupljanje i klasifikaciju niza podataka o poplavnim područjima kao što su 3D modeli terena, detaljni tehnički podaci o riječnim koritima i kanalima, građevine na riječnim tokovima, zapažanja iz nadzora poput stvaranja divljih deponija i "divljih" intervencija lokalnog stanovništva, ponašanje vodnih valova u ovisnosti o količinama oborina na pojedinom području, gustoća i distribucija naseljenosti, prometnih i poljoprivrednih djelatnosti i opće vegetacije, poligoni obuhvata poplavljenih područja u prošlosti i sl. Ovaj modul posjeduje vrlo sofisticirane alate za prostorne analize kompleksnih vrsta podataka kojima se provode analize poplava.
Te analize uzimaju u obzir profile terena, količine oborina na pojedinim područjima, hidrotehničke karakteristike korita rijeka i kanala te hidrauličke modele gibanja vodnih masa, a rezultiraju spoznajama zašto je neko područje poplavljeno i pod kojim se uvjetima to zbilo. Zanimljivo, već se na početku sustavnog prikupljanja i klasifikacije podataka pokazalo da su pojedine neočekivano velike štete kod nekih poplava više izazvane ljudskim faktorom, nego izrazito obilnim oborinama. Utvrđeni su propusti pri projektiranju pojedinih građevina vezanih uz korištenje riječnih tokova, otkrivena su oštećenja na nasipima kanala za koje se nije znalo, a napravilo ih je lokalno stanovništvo radi lakšeg ulaza u polja, a bilo je i nabacanog otpada u riječnim koritima, dok su neki sustavi za navodnjavanje bili zapušteni i sl. Sve je to donijelo znatno veće probleme i na znatno širem području nego da su svi ti elementi bili pod nadzorom.
Na bazi takvih analiza u sljedećem će se koraku donositi planovi obrana od poplava koji predstavljaju tzv. nužnu pomoć koja umanjuje štete. Ono što je znatno važnije, na temelju takvih analiza donose se dugoročni planovi za eliminaciju opasnosti od poplava, a koji se realiziraju kroz promjenu urbanističkih rješenja i promjenu načina nadzora vodnog sustava. Na temelju planova obrane od poplava planira se gradnja trajnih nasipa kojima se preusmjeravaju visoke vode, prostori za plansko plavljenje i ispuštanje vodnih vrhova iz kojih se premještaju sad obrađene površine, grade se irigacijski sustavi i sustavi za odvodnju, radi se zamjena obradivih površina te se prekida daljnja urbanistička izgradnja koja se preusmjerava na zaštićena područja.
Modul za sanaciju i bogata baza
Posebnu skupinu podataka u modulu za organizaciju pripravnosti ima baza podataka različitih vrijednosti u ugroženim područjima. To uključuje ne samo bunare s pitkom vodom koji kod poplave postaju beskorisni i septičke jame koje postaju izvor zagađenja, nego i podatke o gospodarskim objektima poput farmi i skladišta poljoprivrednih proizvoda te kulturne vrijednosti kao što su biblioteke, umjetničke zbirke, vrijedne građevine... U sklopu planova obrane od poplava svi su ti objekti evidentirani i planirane su mjere njihove zaštite, uključujući i mjesta za izmještanje i evakuaciju.
Modul za djelovanje obrane od poplava uključuje prihvat i očitanje podataka o visinama voda u rijekama u stvarnom vremenu, ali se uglavnom temelji na sustavu za upravljanje dokumentima, u koji će biti pohranjena bogata dokumentacija s podacima o ugroženim prostorima, ljudima i postupcima koji se primjenjuju kad mjere obrane od poplave stupe na snagu. Uvođenje tih mjera za određeno područje donosi se na temelju rezultata analiza koje se provode u modulu za planiranje i podataka prikupljenih u modulu za pripravnost. Njihova operacionalizacija provodi se kroz planove obrane koji sada nisu temeljeni samo na povijesnim podacima nego i na ukupnim aktualnim spoznajama o trenutnom stanju u prostoru koji se treba braniti i onom odakle ugroza dolazi.
I na kraju, sanacija šteta od poplava jedan je od svakako najnepoželjnijih i najskupljih zahvata za svako društvo. Modul za sanaciju sustava AKIR obuhvaća bazu podataka svih relevantnih informacija o imovini koja može biti ugrožena i alate za njihovu procjenu od stvarno pretrpljenih šteta. To uključuje svu osobnu i poslovnu imovinu lokalnog stanovništva i poslovnih subjekata, počevši od zasijanih poljoprivrednih površina, poslovnih zgrada i roba do objekata od važnosti za zdravstveno-higijenski standard stanovništva, javnu infrastrukturu i sl.