GDi Solutions Conference & Workshops konferencija održana je potkraj travnja u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Konferencija je bila posvećena naprednim primjenama digitalnih blizanaca, sustavima za podršku operacijama, umjetnoj inteligenciji i GIS-u u tvrtkama i organizacijama iz javnog i privatnog sektora. Kroz predavanja vodećih ljudi industrije koji su govorili o novostima i trendovima u području digitalne transformacije u svojim sektorima, panel diskusije na kojima se razgovaralo o iskustvima s digitalizacijom i automatizacijom u području javne uprave, energetike... te networking, konferencija nije bila samo prilika za učenje o najnovijem u digitalnoj transformaciji već je predstavljala i platformu za dijeljenje ideja, iskustava i strategija za budući uspjeh.
Kako je prilikom otvorenja rekao Vojkan Gavrilović, izvršni direktor tvrtke GDi, tematika digitalizacije vrlo je bitna što pokazuje i veliki broj okupljenih na konferenciji. S prisutnima je podijelio nekoliko informacija o tvrtki: “Naša prisutnost u javnoj upravi i industriji u Hrvatskoj ima za cilj odgovorno upravljanja procesima, povećanje profita i povećanje otpornosti. Korisnici su nam uvijek u fokusu”. Najavio je i GDi Solutions Day u rujnu na kojem će tvrtka predstaviti svoje nove usluge i proizvode.
Tvrtka GDi na tržištu je prisutna već 35 godina, posluje u 14 zemalja i ima 230 zaposlenika.
“Naš GDi Ensemble - prilagođeni softver za digitalizaciju procesa u industrijskom i državnom sektoru - omogućuje potpuno rješenje za digitalizirano upravljanje imovinom, upravljanje radnom snagom i upravljanje operacijama”, poručio je Gavrilović. Spomenuo je i GDI-evo rješenje ArcGIS koje pruža alate za mapiranje i prostorno razmišljanje kako biste mogli istraživati podatke i dijeliti uvide temeljene na lokaciji. ArcGIS je uobičajeni vizualni jezik koji nadahnjuje pozitivne promjene, omogućujući vam da brzo vidite gdje se stvari događaju i kako je sve povezano. Gavrilović je naglasak stavio i na suradnju s američkim Esrijem, svjetskim liderom u geografskim informacijskim sustavima (GIS). Esri nudi kompletnu platformu za mapiranje, analizu, upravljanje podacima i suradnju, a GDi i Esri uspješno surađuju od 1989. godine. Stručnjaci GDI-ja pružaju lokalnu obuku, savjetovanje, razvoj i tehničku podršku u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori.
Registar Zelene infrastrukture
Konferencija je započela s predavanjima ključnih govornika, pa je tako Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je Registar zelene infrastrukture u RH kojeg je Ministarstvo napravilo u suradnji s tvrtkom GDI. GDi je bio zadužen za izradu računalnog rješenja Registra Zelene infrastrukture koje će omogućiti inicijalni unos, održavanje i analizu podataka o zelenoj infrastrukturi za urbana područja u Republici Hrvatskoj te unos prostornih podataka iz strategije zelene infrastrukture. Namjera je bila a se definiraju modeli podataka zelene infrastrukture u RH, izrade baze prostornih podataka za pohranu i upravljanje podacima zelene infrastrukture, kao i aplikacijsko rješenje za unos i održavanje podataka zelene infrastrukture te da se Registar integrira s postojećim rješenjima ISPU-a, a sve kako bi se omogućilo korištenja podataka svim zainteresiranim korisnicima. Zelenu infrastrukturu čine planski osmišljeni otvoreni prostori, zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi a koja se primjenjuju unutar izgrađenih površina gradova i općina; te kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Planiranje zelene infrastrukture u gradovima i općinama sastoji se od analize postojećeg stanja zelene infrastrukture; evidentiranja postojećeg stanja zelene infrastrukture u Registru zelene infrastrukture unutar Informacijskog sustava prostornoga uređenja; Izrade strategije zelene urbane obnove, što uključuje i kružno gospodarenja prostorom i zgradama te Izrade implementacijskog plana zelene infrastrukture. Nema sumnje da održivo urbano planiranje ima pozitivan učinak na okoliš jer omogućuje prilagodbu klimatskim promjenama i povećava otpornost izgrađenog prostora na rizike kao što su suša, poplave, podizanje razine mora i temperaturni ekstremi.
Androić Brajčić je navela je da je izrađen i Priručnik o primjeni zelene infrastrukture. Prepoznate su 22 tipologije planski osmišljenih otvorenih prostora, zelenih i plavih površina, koje čine zelenu infrastrukturu u građevinskim područjima. Priručnik sadrži i pojašnjenje topologije. Najavila je i da će Strategija biti gotova u drugom kvartalu ove godine a potom ide edukacija korisnika. Obveznici unosa u registar ZI bit će JLS-ovi, a inicijalno punjenje će napraviti MPGI. Održat će se 80-ak edukacija za JLS i druga ministarstva te dvije velike konferencije za 200 sudionika.
Dražen Lučić, Voditelj Odjela za informacijsku sigurnost HGK-a pojasnio je zašto do sada NIS direktiva nije donijela neke značajnije pomake u području kibernetičke sigurnosti operatora kritične infrastrukture u RH, a ni EU, te zbog čega je uvedena NIS2 direktiva kojoj je cilj osiguravanje uvjeta za odgovor društva i gospodarstva na trenutne i buduće izazove u području kibernetičke sigurnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije u razdoblju do kraja ovog desetljeća.
Novi model upravljanja kibernetičkom sigurnosti
“Odredbe NIS 2 puno su bolje opisane u odnosu na prvu NIS direktivu, višestruko je povećan broj sektora, podsektora i vrsta subjekata. Prepoznate su i jasno opisane strateška (razvojna i odlučivanje), operativna i tehnička razina te osposobljavanje stručnjaka u njihovo aktivno uključivanje u nadležna tijela za provedbu ZKS. Također su povećana i ulaganja u istraživanja i razvoj novih rješenja za kibernetičku sigurnost”, rekao je Lučić.
NIS2 je implementirana u zakonodavni okvir RH u veljači ove godine donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, dok se podzakonski akti i pravilnici ZKS-a RH očekuju na jesen 2024. i služit će kao provedbeni dokumenti NIS 2 direktive u RH.
“Za Hrvatsku NIS2 Direktiva značit će novi model upravljanja kibernetičkom sigurnosti što znači objedinjavanje kibernetičkih nadležnosti unutar tijela sigurnosno-obavještajnog sustava RH, zadržavanje povezanih postojećih nadležnosti drugih tijela i institucija RH te veći značaj sektorima poput vode/vodnog gospodarstva i hrane”, pojasnio je Lučić.
Cyber rizici i prijetnje s kojima se u Hrvatskoj susrećemo u većini slučajeva nisu sponzorirani od stranih država ili aktivista, već su usmjereni na financije
“S obzirom na povećane kibernetičke prijetnje, EU je donijela direktivu o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti, kojom se želi postići učinkovitije upravljanje sigurnosnim postupcima, prijetnjama i rizicima u kibernetičkom prostoru država članica EU. Primjenom ove direktive, RH podiže sigurnost i jača svijest o važnosti zaštite kibernetičkog prostora, potiče razvoj obrazovnih programa na svim razinama društva, kao i razvoj e-usluga i bolju međusobnu povezanost u području kibernetičke sigurnosti s državama članicama EU”, dodao je Lučić.
Naveo je i da s NIS2 još dolaze i EU Governance Framework – EU Cyber Solidarity Act (CSA); Voluntary Certification of ICT services – EU Cybersecurity Act (CA); Cyberresilience of connected products – EU Cyber Resilience Act (CRA); DORA (Digital Operational Resililience Act) i MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation).
Osvrnuo se i na digitalne blizance (digital twin) odnosno virtualne dvojnike/digitalne slike stvarnog objekta, sustava ili procesa koje sadrže simulacijski model sa svim bitnim podacima koji se mogu uporabiti za praćenje, razvoj i poboljšanje u stvarnom vremenu. Primjena digitalnih blizanaca bit će svakako i za nadzor i poboljšanje značajki i pokazatelja rada kritične nacionalne infrastrukture i značit će uvođenje više razine inteligencije u postupak upravljanja.
Konferencija je nastavljena panelom na temu Pametna uprava i digitalni blizanci: Novi horizonti u transparentnosti i efikasnosti, na kojoj su sudjelovali Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine; Antonio Kuzmanić, zamjenik gradonačelnika Grada Splita; Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba; Dražen Lučić, voditelj Odjela za informacijsku sigurnost HGK; Darja Softić-Kadenić, ministrica Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo; i Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za Prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Panel je moderirala Nataša Gajski Kovačić iz časopisa Zaštita.
Kontinuirani GDi program za škole
Tvrtka GDi ima dugogodišnje iskustvo u primjeni digitalnih aplikacija i alata za upravljanje imovinom, radnom snagom i procesima u privatnom i javnom sektoru. Osim uspjeha u poslovnim rezultatima, GDi je posebno ponosan na svoj program korporativne društvene odgovornosti kojim podržava učenike i studente u njihovoj edukaciji i razvoju u STEM području kroz stipendije, donacije, prakse, mentorstva, natjecanja i radionice. Kontinuirani GDi program za sve škole znači besplatne licence za ArcGIS Online, podršku kroz radionice, upute, lekcije... Sve se više škola prijavljuje za ovaj program a trenutno ih je više od 100. Drugim riječima, preko 1000 učenika godišnje radi s GIS alatima, a preko 3000 učenika čuje o njima. Jedan takav primjer podrške GDi for Education predstavili su Valentina Tomac i učenici Srednje škola Vladimir Nazor iz Čabra. izazov je bio osmisliti projekt koji će unaprijediti kvalitetu i zaštitu voda u lokalnoj zajednici. GDi je donirao opremu za kemijsku analizu vode i licencu za ArcGIS Online. Odabrano je ukupno 12 projekata koje je prijavilo 11 škola iz 10 gradova. Cilj predstavljenog projekta je bio izmjeriti duljinu toka Čabranke, istražiti utjecaj izgradnje mini hidroelektrana na tok rijeke, ispitati kvalitetu vode na izvorištu i drugim dijelovima rijeke te pratiti promjene u protoku i vodostaju rijeke
Konferencija je nakon toga nastavljena kroz paralelne sesije koje su pokrile različite aspekte digitalne transformacije.
Alen Kadić iz Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo rekao je da je kritična infrastruktura sve važnija u sustavu civilne zaštite. Posljednjih je godina fokus na klimatskim promjenama i prirodnim ugrozama, iako je sve veća svijest i o tradicionalnim prijetnjama - ratovima. Važnost KI potvrđuje povećanje i propisa koji se odnose na kritičnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, poput Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i Zakona o civilnoj zaštiti. No, za razliku od nacionalne razine, lokalna/regionalna kritična infrastruktura je problematično područje jer nije prepoznata, a propisi, kategorizacija i istraživanja nisu na zadovoljavajućoj razini. Kritičnim infrastrukturama na lokalnim/regionalnim razinama ne pristupa se sustavno, sveobuhvatno i kontinuirano. Rješenje bi moglo biti u provedbi sveobuhvatne analize te formiranju digitalne platforme. “Treba učiniti nužan i optimalan prvi korak za stvaranje modernog (digitaliziranog) sustava. Kvalitetni razvoj sustava se mora temeljiti na kvalitetnom prvom koraku”, zaključio je Kadić. On je sudjelovao i na panel raspravi Zaštita kritične infrastrukture u digitalno doba i izazovi Direktive NIS2, s Goranom Popovićem, direktorom Sektora za upravljanje projektima Zagrebačkog holdinga, Dinom Šehovićem, direktorom Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo i Davorinom Singerom, starijim konzultantom u tvrtki GDi. Panel je moderirala Nataša Gajski Kovačić iz Zaštite.
Jedan od ključnih razloga za digitalizaciju kritične infrastrukture i upravljanje njome jest činjenica da nedostatak informacija o njoj, ako nešto pođe po zlu, može nanijeti veliku štetu
Na sesiji Digitalizacija plinskog i energetskog sektora i industrije, Ivan Juras iz tvrtke GDi govorio je o GDi Ensemble rješenju. Naveo je da kritičnoj infrastrukturi prijete prirodne nepogode, terorizam, kriminalne aktivnosti kao i nesreće koje uključuju opasne tvari. Neke se prijetnje ne mogu predvidjeti, a smanjivanje svih mogućih rizika na najmanju mjeru nije uvijek ekonomski isplativo. Zbog toga se sve veći fokus stavlja na procjenu ranjivosti i izgradnju otpornosti kako bi se osigurao kontinuitet pružanja usluga ili neometana opskrba energijom, osobito nakon nepredviđenih destruktivnih događanja. Pritom, samo integrativni pristup omogućuje bolje razumijevanje i pravovremenu akciju. Rješenje je u digitalizaciji kritične infrastrukture. “Jedan od ključnih razloga za digitalizaciju kritične infrastrukture i upravljanje njome jest činjenica da nedostatak informacija o njoj, ako nešto pođe po zlu, može nanijeti veliku štetu. Poznavanje gdje se kritična infrastruktura nalazi, u kakvom je stanju, koji su procesi nad njome obavljeni ili će se tek obaviti i to sve u realnom vremenu omogućava bolju upravljivost i osiguranje otpornosti”, objasnio je Juras. Detaljno je pojasnio zašto je lokacijska informacija bitna za sigurnost kritične infrastrukture te pobrojao primjere uspješnih implementacija GSi Ensemble rješenja, primjerice GDi Ensemble COP za sigurnost i zaštitu okoliša naftnog cjevovoda JANAF, upravljanje kriznim situacijama i komunikaciju sa zajednicom kao i integraciju ArcGIS sustava s Plinacrovim sustavom za upravljanje imovinom. Na panelu kojeg je Juras moderirao “Od podataka do odluka: digitalizacija energetskog sektora i industrije”, sudjelovali su Marko Blažević, direktor HEP trgovina; Andrej Uranič, direktor upravljanja resursima Pliva Hrvatska; Dean Gnjidić, zamjenik predsjednika Udruženja distributera i opskrbljivača plinom HGK i Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA.
Digitalni JIVU
Jurica Kovač, direktor AQUA LIBERA je moderirao panel Budućnost vodnih usluga: digitalne strategije za inteligentno upravljanje vodom, imovinom i resursima JIVU. “Digitalni JIVU aktivno planira, stvara, objedinjuje i koristi informacije u svakodnevnom radu s ciljem pravodobnog i učinkovitog donošenja odluka”, pojasnio je. Savjetovao je i kako provesti uspješnu digitalnu transformaciju JIVU. Potpora uprave JIVU ne smije izostati, potrebno je uključiti vlastite ljude u kreaciju rješenja, krenuti s brzim i jednostavnim pilot projektima, ostvariti suradnju s pouzdanim i kreativnim izvođačima te djelovati po principima Upravljanja promjenama.
U panel raspravi sudjelovali su Slaven Jeftimija, viši koordinator Hrvatskih voda; Hajrudin Mičivoda, voditelj Sektora Agencije za vodno područje rijeke Save, Ivan Rimac, CEO Visium i Ivo Medak, menadžer u Marčinković i partneri.
Na kraju programa, kroz “Technology Platforms Day”, predstavljene su najnovije vijesti i trendovi iz svijeta Esri-ja i ArcGIS-a, kao i novosti o GDi-jevim vlastitim Ensemble proizvodima i rješenjima, što je pomoglo sudionicima da iz prve ruke dožive kako tehnološke inovacije mogu unaprijediti poslovanje i društvo.
Nataša Gajski Kovačić